Nedavno je u bh. medijima objavljen spisak hrane koja navodno sadrži genetski modificirane organizme.
Na spisku su se našli neki od najpopularnijih svjetskih brendova, od kojih se većina koristi i u BiH. Čokoladice Snickers, Mars, Twix, Milky Way, Bounty... proizvodi kompanija Ferrero, Nestle, majoneze i začini Hellman's, čak i dječija hrana Hipp – sadrže GMO upozorio je, navodno, Ekonomski institut.
PANIKA STARA GODINU DANA
U Ekonomskom institutu u Sarajevu kažu kako nikada nisu objelodanili ovakav spisak te da uopće ne znaju o čemu se radi. Zašto se mediji pozivaju na njih kao izvor – jednostavno ne znaju.
No sporni spisak star je skoro godinu dana. Objavila ga je u proljeće prošle godine organizacija Greenpeace a analizirao u jesen prošle godine Ekonomski institut pri Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. Šest mjeseci kasnije pojedini mediji u BiH prenijeli su isti spisak kao "svjež" i ponovo izazvali paniku kod dijela bh. građana.
Upravo zbog činjenice da je spisak star skoro godinu dana bilo je dovoljno vremena da se ispita tačnost tvrdnje da se i u BiH uvoze GMO, posebno s obzirom na prošlogodišnje najave o aktivnom ispitivanju bh. tržišta na prisustvo GMO.
Zakon o GMO BiH je dobila još 1999. godine:
- Osnovno je pitanje kakvu mi zapravo hranu jedemo. Mi želimo da na jedan nezavisan način izvršimo uzorkovanje hrane u sedamnaest bh gradova, u saradnji sa inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini, uz prisustvo naših službenika, i da se takvi uzorci hrane dostave u četiri ovlaštene laboratorije, da se ispita da li ima prisustva genetski modifikovane hrane na tržištu Bosne i Hercegovine ili nema. Mi ćemo po dobijanju takvih nalaza obavijestiti javnost i preduzeti sve one mjere koje se preduzimaju na osnovu laboratorijskih nalaza – najavio je prošle godine direktor Agencije za sigurnost hrane Sejad Mačkić u razgovoru za Slobodnu Evropu.
Na pitanje koje smo uputili Agenciji o tome da li je upoznata sa navedenim spiskom te da li može potvrditi ili negirati postojenje GMO u BiH stigao je odgovor u kojem se kaže kako Agencija dosad nije zaprimila od strane nadležnih inspekcijskih organa informaciju da je u sklopu službenih kontrola utvrđeno prisustvo GMO u proizvodima na listi koju je objavio Greenpeace.
IMA LI ILI NEMA GMO HRANE
Dalibor Vidačak, portparol Agencije, nije mogao odgovoriti na pitanje znači li ovo da Agencija nije kontrolisala ove proizvode ili da u njima nema GMO. Razgovor sa nadležnima iz Agencije nije bilo moguće zakazati:
- U skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniiji, odobravanju stavljanja na tržište određene genetski modificirane hrane predstoji veoma zahtjevna procedura dokazivanja da isti nema štetan utjecaj na zdravlje potrošača. U protivnom GM hrana ne može dobiti odobrenje za stavljanje na tržište. To se dokazuje provođenjem naučno zasnovane procjene rizika, koju vrši nadležni organ imenovan od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine - kaže se u pisanom odgovoru.
O teoretski mogućim hroničnim uticajima GM hrane na zdravlje ljudi za sada se ne može govoriti, jer je proteklo premalo vremena od početka komercijalizacije GM usjeva do danas, navodi se:
- Osnovni princip procjene rizika i neškodljivosti GMO proizvoda je „da se ocjenjuje individualni proizvod, a ne tehnologija”.
Agencija dosad nije zaprimila niti jedan zahtjev za stavljanje genetski modificirane hrane na tržište Bosne i Hercegovine, što je propisano Zakonom o GMO. Navedenim Zakonom su propisane kazne pravnim licima za uvoz GMO bez dopuštenja ili na nedozvoljen način u rasponu od 30.000 KM do 200.000 KM.
Isto tako, u cilju unaprjeđenja sistema kontrole genetički modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje u Bosni i Hercegovini, Agencija je u sklopu ARDP projekta Svjetske banke osigurala finansijska sredstva za nabavku sofisticirane laboratorijske opreme ukupne vrijednosti 300 000 KM,
koja je dodijeljena Federalnom zavodu za poljoprivredu Sarajevo i Poljoprivrednom institutu Republike Srpske.
(zurnal.info)