Istraga

Medikalizacija ljudi: Farmaceutske kompanije zarađuju na izmišljenim bolestima

Pregled izmjena referentnih vrijednosti serumskih lipida od 2006. do 2012. godine
FOTO: zurnal.info
Piše: Nermina Šunj

Snižavanje gornje granice normalne vrijednosti masnoća u krvi, na referentnoj listi koju uz svesrdno lobiranje najmasovnijih svjetskih zdravstvenih udruženja, povremeno mijenja Svjetska zdravstvena organizacija, istovremeno znači i veći broj konzumenata lijekova. Dakle, veći profit farmaceutskim kompanijama!

Kažu da je povišen holesterol u krvi pošast modernog doba, posljedica stresa, konzumacije "brze hrane", općenito nezdrave ishrane...
Međutim, izuzev ljudi kojima je to struka, ko je još primjetio da je i gornja dozvoljena vrijednost ove masnoće u krvi u posljednjih nekoliko godina itekako snižena, pa je veći i broj "bolesnih".

Referentni interval za holesterol je 2006. godine bio od 3,1 do 6,5. Samo tri godine kasnije, najveća dozvoljena vrijednost mnogo je niža, 5,2! 

Godine 2012-te je gornja granica 5,3, ali svejedno, vrijednost koja je do šest godina bila dozvoljena, normalna, ove je godine razlog zbog kojeg ljekar može da preporuči terapiju lijekovima ili drugim pripravcima koje pacijenti plaćaju u apotekama.

VIŠE BOLESNIH, VEĆI PROFIT FARMACEUTSKIM KOMPANIJAMA

Mirsad Šabaredžović iz Farmaceutske komore BiH, kazao je za Žurnal da promjene referentnih vrijednosti idu naruku i  svjetskim farmaceutskim kompanijama kojima to znači i veću potrošnju lijekova, dakle veću proizvodnju i viši profit!

- Riječ je o pojavi u svijetu koja se naravno reflektira i na BiH, da se i neka normalna stanja ljudskog organizma proglašavaju bolestima. Nije to samo slučaj sa holesterolom. Tako se zapravo povećava potrošnja i brojnih drugih lijekova. Ta pojava u naučnim krugovima već ima i svoje ime, "medikalizacija" ljudskih stanja, kaže Šabaredžović.

Istraživači sa Brandeis University su u studiji objavljenoj u naučnom časopisu Social Science and Medicine, među prvima ukazali na ovu pojavu, pa naveli i primjere nekih stanja ljudskog organizma koja su u posljednoj deceniji definirana kao bolesti.

Hiperaktivnost, pretilost, ćelavost kod muškaraca, trema, poremećaj sna...sve te pojave se danas tretiraju i kao bolesti i, naravno, proizvode se i propisuju lijekovi za njihovo liječenje.

Samo na ove "bolesti", kažu podaci iz pomenute studije, Amerikanci su 2005. godine potrošili 77 milijardi dolara!

U Bosni i Hercegovini zdravstvene institucije također rade po standardima koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), pa se i tokom laboratorijskih pretraga u našoj zemlji poštuju referentne vrijednosti krvi i urina koje WHO propiše.

A najniži i najviši iznosi određuju se na osnovu medicinskih istraživanja, odnosno na preporuku svjetskih zdravstvenih udruženja koja se bore za zaštitu pacijenata oboljelih od određenih bolesti. 

- Farmaceutske kompanije uglavnom preko tih udruženja mogu da lobiraju da se neko stanje proglasi bolešću, kaže Šabaredžović.

Da li i koliko farmaceutske kompanije imaju uticaja na pomenuta udruženja, teško je dokazati, ali snižavanje dozvoljenih vrijednosti, koliko mogu da bude izraz brige za opće zdravlje ljudi, toliko zasigurno znače profit farmaceutskim kompanijama.

U Kancelariji WHO u Sarajevu, kažu da ne mogu davati pojašnjenja koji je to presudan faktor zbog kojeg se mijenja tabela referentnih vrijednosti, istraživanja ili mišljenja udruženja, i da o tome mogu govoriti samo odgovorni ljudi u sjedištu ove organizacije u Kopenhagenu. 

NA BH TRŽIŠTU KRKA JE LIDER U PRODAJI ANTIHIPERLIPEMIKA

Samo na primjeru Kantona Sarajevo, po broju izdatih recepata samo jednog lijeka, jasno je koliko je povišen holesterol čest problem kod pacijenata.

Prema službenim podacima dostavljenim Žurnalu iz Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) KS, u 2012. godini najčešće propisivani lijekovi za holesterol su iz grupe četiri generička imena: Simvastatin, Fluvastatin, Atorvastatin i Rosuvastatin, odnosno tablete Atoris, za koje je izdato prošle godine čak 26.173 recepata! 

Sve pomenute lijekove proizvodi slovenska kompanija Krka d.d. Novo Mesto.

Od 15. maja prošle godine ovi se lijekovi izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja ali to što ih pacijenti u apoteci ne plaćaju, ne znači i da su besplatni.

U kompaniji Krka za Žurnal kažu da lidersku poziciju na tržištu lijekova za liječenje serumskih lipida u BiH imaju jer su i vodeći na svjetskom tržištu.

- Krka je jedan od vodećih proizvođača generičkih lijekova u svijetu, pogotovo na području proizvoda za liječenje bolesti srca i krvnih sudova. U svom asortimanu ima najnovije lijekove iz ovog područja, koje prodaje u više od 70 država. Tako je Krka dugi niz godina stalno prisutna i na tržištu BiH i to sa širokim asortimanom lijekova na recept i lijekova bez recepta. Pacijenti i stručna javnost dobro znaju Krkine lijekove i rado prihvaćaju terapiju s tim lijekovima, prije svega zbog kvaliteta, efikasnosti i bezbjednosti tih lijekova, odgovoreno je Žurnalu iz Službe za odnose s javnošću Krke d.d. Novo Mesto.

Na bh tržištu je, osim Krkinih, na desetine lijekova drugih proizvođača, ali i drugih proizvoda samo za povišen holesterol, koji se izdaju uz recept ili bez recepta.

Nerijetko ih ljekari preporučuju pacijentima tokom "neformalnog razgovora" dok ispisuju recept.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Mirsad Šabaredžović, Svjetska zdravstvena organizacija, Krka, Nermina Šunj