DONACIJA KOMPANIJE MONSANTO: Siju li bh. poljoprivrednici genetski modificirano sjeme?

Nakon što je u bh. medijima objavljena vijest kako kompanija Monsanto donira GMO sjeme za poplavama ugrožena područja u BiH pokušali smo informaciju provjeriti kod nadležnih institucija u BiH.

U Agenciji za sigurnost hrane kažu kako nemaju apsolutno nikakvu nadležnost za kontrolu doniranog sjemena, te da je to obaveza Uprave za zaštitu bilja.

U Upravi za zaštitu bilja, ali ni Ministarstvu vanjskih poslova danima se nije našao niko ko bi odgovorio na jednostavna pitanja da li je Monstanto zaista i donirao GMO sjeme poplavljenim područjima, da li su vršili bilo kakve provjere, i do kakvih su nalaza došli. Ministarstvo vanjske trgovine donijelo je još krajem prošle godine instrukciju kojom zabranjuje uposlenicima Uprave za zaštitu bilja davanje izjava ukoliko one nisu prethodno odobrene iz ove Ministarstva. Kad su konačno dobili dozvolu u Upravi – šute. Iako su danima tvrdili kako imaju spreman odgovor i kako rade na tome povratnih informacija nema.

Muk su prekinule fitosanitarne inspekcije oba entiteta i Distrikta Brčko. Prema informacijama iz ova tri inspektorata, u Bosnu i Hercegovinu nije ušlo genetski modifikovano sjeme, a na teritoriju Distrikta Brčko Monsantova donacija nije ni došla.

U saopštenju koje su Žurnalu poslali iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) se navodi da je ova Uprava još 29. maja uputila interni dokument sanitarnim, tržišnim i fitosanitarnim inspektorima sa smijernicama za pojačan nadzor pošiljki humanitarnog i redovnog karaktera.

U sklopu tih instrukcija, traženo je da fitosanitarni inspektori kod uvoznika insistiraju na dokumentu izjave da je sjeme proizvedeno konvencionalnom metodom i bez uticaja bilo kakvih genetskih modifikacija, navodi se u saopštenju.

Iz FUZIP-a su nam objasnili da inspekcija nije jedini institut nadzora uvoza sjemena u BiH. Bez obzira da li je riječ o humanitarnoj pošiljci ili redovnom uvozu, uvoznik sjemena je obavezan podnijeti zahtjev za odobrenje uvoza resornom ministarstvu poljoprivrede, navodeći sortu sjemena, prirodu, porijeklo i količinu. Ministarstvo, nakon provjere dokumenata, izdaje suglasnost za uvoz i prosljeđuje ga Upravi za zaštitu bilja BiH, koja onda daje konačno rješenje kojim se odobrava uvoz.

Za bilje, odnosno sorte koje nisu na sortnoj listi ne može se izdati rješenje u redovnoj proceduri. Po našim saznanjima ne postoji nijedan zakonski osnov koji pravi izuzeće od ove procedure izdavanja rješenja a za robe humanitarne prirode karaktera sjemena ili sadnog materijala poljoprivrednog bilja, stoji u dopisu Federalne uprave inspekcije.

Propisi nalažu da genetski modifikovani proizvodi i materijali moraju biti vidno označeni, a dokument dozvole uvoza koju izdaje Uprava za zaštitu bilja definira na kojem graničnom prijelazu se proizvodi mogu uvesti. Na isti granični prijelaz se šalje kopija rješenja nadležnom fitosanitarnom inspektoru.

Od strane drugih institucija BiH i entiteta nismo dobili nijednu informaciju koja ukazuje na pojavu i evidentiranje pokušaja ili uvoza GMO sjemena u BiH, izdavanja dozvola za uvoz takvog sjemena od strane UZZB BiH, radilo se o donaciji ili o redovnom uvoznom postupku, naglašavaju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Podsjetimo, kompanija Monsanto, vodeći proizvođač GMO sjemena u Evropi, poljoprivrednicima, koji su među najteže pogođenim, donirala je sjeme kukuruza u vrijednosti 275.000 eura, dovoljnog da se posije oko 3.000 hektara zemlje.
Dodatne količine sjemena kukuruza bit će podijeljene poljoprivrednicima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a ukupna vrijednost ove pomoći iznosi 445.000 eura, piše Monsanto.

Iako na zvaničnoj stranici kompanije nema vijesti o donaciji, ona se može pronaći na blogu monsantoblog.eu, na kojoj se demantira informacija da je sjeme genetski modificirano. U tekstu se navodi kako je donirano uobičajeno a ne genetski modificirano sjeme, te da je svaka druga tvrdnja – laž.
Šta god se utvrdilo nakon analize (a pitanje je da li će je u BiH uopće i biti) ovaj prilično ozbiljan slučaj govori o sporosti domaćih institucija i njihovih reakcija u zaštiti bh. građana.

Ukoliko je informacija o modificiranom sjemenu zaista tačna, velika je vjerovatnoća da je dobar dio sjemena već završio na poljima bh. poljoprivrednika.

(zurnal.info)