Aktuelno
POPLAVE, KLIZIŠTA, ODRONI: Nepogode koje se ponavljaju i lekcije koje ignorišemo
Poplave, klizišta i odroni postali su redovna nepogoda u našoj zemlji. Postavlja se pitanje – jesu li vlasti, na svim nivoima, naučile išta iz prethodnih godina? Čini se da nisu. Iako to može zvučati kao otrcana fraza, činjenice govore da su nadležni malo toga naučili iz ranijih nepogoda. Slika je gotovo uvijek ista – suočavamo se s posljedicama, dok se preventivno vrlo malo radi.
Katastrofalne bujične poplave i odroni koji su pogodili Bosnu i Hercegovinu već su odnijeli najmanje 19 života, a materijalna šteta je na određenim mjestima stoprocentna. Najgora situacija je u mjestu Donja Jablanica, gdje je bujični val odnio ogromnu količinu kamenih frakcija i komada s obližnjeg kamenoloma direktno na kuće i ostalu infrastrukturu u ovom mjestu.
NAKON TRAGEDIJE U DONJOJ JABLANICIDa li će krivci i odgovorni ponovo biti zaštićeni?
Upravo je u Donjoj Jablanici najviše nastradalih, pa je s pravom pažnja javnosti i medija usmjerena ka ovom hercegovačkom mjestu koje je skoro u potpunosti uništeno. Dok javnost očekuje odgovore i odgovornost u vezi sa, prema svemu sudeći, nelegalnim kamenolomom zbog kojeg su posljedice bujične poplave nemjerljivo veće nego što su trebale biti, ne treba zaboraviti ni druga poplavljena područja u Konjicu, ali i u srednjoj Bosni.
Teren se polako čisti, te se zbrajaju štete i u općinama Kiseljak, Kreševo, Fojnica i Vareš. Nažalost, prema posljednjim informacijama, u Fojnici su tri osobe smrtno stradale, a u Konjicu dvije. Ovdje nije riječ o posljedicama obrušavanja kamenoloma. Prema dostupnim izvještajima, riječ je o klasičnim bujičnim poplavama koje su uzrokovale izlijevanje rijeka i potoka iz korita te aktivirale klizišta.
Ovo nije prvi put da poplave pogađaju Bosnu i Hercegovinu. I tu ne mislimo samo na katastrofalne poplave iz 2014. godine – poplave, klizišta i odroni su posljednjih godina postali redovna prijetnja našoj zemlji.
Stoga se nameće pitanje da li vlasti, na svim nivoima, išta uče na primjerima iz prethodnih godina? Možda će zvučati kao izlizana fraza, ali čini se kako su nadležni zaista malo toga naučili iz ranijih nepogoda. Slika je svaki put, više ili manje, ista – suočavamo se s posljedicama, a malo toga radimo na prevenciji.
Izjava jedne stanovnice Kiseljaka možda i najbolje oslikava nedostatak preventivnih mjera:
„Voda je išla tu kod crkve, preko ceste. Austro-Ugarska je imala odvodne kanale kojima je voda išla. Znači, voda dođe niz polje odozgo, pokraj crkve i džamije, i prolazila je ispod. Međutim, novopečeni inžinjeri su sve to zatrpali! I nek' se oni pitaju, prvo njih treba staviti na stub srama!“
PRIMJERI NA KOJIMA NE UČIMO
Na proljeće prošle godine poplave su pogodile Krajinu. Stanje prirodne nesreće proglašeno je u Bosanskoj Krupi, Sanskom Mostu, Bihaću i Novom Gradu. Iako je situacija bila vrlo ozbiljna, stanovnici i zvaničnici bili su razočarani reakcijom Vlade FBiH.
Rukovodilac Službe za spasavanje na vodi i pod vodom iz Bosanske Krupe, Tarik Halkić, izjavio je tada:
„Krajina je uvijek bila uz Bosnu, ali se nije pokazalo obrnuto. Nismo dobili pretjeranu pomoć.“
Jesen je 2021. godine. Veće količine padavina najviše problema prave na području Kantona Sarajevo, kao i u susjednim općinama u RS-u. Rijeke koje su se izlile na ovom području poplavile su stambene, ugostiteljske i privredne objekte. Razloga za strah imali su i u južnijim dijelovima zemlje.
Obilne kiše uzrokovale su klizišta, odrone, bujične vode, obustave saobraćaja itd. Mediji su pisali da se izlila rijeka Buna u Blagaju i poplavila kuće i poslovne objekte, u Jablanici je klizište zatrpalo ulicu i automobile, u Konjicu je stanje kritično, pojedina naselja odsječena su od grada, a Džajića Buk poplavljen je prvi put u 60 godina.
Ni 2020. godina nije bila ništa bolja. Veća količina padavina opet je uzrokovala poplave i klizišta širom Bosne i Hercegovine. Najteže stanje bilo je u Kladnju. Zbog poplava i klizišta koji su uzrokovani većom količinom padavina proglašeno je bilo stanje prirodne nesreće u nekoliko općina i gradova u državi.
Zbog nemara vlastiPoplave i klizišta ponovo prijete Bosni i Hercegovini
Još jedan primjer iz 2019. godine. Mjesec maj, padaju veće količine kiše, što uzrokuje plavljenje više stotina objekata, puteva, pruge… u mjestima poput Doboj-Juga, Sanskog Mosta, Žepča, Begovog Hana, Cazina, Ključa, Bosanske Krupe, Tešnja, Zavidovića, Maglaja…
Poplave su nas (opet) iznenadileNadležni ne pomažu, građani prepušteni sami sebi
MOŽEMO LI REAGIRATI PREVENTIVNO?
Na ove primjere podsjetili smo vas kako bismo prikazali o kako ozbiljnom problemu je riječ. Razlika između prošlih poplava i ovogodišnje tragedije jeste broj žrtava, a Žurnal je redovno upozoravao na rizik od ovakvog scenarija.
Katastrofalne poplave iz 2014. godine, kada je poginulo više od 20 osoba, a nanesena šteta je iznosila oko četiri milijarde maraka, trebale su poslužiti nadležnima kao lekcija da je krajnje vrijeme da se reagira preventivno, a ne reaktivno.
Iako su klimatske promjene globalni problem, na koji mi kao država imamo zanemariv utjecaj, to ne znači da ništa ne možemo učiniti. Ono što je u našoj moći jeste umanjiti posljedice, a što ne radimo.
Tako i dalje nisu izgrađeni brojni odbrambeni nasipi na kritičnim mjestima, korita se ne uređuju, klizišta se ne saniraju u dovoljnoj mjeri, dozvoljava se gradnja raznih objekata u vodozaštitnim zonama, grade se bespotrebne mini hidroelektrane, često i nezakonito, kamenolomi širom države rade bez adekvatnih kontrola, ne ulaže se dovoljno sredstava u obnovu kanalizacionih i drugih sistema za odvod vode, brojni građani nemaju pristup organizovanom odvozu otpada, šume se nekontrolisano i nemilosrdno sijeku…
Sistem uzbunjivanja nije na potrebnom nivou, što potvrđuju svjedočenja mještana iz pogođenih naselja koji tvrde da uopće nisu bili obaviješteni o mogućim posljedicama.
Sistem civilne zaštite, gdje općinske/gradske strukture civilne zaštite imaju primarnu odgovornost na lokalnom nivou, te gdje se kantonalne i federalne strukture uključuju samo kada nesreće nadilaze kapacitete općina/gradova, u praksi se više puta pokazao kao spor i neefikasan, a o reformi u ovoj oblasti priča se samo kada nas zadese nepogode poput ove.
Očigledno je da lekcije nisu naučene.
„Svjedoci smo šta se dešava s klimatskom krizom. U mnogim dijelovima svijeta se dešavaju pojave koje su ranije bile nezabilježene. Ovo je tek blagi uvod u ono što nas može čekati u sljedećim godinama, a mi ništa ne radimo“, upozoravao je ranije Anes Podić iz Udruženja Eko Akcija za Žurnal, uz konstataciju da nam se „neuređenost sistema uvijek obije o glavu“.
Dakle, upozoravali smo prethodnih godina da će nam evidentne klimatske promjene u budućnosti vjerovatno donijeti sve ekstremnije vremenske (ne)prilike, te da je uz ovakvu vlast, koja ignoriše ove ključne probleme, pitanje kako ćemo se nositi s tim.
Dok se rijeke vraćaju u koritaPolitičari koriste vremensku nepogodu za samopromociju
Pitanje zaštite životne sredine, koje bi trebalo biti prioritet i jedno od najvažnijih političkih pitanja, godinama se zanemaruje. Umjesto zaštite interesa krupnog kapitala, institucije bi trebale raditi u interesu građana i okoliša.
Treba reći i to da ni mnogi građani, izuzev pojedinaca, nisu dovoljno ekološki osviješteni, sve dok ih ne zadesi nepogoda ili smeće ne dođe do njihovih vrata.
(zurnal.info)
