DRŽAVNI UDAR PROTIV PUTINA: Želja ili stvarna mogućnost?

 

Ukrajinski obavještajci tvrdili su da se sprema državni udar protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako takve obavještajne tvrdnje mogu biti sumnjive, analitičari mogu procijeniti mogućnost državnog udara uzimajući u obzir ekonomsku i političku situaciju u Rusiji, piše The Kyiv Independent.

Neki od njih tvrde da je državni udar vrlo malo vjerovatan, dok drugi kažu da je gotovo neizbježan zbog Putinove odluke da pokrene agresiju protiv Ukrajine.

U Rusiji je još uvijek velika podrška Putinu i njegovoj invaziji na Ukrajinu, a zapadne sankcije još nisu uništile rusku ekonomiju. Nema puno ljudi koji su sposobni srušiti Putina ili koji to žele učiniti u njegovom užem krugu, a državni udar je iznimno rizičan.

Međutim, vjerovatnost državnog udara može se povećati ako rat protiv Ukrajine postane nepopularan u Rusiji i ako Kremlj pretrpi velike poraze u Ukrajini. Ovom scenariju može pridonijeti i daljnje pogoršanje ekonomske situacije.

„Putin je postao simbol“, rekao je ruski politički analitičar Dmitrij Oreshkin za Kyiv Independent. „Čim ljudi budu razočarani simbolom, cijeli će se sistem urušiti. Cijeli je sistem fokusiran na njega.“

 

VOJNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA

 

Ukrajinska vojna obavještajna služba priopćila je 20. marta da se u Rusiji organizira državni udar.

„U ruskoj ekonomskoj i političkoj eliti pojavljuje se skupina utjecajnih ljudi suprotstavljenih Vladimiru Putinu“, rekli su obavještajci. „Njihov cilj je zbaciti Putina što je prije moguće i obnoviti ekonomske veze sa Zapadom koje su uništene kao rezultat rata protiv Ukrajine.“

Vojna obavještajna služba tvrdi da dio ruske elite razmatra Alexandra Bortnikova, šefa Federalne sigurnosne službe (FSB), kao potencijalnog Putinovog nasljednika. Prema obavještajnim podacima, Putin je bio nezadovoljan Bortnikovim jer mu je FSB dao netačne informacije o Ukrajini što je dovelo do vojnih neuspjeha, prema obavještajnim podacima.

Gennady Gudkov, umirovljeni pukovnik FSB-a i bivši zakonodavac koji je postao oštar Putinov kritičar.

„Ovo je samo želja“, rekao je Gudkov TV kanalu Current Time 24. marta. „Svaki državni udar priprema se u vrlo tajnovitom okruženju. Ako je to stvarno, ljudi to saznaju post factum.“

 

NESLAGANJE OLIGARHA

 

Glavni preduvjet za državni udar je raskol u političkoj eliti. Sankcije uvedene Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i sve veće izolacije od vanjskog svijeta već su izazvale nezadovoljstvo dijela ruskog društva.

Anatoliy Chubais, političar koji je desetljećima služio Putinu i njegovom prethodniku Borisu Jeljcinu, dao je ostavku na mjesto Putinovog pomoćnika i napustio Rusiju. Arkadiy Dvorkovich, bivši zamjenik premijera i čelnik Međunarodne šahovske federacije, kritizirao je rat protiv Ukrajine i podnio ostavku na mjesto čelnika Zaklade Skolkovo, državno financiranog visokotehnološkog centra.

Ruski oligarsi, koji su uvijek bili na liniji Kremlja ili su šutjeli o političkim pitanjima, također su se izjasnili protiv rata. Tajkuni Mikhail Fridman, Alexei Mordashov i Vladimir Lisin nazvali su rat tragedijom i pozvali na mir. Aluminijski tajkun Oleg Deripaska nazvao je rat „ludilom“ koje bi posramilo generacije koje dolaze.

Ruski politički analitičari Oreshkin i Georgiy Satarov rekli su da izjave oligarha ukazuju na jasan rascjep u političkoj eliti.

„(Oligarsi) su dugo razmišljali o državnom udaru“, rekao je Gudkov. „On (Putin) je toliko otrovan i opasan da bi radije promjenu. Ali oni se boje govoriti o tome jer bi bili ubijeni.“

Međutim, Sergej Sazonov, ruski politički filozof s estonskog sveučilišta Tartu, uzvratio je da oligarsi ne igraju nikakvu ulogu u Putinovom političkom sistemu, za razliku od najviših obavještajnih i policijskih službenika.

 

PODRŠKA AGRESIJI

 

Još jedan važan čimbenik koji će odrediti Putinovu budućnost je podrška naroda. Čini se da su ruska agresija na Ukrajinu i žestoka državna propaganda na televiziji pod kontrolom Kremlja pojačali potporu Putinu slično aneksiji Krima 2014. godine.

Broj onih koji misle da se Rusija kreće u pravom smjeru povećao se s 52% u februaru na 69% u martu, prema istraživanju ruske nezavisne anketne agencije Levada. Putinova ocjena odobravanja porasla je sa 71% u februaru na 83% u martu, pokazala je anketa. Prema zasebnoj anketi Levade od 4. aprila, 65% ruskih ispitanika osjeća ponos, sreću ili euforiju zbog rata protiv Ukrajine, a 31% ima negativne osjećaje o tome.

Oreshkin smatra da ova anketa odražava istinske trendove. No, Satarov je za Kyiv Independent rekao da čak ni neovisna istraživanja javnog mnijenja u diktaturama ne odražavaju stvarnost jer ispitanici podržavaju Putina iz komformizma, a ne iz iskrenog uvjerenja.

Putinova bi ocjena odobravanja mogla pasti čim više ljudi sazna za smrt ruskih vojnika u Ukrajini i kako se ekonomska situacija dodatno pogoršava, rekao je Oreshkin. „Što se rat duže nastavlja, to je gore (za Putina)“, dodao je.

Potencijalni porazi u Ukrajini mogu biti posebno bolni za njegovu diktaturu jer će Putinova slika moćnog čovjeka biti narušena, rekao je Oreshkin. Satarov tvrdi da bi procesuiranje ruskih ratnih zločina na Međunarodnom krivičnom sudu moglo potaknuti rusku elitu da svrgne Putina.

„Predstavit će Putina kao glavnog krivca i prikazati sebe kao spasitelje zemlje“, rekao je. Jedna često citirana paralela je Prvi svjetski rat: 1914. podrška za rat u Ruskom Carstvu bila je ogromna, ali do 1917. frustracija ratom je bila toliko visoka da je dovela do rušenja monarhije.

 

JESU LI MOGUĆI PROTESTI?

 

Oreshkin tvrdi da su mogući protesti velikih razmjera kao posljedica rata i ekonomske krize. Međutim, malo je vjerovatno da će sami protesti srušiti Putina, rekao je. Naveo je primjer velikih protesta 2020. u Bjelorusiji i ruskom Habarovskom kraju, koji su propali jer nije došlo do raskola u eliti.

Ali Oreshkin je rekao da prosvjedi mogu pridonijeti Putinovu svrgavanju ohrabrujući potencijalne zavjerenike i čineći državni udar izvedljivijim. „Ako se državni udar dogodi, to će se dogoditi samo ako Putin postane nepopularan i ako dođe do velikih protesta“, rekao je Sazonov.

 

JE LI DRŽAVNI UDAR MALO VJEROVATAN?

 

Putinovu agresiju na Ukrajinu često su uspoređivali s pokretanjem Drugog svjetskog rata od strane Adolfa Hitlera. Protiv Hitlera je organizirano oko 40 neuspješnih atentata, od kojih je najpoznatiji 1944. godine napravio časnik njemačke vojske Claus von Stauffenberg.

Međutim, neki analitičari sumnjaju da Stauffenberg postoji u Rusiji. Sergei Pugachyov, bankar i bivši Putinov suradnik koji se posvađao s njim, rekao je 1. aprila da Putinov najuži krug podržava agresiju na Ukrajinu. U međuvremenu, Gudkov je rekao da rat ima veliku podršku unutar FSB-a, a državni udar bi bio iznimno rizičan.

„Svaka sumnja u nelojalnost ili intrigu može dovesti do smrti“, rekao je. Sazonov također smatra da je puč malo vjerovatan. Politički sistem ostaje unutarnje stabilan, a ekonomija je do sada patila manje od očekivanog, rekao je.

Ruska agresija na Ukrajinu potaknula je konsolidaciju stanovništva oko Kremlja, a mnogi ljudi za ekonomske i druge probleme krive Zapad, a ne Putina, rekao je Sazonov. Također je ustvrdio da politički sistem potiče imenovanje nesposobnih i lojalnih ljudi – onih za koje je malo vjerovatno da će organizirati državni udar.

„Cijeli politički sistem izgrađen je kako bi se spriječio državni udar“, rekao je Sazonov.

Ruska vojska, za razliku od Wehrmachta nacističke Njemačke, nije sposobna organizovati državni udar, rekao je. I sovjetske i ruske vlasti izbjegavale su imenovanje neovisnih, ambicioznih i kompetentnih ljudi u vojsku zbog straha da bi vojska mogla srušiti vladu, tvrdi Sazonov.

Ako se državni udar dogodi, vjerovatnije je da će ga organizirati dužnosnici Federalne sigurnosne službe (FSB), koja je relativno kompetentnija i neovisnija od drugih agencija, rekao je. Svaka zavjera mora uključivati i zaposlenike Federalne službe zaštite (FSO) jer oni štite Putina, a to je jedini način da mu se približi, smatra Sazonov.

 

MOBILIZACIJA

 

Budući da bi poraz u Ukrajini mogao imati razoran učinak na Putinovu moć, nagađa se da će on posegnuti za masovnom mobilizacijom kako bi povećao invazijsku snagu i pojačao ruske ratne napore. Međutim, to još nije učinio, više od mjesec dana nakon početka invazije.

Sazonov tvrdi da se Putin možda boji mobilizacije jer je teško organizovati logistiku za puno veću rusku vojsku. Također se može bojati da će izazvati političku katastrofu, jer većina ročnika pokušava izbjeći regrutaciju, dodao je Sazonov.

Putin oklijeva započeti mobilizaciju jer će ljudi biti razočarani smrću svojih rođaka u Ukrajini, rekao je Oreshkin. „Mobilizacija je poput mirovinske reforme - tiče se svih“, rekao je. „Bilo bi bizarno da Putin posegne za mobilizacijom za nešto što naziva specijalnom operacijom. To bi značilo da je priznao svoj neuspjeh u Ukrajini. To bi mu bilo posljednje sredstvo.“

 

SJEVERNOKOREJSKI SCENARIJ

 

Putin bi mogao sačuvati svoju moć ako uspije preći na totalitarni režim u stilu Sjeverne Koreje gdje su sve negativne informacije blokirane, rekao je Oreshkin. Postoje znakovi da je prijelaz na sjevernokorejski scenarij već počeo.

Kremlj je zatvorio ili blokirao većinu preostalih neovisnih medija i uveo zatvorske kazne do 15 godina zbog širenja informacija o ratu u suprotnosti sa službenom linijom vlade.

„Trebat će mu Veliki teror da sačuva svoju moć“, dodao je Oreshkin. „Ako dođe do poraza u Ukrajini, Putin će morati očistiti elitu. Postoje dokazi da je Putin već započeo manju čistku.“

Ruski istraživački novinar Andrei Soldatov i ruski aktivist za ljudska prava Vladimir Osechkin rekli su u martu, pozivajući se na svoje izvore, da su Sergei Beseda, šef petog odjela Federalne službe sigurnosti (FSB), i njegov zamjenik Anatoly Bolyukh stavljeni u kućni pritvor. Navodno su bili pod istragom zbog pronevjere sredstava dodijeljenih za diverzantske operacije u Ukrajini i davanja lažnih informacija o političkoj situaciji u Ukrajini.

U međuvremenu, Roman Gavrilov, zamjenik načelnika ruske Nacionalne garde, podnio je ostavku u martu. Osechkin i bugarski istraživački novinar Christo Grozev citirali su svoje izvore koji kažu da je Gavrilov bio pod istragom u slučaju curenja informacija o kretanju ruskih trupa u Ukrajini i neuspjelim ruskim vojnim operacijama. Nacionalna garda sudjelovala je u ratu protiv Ukrajine i pretrpjela je velike gubitke.

Oreshkin je međutim rekao da ovo još nije početak Velikog terora već pokušaj pronalaženja žrtvenih janjadi. Putin pokušava kazniti one za koje misli da su odgovorni za neuspjeh u Ukrajini, rekao je.

(zurnal.info)