Istraga

KAKO JE POTONUO GIBRALTAR: Šteta od šest miliona istopila se na samo 215 hiljada KM!

Piše : Amarildo Gutić

Krenulo je spektakularnom akcijom, nastavljeno ekspresnim oslobađanjem uhapšenih zbog grešaka predmetne tužiteljice, da bi nakon podizanja optužnice sve rezultiralo nedavnom izmjenom optužnice i umanjenom visinom počinjene štete. Predmet Gibraltar odlazi u zaborav. Žurnal objavljuje dio dokumenata iz istrage

Deset dana nakon opštih izbora u BiH bilo je jasno da će HDZ BiH opet biti u vlasti, a da je SDP doživio debakl. Kadrovima ove stranke na čelu HT Mostar Stipi Prliću i Zoranu Bakuli je odzvonilo, HDZ želi ponovo upravljati ovim javnim preduzećem. Akcija Gibraltar mogla je početi.

Izgledalo je sve tako ozbiljno tog 22. oktobra 2014. godine. Pretresi u Mostaru, Sarajevu, Posušju. Uhapšeni su članovi Uprave HT MostarStipe Prlić i Zoran Bakula, potom direktor i djelatnici marketinške agencije S.V.R.S.A Neven, Belma i Sanjin Kulenović, zamjenica generalnog direktora Pink BH Lajla Torlak, direktor Mreže Plus u likvidaciji Darko Aleksić, vlasnik agencije Fabrika Senad Zaimović, a dan kasnije i Ejub Kučuk, vlasnik agencije MITA grup.

U obrazloženjima hapšenja navedeno je kako su uhapšeni na osnovu krivotvorenih ili štetnih ugovora izvlačili novac preko off shore kompanija u inostranstvu. Tako su stekli protivpravnu korist u iznosu većem od 5 miliona eura za navodni otkup TV prava i usluga, a koja najvećim dijelom nisu bila stvarno realizovana. Dio novca je zadržan na računima off shore kompanija, a ostalo je prebacivano na lične račune osumnjičenih u inostranstvu i korišten za kupovinu nekretnina.

Izgledalo je sve kao rutinski odrađen posao državnog tužilaštva i SIPE, no uslijedila je prava blamaža tokom ročišta za određivanje pritvora. Tužiteljica Dragica Glušac pravi niz početničkih grešaka, koje su samo mogle izazvati sumnju u namjeru da se uhapšenima i odredi pritvor. Na takav aljkav pristup reagovao je čak i Sud BiH.

Na osnovu dokaza koji su ponuđeni u konkretnom slučaju: policijski izvještaji (koji se ne mogu koristiti kao dokaz), bianco nepotpisani ugovor i dokumentacija na stranom jeziku, dostavljena bez prevoda, Sud nije mogao izvesti zaključak da je određivanje pritvora opravdano. Svakako je dobro što su jučerašnjem ročištu prisustovali predstavnici medija koji su se mogli uvjeriti na koji način je tužiteljica iznijela prijedlog za određivanje pritvora i šta je Sudu ponudila. Takva nepripremljenost i površnost je nedopustiva i ne predstavlja odlučnu borbu s kriminalom, navedeno je u saoopštenju Suda BiH.

Tužiteljica Dragica Glušac nedugo potom naprasno odlazi na bolovanje i neće se više baviti ovim predmetom. Slijede medijski izvještaji o brojnim nekretninama koje pomenuta posjeduje i sumnje da je namjerno upropastila mogućnost pritvora. Kako god, glavni tužilac se nikada nije izjasnio o greškama tužiteljice Glušac.

Istragu su ubrzavale Slovenija i Austrija

Tužilaštvo BiH je četiri mjeseca prije akcije hapšenja posjetila delegacija slovenačkog tužilaštva. Generalni državni tužitelj Slovenije Zvonko Fišer, vrhovni državni tužitelj Aleš Butala i šef Specijalnog tužilaštva Harij Furlan od glavnog tužioca Gorana Salihovića traže ubrzanje istrage o pranju novca i poreskoj utaji čiji su akteri rukovodne osobe iz Eroneta i vlasnici više privatnih marketinških agencija u našoj zemlji. Istragu su pokrenuli slovenački istražitelji, nastavili je austrijski, no sve je stalo kada je svoj dio posla trebalo uraditi bh tužilaštvo. No, više od godinu i pol dana od početka istrage Državnog tužilaštva Republike Austrije u Grazu odgovora iz Tužilaštva BiH nije bilo.

Slovenački istražitelji uočili su kako je izvjesni Oskar Lionel Ruiz Ramirez, državljanin Meksika sa boravištem u Sloveniji, na Gibraltaru otvario firmu „3 Media LTD“. Gibraltar inače slovi kao raj za utajivače poreza preko tzv off šor kompanija. Ramirez potom punomoć za vođenje firme daje Nevenu Kulenoviću, koji otvara bankovne račune u Sloveniji i Austriji. Slijedi priliv novca, kojeg u Sloveniji uredno registriraju. Slovenački istražitelji u svom izvještaju navode :

Agencija S.V.R.SA uplačuje 2 miliona 582 hiljade eura, Društvo Ujedinjeni mediji 768 hiljada, Društvo Mreža plus d.o.o. Sarajevo 686 hiljada eura, Pink BH Sarajevo 670 hiljada te UFA Media 61 hiljadu eura. Novac potom biva prebačen na privatne račune. Na račun Branka Kotarca poduzetnika iz Zagreba uplačeno je milio eura, Nevena Kulenovića, direktora S.V.R.S.A 541 hiljadu eura, Sanjina Kulenovića 278 hiljada eura, Zorana Bakule 225 hiljada te Stipe Prlića 169 hiljada eura. Darko Aleksić, direktor Mreže plus na račun prima 214, Edin Nuhić 213 hiljada eura, Nijaz Gracić 52 hiljade eura, Rusmir Nefić iz UFA medije 45 hiljada te Adis Kadrić 25 hiljada eura.“

8. avgusta 2012. sud u Ljubljani blokira račune firme sa Gibraltara kao i svih privatnih na koje je novac prebacivan. U obrazloženju zahtjeva za blokadu računa je navedeno : Kulenović Neven želi na svaki način i u vrlo kratkom vremenskom periodu da prenese novac sa računa drštva „ 3 Media LTD“ na nepoznati račun, što bi onemogučilo, a sigurno vrlo otežalo njihovo oduzimanje po završetku krivičnog postupka.“

Ko je ko ?

Da bi jasniji bio nastavak priče treba znati i poslovne relacije nekih od svojevremeno uhapšenih. Neven Kulenović je prema sudskom registru osnivač društva za marketing i rtv djelatnosti S.V.R.SA, Senad Zaimović osnivač je Fabrike, tima za dizajn, marketing i reklamu, a Ejup Kučuk je osnovao Mita Grupu, društvo za marketing i istraživanje tržišta. Pomenuta trojica zajedno su osnovali društvo za marketing i usluge „Ujedinjeni mediji“, Neven Kulenović je suosnivač i „UFA medie“ sa Slobodanom Vujičićem, a sa Adisom Kadrićem bio je osnivač još jednog društva za reklamu i propagandu, EPP. U tom kolopletu vlasničkih i suvlasničkih odnosa firmi iste branše, dobijali su poslove od HT Eroneta, gdje su u različitim periodima suvereno vladali Stipe Prlić i Zoran Bakula.

Da domaće tužilačke institucije nisu morale čekati na upozorenje iz Slovenije, potvrđuje podatak da je još u junu 2013. godine federalna Finansijska policija dostavila izvještaj o krivičnom djelu protiv 25 osoba, a listu predvode upravo Stipe Prlić i Zoran Bakula. Na teret im se stavljaju nelegalni višemilionski ugovori sa agencijom SV-RSA i njenom podizvođaču Agenciji „Ujedinjeni mediji“. Taj je izvještaj prebacivan između državnog i tužilaštva HNK, da bi tek nakon spoznaje o kriminalu sa računima u Sloveniji bio ponovo aktueliziran u okviru istrage.

Istorija nezavršenih ili na minimum svedenedih tužilačkih istraga nastavljena je i u ovom predmetu. Kada je početkom maja 2015. godine podignuta optužnica, ona je sadržavala imena samo tri od devet uhapšenih. Optuženi su Stipe Prlić, Zoran Bakula i Neven Kulenović, prva dvojica zbog zloupotrebe položaja te primanja dara, a Kulenović zbog nezakonitog davanja dara. Prlić i Bakula su kao članovi uprave HT Mostar nezakonito na tenderu kao najboljeg ponuđača izabrali pravno lice S.V.R.SA u vlasništvu optuženog Kulenovića.

Kulenović im je, prema optužnici, dao dar koji su prethodno dogovorili i to sukcesivnim isplatama na račun Zorana Bakule u iznosu od 386 hiljada i 256 KM i na račun Stipe Prlića u iznosu od 331 hiljadu i 513 KM. Sve je isplaćeno sa računa „3 Media Limited“ registrovanog na Gibraltaru, u kome je Kulenović punomoćnik sa generalnom ovlasti.

Ni tada, ni kasnije nije dato obrazloženje iz tužilaštva da li ostali hapšeni definitivno prestaju biti osumnjičeni ili je podignuta optužnica za samo jedan dio iz dotadašnje istrage. Činjenica je da su u istražnom materijalu navedene još jeke off shore kompanije u posjedu nekih od uhapšenih, ne samo već navedena na Girbraltaru. To bi moglo značilo da neka istraga još postoji. Mnogo je detalja iz dokumentacije kojima se objašnjavaju tranksacije, a koje posjeduje Žurnal. Zbog njene obimnosti nećemo prenostiti sve dijelove, a najvažnije detalje obavezno pročitajte u galeriji ovog teksta.

Tužilaštvo mijenja optužnicu i umanjuje štetu

Polovinom januara ove godine postaje jasno da se predmet Gibraltar polako gasi. Tužilaštvo mijenja optužnicu koja prema tumačenju odbrane optuženih, znači da je šteta koju su počinili optuženi smanjena sa nešto više od 6,5 miliona na samo 215 hiljada KM !? Iako postoje tumačenja da time nije umanjeno krivično djelo, nego samo precizirana suma, skeptici su na svome, znajući da nije prvi put da gromoglasno najavljene afere splasnu kada krene sa suđenjem i iznošenjem dokaza.

Iz raznih razloga u ovoj priči o namještanju tendera, izvlačenju i pranju novca i podmičivanju između Eroneta, koji je u većinskom vlasništvu Federacije i marketinških agencija, u drugi plan su bačena imena osoba iz Hrvatske, takođe duboko involviranih u cijeli slučaj.

U dokumentaciji slovenačkih i autrijskih istražitelja navodi se da je preko računa na Gibraltaru Kulenović uplatio milion Eura Branku Kotarcu, generalnom direktoru grupe Bajersdorf iz Hrvatske. Kotarac je tada za medije izjavio da je njegove transakcije provjerio Devizni sektor Ministarstva finansija Republike Hrvatske, koji nije našao ništa sporno, te da je cijela akcija bila samo velika politička buka.

Eronet je inače sklapao ugovore ne samo sa bh agencijama, nego i onima registrovanim u Makedoniji ili Kipru. Značajan dio sredstava prebacivan je u Hrvatsku. Sporni ugovori, prema nalazima Finansijske policije FBiH, sklapani su sa agencijom Digitel iz Zagreba te s njom vlasnički povezanim firmama, Digitel nekretnine, Digitel komunikacije, Ujedinjene produkcije, Digitel ulaganja, Da! i D ulaganja. Tako je samo u 2008 godini Digitelu omogućen ugovor o Planiranju i zakupu medija u BiH vrijedan 6,5 miliona KM, od kojeg su imali 1,5 miliona dobiti. Digitelom suvereno upravlja Aljoša Roksandić.

Hrvatski mediji su Roksandića navodili i kao poslovnog partnera Dijane Čuljak Šelebaj i njenog muža Vladimira Šelebaja, vlasnicima marketinške agencije, optuženima za izvlačenje višemilijunskih sredstava 2007. i 2008. godine iz nekoliko firmi preko fiktivnih računa, dakle sistemu koji je bio primjenjen upravo u aktuelnom slučaju Eronet i marketinških agencija u BiH. Digitel je bio suvlasnik slovenačke marketinške gancije Pristop, a istovremeno je Pristop bio suvlasnik Digitela u Hrvatskoj. Vlasnik Pristopa, marketinški magnat Franci Zavrl, saradnik Janeza Janše iz vremena časopisa Mladina, bio je pod posebnom istragom u Sloveniji, zbog sumnje u pranje novca.

Neko je pokrio sve

Mnogo treba vremena za objašnjenje komplikovane mreže marketinških agencija na regionalnom nivou, jer se tragovi njihove povezanosti i sivih tokova novca kriju preko off šor kompanija registrovanim u poreznim oazama poput Gibraltara. O aferama povezanim sa marketinškom industrijom mediji u Sloveniji i Hrvatskoj uglavnom nerado pišu. Stotine miliona je u igri, a borba za tržište na području Balkana je nemilosrdna. Javne kompanije, kao u slučaju Eroneta, omogućile su enormno bogaćenje pojedincima, zarad vlastitog interesa nekoliko rukovodečih ljudi. Praksa bezočne krađe državnog novca traje, dok ovdašnje tužioce moraju iz zimskog sna buditi kolege iz inostranstva. Cijela situacija jeste i politički iskorištena zbog borbe za rukovođenje Hrvatskim telekomunikacijama Mostar. Doviđenja do novog Gibraltara.

(zurnal.info)