Proizvođači lijekova u našoj zemlji nisu dužni nikome polagati račune o troškovima reklamiranja svojih proizvoda kod ljekara. To znači da nijedna institucija u Bosni i Hercegovini nema podatke koliko je farmaceutska kompanija potrošila na poklone za ljekare, njihova putovanja, kongrese ili održavanje stručnih skupova.
Iako apoteke i zavodi zdravstvenih osiguranja imaju podatke o lijekovima koje ljekari propisuju, ovi podaci nisu javni pa je odnos ljekara i farmaceuta u BiH potpuno zatvoren i siguran.
Žurnal je testirao transparentnost farmaceutskih kompanija u BiH. Na adrese šest najvećih proizvođača lijekova na našem tržištu poslali smo upite o godišnjim budžetima za reklamiranje lijekova kod takozvane stručne javnosti odnosno ljekara. U razumnom roku odgovore smo dobili od samo dvije kompanije. Nismo dobili niti jednu brojku.
Ništa skuplje od listića i blokića
Na naša vrlo jasna i usmjerena pitanja Krka i Bosnalijek, jedini koji su odgovorili, davali su neodređene odgovore a neka su pitanja potpuno zanemarili. Na naša pitanja odgovore uopšte nismo dobili od Plive, Farmavite, GlaxoSmithKline i Sanofija.
Nas je zanimalo koliko kompanije godišnje troše na poklone ljekarima, koliki su budžeti za honorare za držanje predavanja o lijeku, troškovi putovanja i smještaja ljekara na kongresima i usavršavanjima u inostranstvu. Uopšteni odgovor je jedino što smo dobili.
“Kompanija Bosnalijek za realizaciju svih planiranih marketinških aktivnosti izdvaja određeni finansijski iznos, u jednoj poslovnoj godini, koji se za svaku godinu zasebno procentualno definiše u odnosu na usvojeni poslovni godišnji plan”, odgovor je glasnogovornice kompanije Jasmine Korda-Udovičić.
Iz službe za odnose s javnošću Krke u slovenskom Novom mestu objašnjavaju da većinu budžeta troše na oglašavanje proizvoda bez recepta. Dio troškova je, kažu, namijenjen radu sa stručnom javnošću.
“U pitanju su troškovi promocijskih materijala - prospekti, brošure, kartice - te troškovi sitnih promocijskih 'brend rimajnder' gedžeta - hemijska lovka, listići, blokići- koji su namjnjeni podsjećanju na Krkine brendove”, objašnjavaju iz Krke i dodaju da kompanija plaća organizovanje okruglih stolova i predavanja za stručnjake “gdje stručnjaci izmjenjuju smjernice i iskustva u terapiji određenih oboljenja”.
“Drugih poklona u svom radu ne upotrebljavamo”.
Farmaceutskim kompanijama jednostavno moramo vjerovati na riječ jer ne postoji način da dobijemo uvid u njihove troškove prema ljekarima. Direktorica Agencija lijekove i medicinska sredstva Nataša Grubiša kaže za Žurnal da kompanije nisu obavezne dostavljati podatke o troškovima saradnje sa ljekarima. Na vlastitu odgovornost moraju se pridržavati određenih pravila.
“Prema odredbama važećeg Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava prilikom oglašavanja lijekova ili medicinskih sredstava nije dopušteno podsticati stručnu javnost na propisivanje, izdavanje, nabavku, preporučivanje upotrebe ili kupovinu lijeka ili medicinskog sredstva, nuđenjem i davanjem nagrade u novcu, davanjem poklona ili davanjem i omogućavanjem bilo kakve druge imovinske koristi, odnosno obećavanjem ili davanjem neke povlastice ili nagrade”, kaže Grubiša i dodaje kako ni ljekari ne smiju tražiti niti prihvatiti bilo kakve podsticaje za propisivanje lijekova, kako promotivni skupovi uvijek moraju biti ograničeni na osnovnu svrhu održavanja odnosno edukaciju a ne promociju lijeka.
Nataša Grubiša (Foto: banjaluka-info.com)
“Stručni saradnici koji vrše promociju lijeka i medicinskog sredstva mogu licima iz reda stručne javnosti pokloniti samo predmete koji nemaju veću vrijednost, odnosno čija je vrijednost simbolična i koji su u vezi sa medicinskom ili farmaceutskom praksom, olovke, notese, kalendare i druge slične stvari male vrijednosti“, objašnjava Grubiša.
Proizvođači lijekova se, opet, kunu da sve rade po pravilima zakona i morala. Bosnalijek navodi da marketing provodi u skladu sa zakonima koje je Grubiša već navela.
Krkina služba za odnose s javnošću objašnjava kako kompanija ima “Krkin kod promocijskih aktivnosti”, usklađen sa Evropskim kodeksima i preporukama.
“Sve naše marketinške aktivnosti se izvode u skladu s pomenutim Krkinim kodeksom i istovremeno u skladu sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.”
Potpuno ignorišući pitanje o etičkom kodeksu oglašavanja kompanije, iz Bosnalijeka navode različite načine doprinosa razvoju domaćeg zdravstva.
“U nastojanju da pružimo podršku razvoju zdravstva provodimo sljedeće aktivnosti: pružamo podršku organiziranju skupova strukovnih udruženja, organizujemo kontinuirane edukacije medicinskog osoblja, kroz realizaciju različitih vidova edukativnih programa i učešća u aktivnostima strukovnih udruženja medicinskog osoblja u BiH”, kaže Korda-Udovičić.
Čistka u Hrvatskoj nemoguća u BiH
Kada je Hrvatski zavod zdravstvenog osiguranja prije četiri godine od farmaceutskih kompanija zatražio detaljan uvid u troškove saradnje sa ljekarima, većina farmaceutskih kuća tvrdila da kako to nije potrebno te kako već imaju interne pravilnike i kodekse. Za Zavod i hrvatske zakonodavce to nije bilo dovoljno pa su natjerali kompanije da potpišu Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova ukoliko žele poslovati u Hrvatskoj.
Farmaceutske kompanije tako moraju tri posto svog godišnjeg prometa prebaciti Zavodu koji strogo kontroliše trošenje tog novca na usavršavanja, putovanja i kongrese ljekara.
“Zavod je od 2010. do danas Ugovorom o etičkom oglašavanju postigao da se, kroz ugovorom utvrđene obveze i prava, osigura etičnost o oglašavanju o lijekovima i transparentnost istih”, kažu za Žurnal iz Hrvatskog zavoda.
Na taj način Zavodu je tačno poznato koliko novca je potrošila koja farmaceutska kompanija i na kojeg ljekara. U 2013. godinu farmaceutske kuće u Hrvatskoj su prijavile trošak od 29,8 miliona kuna na ljekare. Honorare je direktno dobilo 3.000 ljekara a duplo više njih je dobilo neki vid poklona, objavio je Hrvatski zavod. Od naredne 2015. godine proizvođači lijekova u Hrvatskoj bit će obavezni javno objaviti detaljne preglede svojih troškova na ljekare.
U Hrvatskoj se nadaju da će ove promjene spriječiti buduće afere poput aktuelne afere Hipokrat u kojoj su optužena 364 ljekara za primanje mita od kompanije Farmal kroz putovanja, kupovanje namještaja, bonova, sve za propisivanje njihovih lijekova.
Hrvatski model u BiH nije primjenjiv, smatraju u Bosnalijeku.
“Što se tiče ostalih tržišta ili prakse u susjednim zemljama, konkretno Hrvatskoj, možemo reći da smo uglavnom upoznati sa različitim vidovima saradnje između farmaceutskih kompanija i drugih zdravstvenih ustanova, mada pojedini primjeri koje ste naveli u pitanju, u BiH još nisu zaživjeli zbog specifičnosti bosanskohercegovačkog tržišta”, kaže Korda-Udovičić.
U Republici Srpskoj smatraju da je problem riješen
U Republici Srpskoj je 2013. godine došlo do promjene u načinu propisivanja lijekova koja bitno utiče na odnos farmaceuta i ljekara, objašnjava glasnogovornica Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Darija Filipović Ostojić.
“U Republici Srpskoj je prošle godine uvedena praksa propisivanja generičkog naziva lijeka, zbog čega nema potrebe za postojanjem regula kojima bi se ograničavao uticaj farmaceutskih kompanija”, objašnjava Ostojićeva i dodaje kako ljekar ne može propisati komercijalni naziv lijeka pošto takav recept ne bi prihvatili u apotekama jer Fond ne bi platio fakturu uz koje su priloženi takvi recepti.
“S obzirom da ljekar ne može da propisuje komercijalni naziv lijeka, farmaceutske kuće ne mogu preko njih da favorizuju propisivanje svojih lijekova”, smatra Ostojićeva.
Ona objašnjava da je favozirovanje lijekova izbjegnuto stavljanjem na listu lijekova koji se izdaju na recept svih proizvođača.
“Prednost imaju samo lijekovi s najnižom cijenom s obzirom da ih Fond plaća s najvećim procentom, što se, takođe pokazalo kao dobra praksa jer su farmaceutske kuće motivisane da snižavaju cijenu lijekova zbog čega nekoliko puta godišnje vršimo korekcije u vezi s određivanjem referentne cijene lijekova”, dodaje Ostojićeva.
“Dakle, pacijent u apoteku dolazi sa receptima na kojima se nalazi generički naziv lijeka, a farmaceut u apoteci je dužan da mu izda lijek sa referentnom, odnosno najnižom cijenom - to je navedeno u ugovoru koji Fond zaključuje s apotekama”
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske smatra da je na ovaj način riješen problem utjecaja farmaceutskih kompanija na ljekare. Kritike ovog sistema koje se već mogu čuti zasnivaju se na tome da je utjecaj proizvođača sada samo preusmjeren sa ljekara na apotekare. Rasprave o novom sistemu su već počele a još uvijek je rano govoriti o njegovim rezultatima.
Za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj se problem pokušava riješiti. Federacije još uvijek nema ni prijedlog boljeg modela niti podatke o novčanom utjecaju na ljekare.
A evo samo nekoliko miliona razloga zbog čega bi farmaceutske kompanije trebale polagati račune institucijama. U dokumentu budžeta Bosnalijeka za 2012. godinu u posjedu Žurnala navedene su i naredne stavke: 694.401 – sajmovi i kongresi; 8.461.141 – reklama i propaganda; 5.434.450 – reprezentacija; 988.376 – pokloni. Detaljan uvid u ove troškove imaju samo Bosnalijek i ljekari sa kojima sarađuju.
(zurnal.info)