Rasprodaja

Shell dobio memorandum, Rusi koncesiju

Združene snage Vlade FBiH i Holandije krenule su u kontraofanzivu kako bi se spriječile prodor Rusa i Kanađana preko lijevog i desnog krila  na teritoriju FBiH. Ovako bi otprilike vojničkim rječnikom glasio opis trenutne situacije sa potragom za naftom u Federaciji BiH.

Vlada FBiH, ničim izazvana, bombastično je najavila potpisivanje memoranduma o razumjevanju sa jednom od najvećih svjetskih naftnih kompanija, Shell, po kome bi ova kompanija krenula u preliminarnu potragu za naftom na području FBiH.

Kako je predviđeno, ovaj  memorandum važio bi dvije godine uz mogućnost produženja za još godinu dana. U roku od tri mjeseca od dana potpisivanja Vlada FBiH trebala bi dostaviti Shell-u dokumentaciju o istraživanjima nafte na području FBiH, koja je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka vršila američka kompanija “Amoco”.

Shell bi potom ovu dokumentaciju digitalizovao i detaljno analizirao. I to bi u suštini bilo sve. Memorandum ne garantuje da će doći i do “pravih” istraživanja, pravljenja probnih bušotina na terenu, jer će to zavisi od rezultata analiza postojeće dokumentacije. Ključno pitanje nije da li ima nafte, već koliko i da li bi   eksploatacija bila dovoljno profitabilna.

Vlada FBiH najavila je da će u međuvremenu, dok traje analiza stare dokumentacije, krenuti u donošenje entitetskog zakona o istraživanju i eksploataciji nafte, što samo potvrđuje da je memorandum o razumjevanju sa Shell-om više zgodan propagandni potez za popravljanje imidža Vlade FBiH nego što je riječ o konkretnoj realizaciji strateškog projekta, kao što je istraživanje i eksploatacija nafte.
  
Zanimljivo je da je Memorandum o razumjevanju između  Vlade FBiH i Shell-a, uslijedio  tek nakon što je Vlada RS u julu dodijelila koncesiju za istraživanje nafte na području ovog entiteta kompaniji kompaniji “Jadran naftagas”, zajedničkom ulaganju ruskog Neftegazinkora i srbijanskog NIS-a koji ima 66 posto vlasništva u novoj kompaniji.

Kako je većinski vlasnik NIS-a ruska državna kompanija  Gazpromneft a drugi suvlasnik “Jadran naftagasa”, Neftegazinkor,  je pod kontrolom Zarubežnefta, također ruske državne kompanije, praktično je koncesija za istraživanje nafte na području RS dodijeljena Ruskoj Federaciji.

Prije privatizacije, dok je još uvijek bila 100 posto državna firma, Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, bezuspješno je pokušavala od Vlade RS dobiti koncesiju na istraživanje nafte. Tek kada je rafinerija prešla u ruske ruke, izdata je koncesija za istraživanje nafte na području RS.

Memorandum - fino zvuči, malo garantuje

Za razliku od RS gdje je priča o dodijeli koncesije okončana situacija u FBiH puno je  komplikovanija i neizvjesnija.

Od memoranduma o razumjevanju pa do dodjele koncesije put je dugačak i neizvjestan, jer memorandum je sam po sebi  više neobavezujući spisak želja i namjera i ne garantuje  da će, čak iako se pokaže da postoje rezerve nafte, u bliskoj budućnosti doći i do njene eksploatacije.

Već dvadesetak godina traju neuspješni pokušaji da se precizno utvrde lokacije i količina nafte u BiH, ali se nije daleko odmaklo. Početak rata u BiH spriječio je da se zajednički projekat potrage za naftom u BiH američke kompanije Amoco i sarajevskog Energoinvesta nakon preliminarnih istraživanja nastavi. Rezultate tih istraživanja Amoco je dostavio Energoinvestu, a jedna kopija otišla je u Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu koja je tada bila dio poslovnog sistema Energoinvest.

Po završetku rata,  tadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić, prilikom posjete SAD 1998. godine, bez puno pompe sastao se i sa predstavnicima kompanije  “Amoco” , pokušavajući dogovoriti nastavak istraživanja, ali bez konkretnih rezultata. U međuvremenu, naftni globalni naftni gigant britanski BP, preuzeo je Amoco, pa je tako u paketu dobio i rezultate predratnih istraživanja nafte u BiH.

Koncesije u rukama kantona

Drugi pokušaj uslijedio je 2008. godine kada je, po nalogu Vlade FBiH, Energoinvest objavio međunarodni javni poziv kompanijama zainteresovanim za istraživanje nafte u FBiH. Interes nije bio preveliki jer se na javni poziv prijavilo samo pet kompanija, hrvatska INA, mađarski MOL, američki "Transglobal Petroleum", kanadski "Longwiew Capital Partners" i holandski "Delta Hydrocarbons", a niti jedna od velikih svjetskih  naftnih kompanija nije se prijavila
.
Sve je stalo na ovom javnom pozivu jer se iznenada “otkrilo” da su koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte u skladu sa važečim zakonima  u nadležnosti kantona a ne FBiH.

Praktično, to je značilo da bi svaki potencijalni partner, prije nego što krene sa istraživanjima na terenu, morao dobiti  koncesiju od svakog kantona na čijoj teritoriji bi namjeravao bušiti.  Pregovarati pojedinačno sa svakom od 10 kantonalnih vlada oko koncesije za istraživanje nafte dovoljno je da svako ulaganje pretvori u noćnu moru, čak i da BiH leži na naftnim rezervama većim nego u Saudijskoj Arabiji.

Drugi puno ozbilniji problem je činjenica da se posebno dodjeljuju koncesije za istraživanje a posebno za eksploataciju pronađene nafte. Praktično  to znači da bi se moglo desiti da strani investitor dobije koncesiju za istraživanje, uloži novac  i kada konačno nađe dovoljno nafte čija je eksploatacija rentabilna, na kraju ostane kratkih reukava je je neko drugi dobio koncesiju za eksploataciju nafte i pokupi “kajmak”. 

Rusi brži od Vlade FBiH

Činjenicu da o koncesijama za istraživanje nafte odlučuje svaki kanton pojedinačno, neki su doživjeli kao prednost a ne nedostatak.

Tako je 2008. godine dok je Energoinvest u ime Vlade FBiH pozivao zainteresovane strateške partnere za istraživanje nafte da im se jave, Vlada Tuzlanskog kantona vodila razgovore o istraživanju nafte na području ovog kantona sa anonimnom kanadskom kompanijom “Seedrock Capital Partners Inc.”, ali se nije daleko odmaklo u pregovorima.

Kantonalnu nadležnost u oblasti istraživanja i eksploatacija nafte pokušavaju da iskoriste i Rusi, koji se nisu samo ograničili na RS već su  najavili da imaju namjeru potragu za naftom proširiti i na područje FBiH.
Još prije godinu dana predstavnci Gazpromnefta su  počeli razgovore sa kantonalnim vladama u Livanjskom i Tuzlanskom kantonu o dobijanju koncesije za istraživanje nafte na ovom području, ali je dobijanje traženih koncesija za sada neizvjesno.

Kako je pravna regulativa oko koncesija u FBiH prilično haotična, moglo bi se lako desiti da Shell doživi neprijatno iznenađenje i da nakon analiza utvrdi da na području FBiH postoje zalihe nafte ,ali da su koncesije od kantona već dobili Rusi, bez obzira na to šta im je u Memorandumu o razumjevanju obećala Vlada FBiH.
(zurnal.info)