Dok se rijeke vraćaju u korita: Političari koriste vremensku nepogodu za samopromociju

Vrijeme u našoj državi stabilnije je nego u prethodna dva dana, na većini poplavljenih područja nivo vode opada, rijeke i potoci se dobrim dijelom vraćaju u svoja korita, a iako su nizvodno u porastu vodostaji rijeka Drine, Bosne i Save, ne očekuju se značajnija izljevanja vode. 

Istovremeno, stanovnici općina pogođenih poplavama, odronima i klizištima zajedno s pripadnicima civilnih zaštita, vatrogascima i drugima, čiste, popravljaju i zbrajaju štetu.

A štete su velike, slažu se mnogi. Ponajviše je odjeknula vijest da je Goranu Golijaninu, poljoprivredniku iz Trnova, u poplavama stradalo više od 120 ovaca, odnosno skoro cijelo stado s obzirom na to da je spasio samo 16 grla.

Rijeka Željeznica se izlila i napravila ogromne probleme, a između ostalog odnijela je i dio lokalnog puta od Vojkovića prema Bjelašnici.

Jedna od općina koje su najviše pogođene je Jablanica. Načelnik Damir Šabanović istakao je da „ne postoji naselje u kojem nije bio problem, od prekida saobraćajnice, poplava, klizišta, uništenih automobila, krovova na privatnim i na pravnim objektima, nestanka električne energije, interneta, zamućene vode...“. Kada je riječ o štetama, načelnik Šabanović kratko je rekao da će se zbrajati danima, ali da je evidentno da su ogromne. Slična situacija je i u Konjicu i Blagaju.

Direktor Republičke uprave civilne zaštite RS Milan Novitović u izjavama za medije kazao je kako je poplavljeno preko 400 objekata na teritoriji Pala, Trnova, Sokoca i Istočnog Sarajeva.

Zbog naglog pritoka voda s Romanijskog sliva, poplavljeno je izletište „Zeleni vir“ u Olovu. Iako je napravljen odbrambeni nasip, podzemne vode su ipak poplavile izletiše.

Kakanjski načelnik Mirnes Bejtarević istakao je kako je stanje najteže na području Mjesne zajednice Doboj: „Ovdje već godinama plavi. Voda se izlije, jednim dijelom izađe iz kanalizacionih šahtova. Ovo je problem koji treba da riješimo zajedno s Agencijom za vodno područje rijeke Save. Ovo je najkritičniji dio u vezi s poplavama na području općine Kakanj. Mora se raditi obaloutvrda, kako bi se ovim ljudima pomoglo i kako prije svega ne bi bilo ljudskih žrtava, a onda i materijalne štete na stambenim objektima. Korito rijeke Bosne jeste nadležnost agencije. Nažalost, ni mi nismo zadovoljni, taj proces uređenja korita ide sporo. Moramo učiniti više.“

Ova izjava načelnika Bejtarevića samo je još jedan dokaz kako se u našoj zemlji skoro ništa ne radi na prevenciji negativnih posljedica poplava i drugih nepogoda uzrokovanih obilnijim kišama kojih će, prema najavama, zbog klimatskih promjena biti sve više.

Podsjetimo, jučer smo pisali kako su divlja gradnja u vodozaštitnim zonama, mini hidroelektrane, sječa šuma, neorganizovanje odvoza otpada, neuređenje riječnih korita, nesanirana klizišta, reaktivno, a ne preventivno djelovanje samo neki od razloga zbog kojih strahujemo od svake obilnije kiše.

Osim toga, iz Ekološkog pokreta „Krupac“ su za poplave koje je nastale izljevanjem rijeke Željeznice direktno okrivili vlasnike malih hidroelektrana na ovoj rijeci i one koji su im izdali dozvole.

SAMOPROMOCIJA I ZA VRIJEME POPLAVA

Jedan novinarski tekst nije dovoljan da bi se spomenula sva pogođena mjesta u državi, no čini se kako je ovoga puta najgore prošao Kanton Sarajevo.

Nešto obilnije padavine uzrokovale su brojne probleme u najbogatijem, ekonomski najmoćnijem kantonu u Federaciji, pa je tako veliki broj domaćinstava i privrednih subjekata ostao bez električne energije, voda je u jednom dijelu grada bila zamućena, neki podvožnjaci i ulice bile su pune vode… Naselja poput Otesa i Rajlovca bila su skoro u potpunosti pod vodom.

Da stvar bude gora, poplavljen je i pogon punionice kisika „Messer“, a svjedoci smo koliko je već bilo problema posljednjih mjeseci kada govorimo o nabavkama i nedostatku medicinskog kisika. U Reljevu je poplavila trafostanica i upravo to je uzrokovalo nestanak električne energije na širem području Sarajeva.

Sve ovo govori o tome koliko je zapravo i glavni grad Bosne i Hercegovine nespreman za bilo kakve veće izazove. Očito slaba zaštita kritične infrastrukture, nezadovoljavajuće stanje kanalizacije i sistema za odvod voda, generalno bazna infrastruktura koja nije na potrebnom nivou – ovo su samo neki od problema s kojima bi se lokalne i više instance vlasti trebali baviti. 

Umjesto toga, lokalni političari su i ovu priliku iskoristili za samopromociju, pa su se tako na primjer Elmedin Konaković, Elvedin Okerić i Adnan Delić fotografisali – na bageru. Istovremeno premijer Edin Forto je uvjeravao stanovnike kantona da je situacija „pod kontrolom“, u vrijeme dok mnogi nisu imali ni struje ni vode ni grijanja.

S druge strane, iz KO SDA Sarajevo iskoristili su i ovu priliku da upute kritike prema vladajućoj koaliciji u Kantonu Sarajevo navodeći, između ostalog, da se „sistem komunalne privrede i infrastrukture u Kantonu Sarajevo ne održava niti se u njega investira“.

Ironično, s obzirom na to da ovi problemi nisu „od jučer“, a da su ga sad već desetinama godina upravo SDA-ovci uspješno ignorisali.

Ni drugi nisu propustili priliku da se fotografišu i sve to objave na društvenim mrežama. Spomenimo samo da je među prvima to uradio načelnik Starog Grada Ibrahim Hadžibajrić, a ubrzo su mediji prenijeli kako su u ovoj općini „brzom reakcijom spriječene veće posljedice usljed obilnih padavina“. Za one koji ne znaju, recimo da Općina Stari Grad i Hadžibajrić za ovakve i slične objave godišnje izdvajaju desetine hiljada maraka javnog novca koje daju medijima po njihovoj želji.

(zurnal.info)