Solidarnost

POBUNA U REDAKCIJI: Zašto sam odbio dati jedan procenat plate za obnovu od poplava?

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info/arhiv
Piše: Semir Mujkić

Autor ovog teksta ima nekoliko razloga zbog čega novac ne treba dati vlastima u BiH a samo jedan zbog čega bi se trebalo solidarisati: pomoć stanovnicima čiji su domovi poplavljeni je zaista potrebna. Međutim, za takvu pomoć nam ovakva vlast i nije potrebna kao posrednik

Vlasti u Federaciji zatražile su od svih uposlenih da se u narednih šest mjeseci odreknu po jedan posto od svoje neto plate u korist fonda za oporavljanje od poplava. Za prosječnog stanovnika Bosne i Hercegovine čija je plata nešto veća od 800 maraka to je oko osam maraka mjesečno. Cifra je simbolična a namjera hvalevrijedna osim što ima jednu manu: možemo li vjerovati vlastima da će naš novac potrošiti odgovorno?

Autor ovog teksta ima nekoliko razloga zbog čega novac ne treba dati vlastima u BiH a samo jedan zbog čega bi se trebalo solidarisati: pomoć stanovnicima čiji su domovi poplavljeni je zaista potrebna. Međutim, za takvu pomoć nam ovakva vlast i nije potrebna kao posrednik.

Ovo su razlozi odbijanja simboličnog iznosa od plate na račun vlasti autora ovog teksta.


NEPOVJERENJE: Glas može ali novac ne

Ujedinjeni narodi prošle su godine objavili rezultate svog redovnog istraživanja o povjerenju stanovnika BiH u institucije i pojedince. Rezultati pokazuju da Bosanci i Hercegovci najmanje vjeruju političarima i političkim strankama! Samo 14 posto građana je izjavilo da vjeruje Vijeću ministara a 11,4 posto političkim partijama u zemlji. Više se u ovoj zemlji vjeruje policiji i predstavnicima Evropske unije pa i vjerskim liderima nego političarima.

Već u prvih pet dana kada je otvoren donatorski račun Vlade Federacije bilo je jasno koliko građani vjeruju Vladi Nermina Nikšića. Na račun je bilo uplaćeno tek 84.000 maraka dok je u istom periodu na račune Crvenog krsta Federacije uplaćeno više od 126.000 maraka a napravljeno je i oko 74.000 poziva vrijednih po dvije marke prema telekom operaterima.



PLAN: Lako ćemo

Vlasti u BiH još uvijek nemaju plan obnove poplavljenih područja ni dva mjeseca nakon poplava. Na to je upozorio i japanski ambasador u BiH Hideo Yamazaki.

“Želio bih da iskažem svoje razočarenje činjenicom da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu predstavile konkretan plan obnove zemlje nakon poplava, što podrazumijeva jasno identificiranje prioritetnih projekata uz predloženi vremenski okvir za njihovu realizaciju.”

On je rekao da Japan neće tek uplatiti novac vlastima u BiH jer nemaju nikakav plan obnove. Japan je na donatorskoj konferenciji za BiH i Srbiju obećao našoj zemlji pet miliona eura pomoći ali samo za konkretne projekte koje će finansirati direktno i bez posredovanja domaćih vlasti.

“Drugim riječima, Vlada Japana ne može jednostavno izvršiti transfer novca na račun institucija Bosne i Hercegovine”, rekao je Yamazaki.

Većina drugih zemalja donatora također je najavila sličan pristup, posebno SAD koje već provode svoje projekte pomoći.

Od više od 800 miliona eura pomoći koju je BiH prikupila na donatorskoj konferenciji, oko 60 posto su krediti koji jesu povoljni ali koje će na kraju opet vraćati zaposleni kroz poreze.


ODRICANJE: Skupocjeno službeno auto u posjeti beskućniku

Japanski ambasador u svom je pismu domaćim političarima skrenuo pažnju na još jednu bitnu činjenicu: domaći političari su spremni od stanovnika tražiti pomoć ali nisu spremni odreći se ni dijela luksuza koji im je omogućen od poreza tih istih stanovnika.

U svom pismu Yamazaki navodi svoja iskustva sa bahatim političarima pod policijskom pratnjom.

“ Ovo opažanje navelo me je na pomisao da se zapitam ko su to zvaničnici Bosne i Hercegovine kojima se dodjeljuje policijska pratnja i koliko se novčanih sredstva izdvaja iz budžeta za ove namjene? Da li i danas, gotovo 20 godina nakon završetka sukoba u BiH, zaista postoje objektivni razlozi za sprovođenje ovakvih sigurnosnih mjera? Da li postoje bolji načini da se troši novac poreskih obveznika u BiH?”, naveo je u pismu ambasador i dodao da u Japanu samo premijer države ima policijsku pratnju.

U svom istraživanju Nezavisne novine su otkrile najmanje 31 funkcionera u BiH koji ima pravo na policijsku pratnju, velika većina njih u Federaciji.

“Od političara se takođe očekuje da razmisle koji je najbolji način da se trošenje javnih prihoda stavi u funkciju dobrobiti građana, posebno onih koji su pretrpjeli najveće štete tokom nedavnih poplava”, smatra Yamazaki i dodaje da će jedino kada se domaćim političari uozbilje i postanu odgovorniji prema budžetima Japan pomoći u obnovi BiH.

Umjesto ušteda i vlastitog primjera odricanja, od svakako besmisleno velikih primanja, domaći su političari odlučili da je lakše od ionako malo zaposlenih tražiti jedan posto od plate.


IZBORNA KAMPANJA: Krava za domaćina

Iz dosadašnjeg iskustva sa političarima u BiH, bez gotovo ikakvih izuzetaka, nema sumnje da će se utrkivati u posjetama poplavljenim područjima u predizbornoj kampanji. Broj tempiranih obnova ulica i infrastrukture u augustu i septembru pred izbore bit će dodatno veći za akcije obnove. Političari sigurno neće propustiti niti jednu priliku da se uslikaju uz popravljenu ulicu, obnovljeni most, školu, bolnicu i svaku pojedinačnu kuću i štalu. Još ako se u toj posjeti može donirati neka krava ili traktor, nijedan političar pa ni kandidati za članove Predsjedništva, neće propustiti da se uslikaju sa domaćinom. Novac za to naravno neće ni obezbijediti niti donirati. Bit će to onih jedan posto od plata ili drugih donacija građana.

Bit će to šest puta po jedan posto za predizbornu kampanju.


JAVNE NABAVKE: Kriza je šansa ali samo za podobne firme

Obnova poplavljenih kuća i zgrada trebat će mnogo građevinskog materijala i radnika. Za svaku organizovanu obnovu naselja a posebno bolnica i drugih državnih ustanova mora se raspisati tender za izbor firme koja će zgradu i obnavljati. A korupcije u BiH baš u javnim nabavkama ima najviše. U Žurnalu smo bezbroj puta pisali o korupciji na tenderima. Udruženje Tender iz Banje Luke procjenjuje da korupcija u javnim nabavkama godišnje odnosi oko 700 miliona maraka i da sigurno napreduje prema cijeloj milijardi.

Antikorupcijska mreža u BiH ACCOUNT izračunala je da korupcija generalno u BiH odnosi 47 maraka svake sekunde!



PREVENCIJA: Novac za zaštitu od poplava rasipamo na druge troškove

Federalni revizori su početkom 2013. godine objavili izvještaj Prevencija poplava u Federaciji u kojem su detaljno istražili koliko dobro nas vlast štiti od poplava. Zaključak ovog izvještaja od 50 stranica u jednoj bi rečenici glasio: voda i novac bez kontrole cure na sve strane!

Vlasti u Federaciji ne rade ništa ili gotovo ništa da spriječe poplave. Revizori su izračunali da će im trebati 40 godina da ovim tempom dođu tek do zadovoljavajućeg stepena zaštite od poplava.

Premijer Federacije i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su napravili plan u februaru 2012. godine, strahujući da će veliki snijeg dovesti do poplava. Revizori su bez dileme utvrdili da je tada već bilo kasno da se uradi bilo šta osim da se pomogne ljudima kojima je poplavljena kuća ili imanje.

“U vrijeme poplava nije moguće i kasno je provoditi prvu pripremnu fazu i osigurati spremnost postojećih vodozaštitnih objekata koji imaju najmenu ublažavanja poplavnog rizika”, upozoravaju revizori.

Tada, baš kao i sada, plan se pravi nakon katastrofe.

Samo je 16 posto ili tri miliona maraka od prikupljenog novca za zaštitu od poplava potrošeno za tu namjenu dok je ostali novac raspoređen negdje drugo.


POSEBNE NAKNADE: Sve smo već platili

Uvođenjem jedan posto od svake neto plate za obnove, naknada je povećana na 1,5 posto jer na svaku neto platu u Federaciji već se odvaja 0,5 posto kao posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća! Znači da svaki uposlenik već redovno odvaja za prirodne nepogode. Prošle godine je na taj način u budžet Federacije došlo više od 25 miliona maraka.

Porezi i doprinosi na plate u Federaciji iznose 69 posto i po tome smo na vrhu liste društava koja najviše oporezuju svoje radnike.

Uz sva izdvajanja i posebne naknade po pravilu nam se desi da novca za hitne slučajeve na računu nema kada nam one zatrebaju.

 

DRUGI NAČIN: Direktna pomoć

Tokom usvajanja Zakona o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom u Parlamentu Federacije došlo je do greške. Mogućnost da ne odvajaju jedan posto od plate ostavljena je samo državnim službenicima ali ne i uposlenicima privatnih firmi. U Parlamentu nam je potvrđeno da se radi na ispravljanju ove greške.

To će dodatno usporiti podjelu pomoći i obnovu dok druge humanitarne organizacije već uveliko pomažu stanovništvu. Crveni krst je tako objavio da već počinje sa podjelom oko 600.000 maraka koje su im uplaćene na račun.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Poplave, Nermin Nikšić