Zadovoljan je tog dana bio Mirsad H., nezaposleni bivši radnik Željezare Zenica. Uspio je pronaći posao od nekoliko dana za kakvu-takvu nadnicu. No, ispostaviće se da je njegov 30 godina star “Golf 2” bio pogodna meta za kaznu zbog nepropisnog parkiranja, za razliku od ostalih, na istom mjestu parkiranih, “bijesnih” vozila. Bilo je to u vrijeme kada nije bilo oprosta polovine prekršajne kazne. Kako trenutno nije imao novca da kaznu plati, stigao je sudski poziv. Sa sutkinjom se “nagodio” da kaznu od 40 KM plati u dvije rate. Dan nakon što je zakasnio sa uplatom druge polovine kazne, na vrata su mu pozvonila dva sudska policajca podsjećajući ga da uplati preostalih 20 KM.
Država BiH očito ima načina da naplati dugovanja poput Mirsadovog, no teško ide sa onima osuđenima za poreske prevare, pranje novca, trgovinu drogom, krijumčarenje ljudima i drugim teškim krivičnim djelima.
Analizom 233 presude Odjela II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH te 126 presuda Odjela III, kojima je određena novčana ili kazna oduzimanja imovine, vidljivi su problemi u izvršenju izrečenih sudskih odluka.
Brojke su neumoljive. Za posljednjih pet godina Odjel II u 205 presuda izrekao je oduzimanje imovinske koristi i novčanih kazni u ukupnoj vrijednosti od 19 miliona i 387 hiljada i 209 KM. Naplaćeno je samo 1 milion 15 hiljada i 143 KM ili tek oko 5 posto!
Procenat je još porazniji u dijelu realizacije presuda kojima je naloženo oduzimanje nelegalno stečene koristi. Od ukupno 15 miliona 439 hiljada i 743 KM, od osuđenih je naplaćeno samo 614 hiljada i 202 KM, manje od 4 posto!
Iz Suda BiH napominju da je u nekim predmetima postoji mogućnost da je pokrenut izvršni postupak pred nekim drugim sudom, ali je zajednički sadržilac da do kraja januara ove godine, prema evidenciji ovog suda, sredstva nisu naplaćena.
Kako od penzionera oduzeti nelegalno stečenu imovinu ?
Ivan Odak iz Čitluka osuđen je 18.11.2013. zbog krijumčarenja na 1 godinu i 6 mjeseci zatvora, 15 hiljada KM novčane kazne te oduzimanje imovinske koristi od 594 hiljade i 996,50 KM. U međuvremenu je platio samo novčanu kaznu. U dopisu iz Suda BiH potvrđeno je da navedena imovinska korist Odaku još nije oduzeta.
“Prijedlog za izvršenje je podnesen 21.01.2015. godine, a Rješenje o izvršenju je doneseno 14.05.2015. godine kojim je određeno da će se izvršenje provesti kumulativno i to zapljenom, procjenom i prodajom nepoketnosti i pljenidbom na 1/3 penzije. Trenutno u fazi odlučivanja po izjavljenoj žalbi dužnika.”
Jednostavnom računicom, ukoliko Odak nema imovine koja bi mogla biti zaplijenjena, te pod pretpostavkom da ima i trostruko veću penziju od prosječne u Federaciji, on bi presudom oduzetu imovinsku korist trebao otplaćivati narednih 45 godina !?
Sličan model naplate od 1/3 penzije sud je naložio i za Aliju Raščića iz Visokog, koji bi presudu za oduzimanje nelegalne imovine zbog porezne utaje morati otplaćivati “samo” narednih 13 godina.
Uslovno je zanimljiv primjer Luce Tokalić iz Travnika. Ona je 2013. godine osuđena za produženo krivično djelo porezne utaje na godinu dana zatvora i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi od 183 hiljade KM. Ispostaviće se da je Luca imala novaca da zatvorsku kaznu zamjeni novčanom, te je odmah uplatila 36500 KM, odnosno po 100 KM za svaki dan predviđene zatvorske kazne. Niko nije postavio pitanje kako ima novca da isplati zatvorsku kaznu, a nema da plati barem dio nezakonito stečene imovinske koristi, za što proves oduzimanja godinama nakon presude još traje. Takvih primjera ima i u još nekim slučajevima za koje Žurnal ima podatke.
Još više je sud bespomoćan kada utvrdi da osuđeni, barem na papiru nema imovinu kojom bi se mogla namiriti kazna izrečena presudom ili iz nekih drugih razloga pljenidba imovine nije bila moguća. Primjera radi, Sud BiH je 9.6.2012. zbog porezne utaje osudio Aleksandra Eraka vlasnika firme “Agroinvestment” iz Brčkog na dvije godine zatvora i oduzimanje protipravne imovinske koristi od 269 hiljada KM. Tri i pol godine kasnije presuda o naplati oduzete imovinske koristi nije realizovana. Nakon naloga Suda BiH, Osnovni sud u Derventi je donio rješenje kojim obustavlja izvršni postupak zbog bezuspješne pljenidbe stvari Eraka.
Pojedini pronalaze i druge načine da izbjegnu kaznu. Đuro Vujković je kao vlasnik i direktor “Rudarsko građevinskog instituta” u Banjaluci 2011. godine uvjetno osuđen zbog neplaćanja poreza uz oduzimanje protivpravne imovinske koristi u iznosu od 251 hiljada i 102 KM. Četiri godine kasnije određeno je da će se izvršenje prinudne naplate provesti oduzimanjem 1/3 plate oduđenog. Nakon što je rješenje dostavljeno poslodavcu, istog dana stiže odgovor da dužnik nije zaposlen u njegovoj firmi. Vujković je kao vlasnik firme, očito sam sebi dao otkaz na mjestu direktora !
Preduga procedura za izvršenje presude
Prema Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, nadležnost za pokretanje postupka oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom je na krivičnom odjeljenju Suda BiH.
Ako se radi o imovinskoj koristi izraženoj u novcu, vrijednosnim papirima i slično, ona će se nakon donošenja odluke o oduzimanju unijeti u budžet BiH.
Kada je u pitanju pokretna i nepokretna imovina, takve odluke su dostavljane na izvršenje Pravobranilaštvu BiH, ali se ispostavilo da ova institucija nema ni kadrovske ni druge resurse da to obavlja, pa je funkcija tražioca izvršenja prepuštena Sudu BiH, koji tako dobija dvostruku ulogu i vođenja i izvršenja postupka. Treba li naglasiti da ni Sud BiH za naplatu kazni i oduzimanje nečlegačno stečene imovine nema kapaciteta. Da bi bila jasna složenost procedure oduziamnja, objasnićemo to na jednom primjeru i to male sume novca.
Jefkaj Agim je 3.4.2013. godine osuđen zbog krijumčarenja ljudi. Pored zatvorske osuđen je i na oduzimanje protivpravne imovinske koristi od 500 eura. Slijedi procedura :
- 23.05.2013 osuđenom je dostavljen platni nalog.
- 20.8.2014. osuđenom je dostavljena opomena.
- 21.5.2015. dostavljen je prijedlog za izvršenje.
- 10.9.2015. dostavljeno je rješenje o izvršenju, kojim je određeno da će se izvršenje provesti pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari dužnika.
- 9.12.2015. rješenje o izvršenju upućeno je Općinskom sudu u Sarajevu radi pružanja pravne pomoći popisa i procjene pokretnih stvari dužnika/osuđenog.
- 27.1.2016. još nema oduzimanja protipravne imovinske koristi od osuđenog.
Ako je potrebna ovakva višegodišnja procedura da bi se oduzela imovinska korist od nepunih 1000 KM, šta treba očekivati kada je u pitanju suma od nekoliko stotina hiljada KM, pa do milionskih suma, poput onih u predmetu Čago i ostali, gdje još uvijek nije pokrenut postupak prinudne naplate oduzetih iznosa, odnosno izvršni postupak.
Sud je pravne osobe: “Čago komerc” Zenica, “AD-Nerkomerc” Jelah i “Belmin commerce” Živinice oglasio odgovornim za počinjenje krivičnog djela organizirani kriminal i poreznu utaju. Izrečene su novčane kazne, i to za “Čago komerc” 2,5 miliona KM, “AD-Nercomerc” 110 hiljada KM i “Belmin Commerce” 50 hiljada KM. Od “Čago komerc” se oduzima protupravno stečena imovinska korist u iznosu od 3 miliona 171 hiljadu i 303 KM što predstavlja visinu utajenog PDV-a i poreza na dobit. Ako je suditi po dosadešnjem tempu naplate u drugim predmetima i daleko manjim iznosima, jasno je da će postupak trajati godinama.
Pojedini uspiju i pobjeći izvan BiH, ne plativši kaznu. Zijad Poljo iz Brčkog je nakon odslužene zatvorske kazne napustio BiH, iako mu je određena mjera oduzimanja protupravne imovinske koristi u iznosu od 1 milion i 655 hiljada KM. Sve što je Sud BiH mogao uraditi jeste poslati zamolnicu nadležnom sudu Republike Hrvatske na postupanje, kako bi pljenidba mogla biti moguća prenosom novčanih sredstava sa transakcijskog računa dužnika. Sud je u ovom slučaju propustio izreći zabranu putovanja optuženoj osobi dok ne isplati izrečenu novčanu kaznu u potpunosti.
Milioni “u vazduhu”
Da nešto treba mijenjati u zakonskim odredbama jasno je i samo letimičnim pregledom presuda i onoga što je realizovano u dijelu oduzimanja nelegalno stečene imovine. Analizirajući ovu oblast u Biltenu sudske prakse Suda BiH, sudija Suda Bosne i Hercegovine Mirza Jusufović to i potvrđuje. On navodi :
“Valja konstatovati da je oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom unutar zakonodavstva u Bosni i Hercegovini uređeno na nejednak (fragmentaran), nesistematičan i nedovoljno efikasan način. Isto tako, dosadašnja sudska praksa u BiH nije dala odgovor na neka od ključnih pitanja kada je riječ o primjeni instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. S druge strane, analiza propisa iz područja izvršnog prava je pokazala da je stanje u ovoj oblasti takvo da još uvijek ne postoje adekvatni institucionalni i drugi potrebni mehanizmi za efikasno izvršenje odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.“
Zaista je duga je lista osuđenika i neplaćenih iznosa koji samo prema presudama Suda BiH, kako smo naveli, iznose više od 18 miliona KM. Ako bi se presude realizovale samo u polovičnom iznosu, a jedan dio novca kao stimulativni bio namjenjen pravosuđu, eto rješenja za sve materijalne i druge probleme ne samo državnog suda i tužilaštva, nego i za one na nižim nivoima, čiji su podaci o ovom problemu još uvijek nepoznanica.
Kada bi od stotina osuđenih kriminalaca dosljedno naplatili ukradeno, lakše bi bilo objasniti nezaposlenom radniku Mirsadu H. sa početka ove priče, zašto mu naočigled komšija dolaze dva sudska policajca zbog kašnjenja plaćanja kazne od 20 KM. Do daljnjeg će se oni osuđeni za milionske iznose, voziti u limuzinama i džipovima i pri tome neće biti kažnjeni ni za pogrešno parkiranje.
(zurnal.info)