Mada je Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja i Statutom Federalnog zavoda PIO/MIO regulirano da je sjedište Centralne administrativne službe Federalnog zavoda u Mostaru, sarajevski uposlenici na posao i dalje idu tamo gdje su i do sada. Nisu vrijedila ni upozorenja javnih revizora na eventualne dodatne troškove zbog takvog funkcioniranja Zavoda.
Poslovi Središnje administrativne službe unatoč našoj preporuci u prethodnim izvještajima i dalje se obavljaju u Mostaru i u Sarajevu, što u konačnici može uticati na ekonomičnost i efikasnost poslovanja kompletnog Federalnog Zavoda, napisali su revizori u izvještaju za Zavod PIO/MIO za 2011. godinu.
VIRTUELNO NA POSLU U MOSTARU
A samo su za plate i naknade uposlenika u 2011. godini potrošili 28.209.860 KM. Rok Upravnom odboru i mendažmentu Zavoda da u svakom smislu uspostave funkcioniranje administrativnog centra u Mostaru, bio je kraj 2011. godine. Međutim, osim formalnih izmjena, praktično se do danas ništa nije promijenilo.
Direktor Zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić za Žurnal kaže da slično funkcionira mnogo drugih institucija te da su ispoštovali zakon.
- Statutarna odredba da je sjedište FZ MIO/PIO i Središnje administrativne službe FZ (SAS) u Mostaru je ispoštovana od početka. Sjedište neke firme ili institucije ne podrazumjeva da svi zaposlenici bukvalno dalaze na posao na tu adresu, već da je registracija, sa svim posljedicama toga, u tom mjestu i na toj adresi. Shodno tome, FZ MIO/PIO jeste registriran u Mostaru na Općinskom sudu Mostar, te dio zaposlenika SAS-a dolazi na posao na adresu sjedišta, Dubrovačka bb.
Nadalje Krnjić podsjeća da brojne druge državne i entitetske institucije koje imaju zakonsko sjedište u jednom gradu (najčešće Sarajevo, Banja Luka i Mostar), ali im dio uposlenika radi u drugom gradu. Naveo je i primjere prakse međunarodnih institucija i kompanija. Sjedište OPEC-a je u Beču, Arcelor Mittala u Luksemburgu...kaže Krnjić.
Tvrdi da je ovakav način funkciniranja Zavoda PIO/MIO čak jeftiniji nego da dođe do praktične uspostave centrale u Mostaru.
-Troškovi funkcioniranja FZ MIO/PIO su sada niži, zahvaljujući i razvoju informatike, nego što bi bili da zaposlenici iz Sarajeva svakodnevno putuju ili povremeno stanuju u Mostaru.
Zakoni se doduše i ne bave detaljima, poput pitanja hoće li neko svakodnevno putovati iz Sarajeva, privremeno boraviti u Mostaru, ili uposlenici mogu biti i Mostarci, pa Krnjić Zakon o PIO/MIO može tumačiti i ovako. U Zakonu također ne piše ni šta raditi kad „padne“ internet?!
(zurnal.info)