Privatni vrtići

VRTIĆ KOJI VOLI MINISTAR KAZAZOVIĆ: Pacov, otvorene utičnice, puno djece i malo kadra

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info i izvori Žurnala
Piše: M.S.Luković

Privatni vrtić Kids Land u Sarajevu, otvoren je prije tačno godinu dana u zgradi Unionkomerca. Vrtić je svečano otvorio kantonalni ministar obrazovanja, nauke i mladih Elvir Kazazović. Najavio je da će u oko 1,700 kvadratnih metara prostora boraviti oko 250 mališana, podijeljenih u deset odgojnih grupa i sa kojima će raditi 22 odgajatelja

Iako je u martu ove godine u intervjuu Novinskoj agenciji Patria Elvir Kazazović, kantonalni ministar obrazovanja, upozorio da “predškolske ustanove u Kantonu Sarajevo koje rade nac rno predstavljaju veliki problem s apekta pravilnog odgoja djece predškolskog uzrasta, kao i s aspekta sigurnosti boravka djece u takvim prostorima”, lično, čini se,  nije imao problem upisati dijete u privatnu predškolsku ustanovu Kids Land koja je prvih sedam mjeseci radila – van zakonskih okvira.

Prema Zakonu o predškolskom odgoju, vrtić može početi s radom nakon što dobije prethodnu suglasnost Vlade KS, upiše se i Registar predškolskih ustanova pri Ministarstvu, a nakon toga se upiše u sudski registar. Za Kids Land je procedura išla malo drugačije: dobili su saglasnost Vlade sredinom jula 2015., nekoliko dana kasnije zaključili ugovore sa roditeljima, počeli s radom 01. avgusta, u sudski registar se upisali 06. avgusta, a u Registar Ministarstva – u februaru 2016. Zakon o predškolskom odgoju za ovakav prekršaj predviđa kazne. Da li je Kids Land dobio kazne, za sada još uvijek ne znamo. Odgovor iz Uprave kantonalne inspekcije na pitanje o broju i vrsti inspekcija provedenih u vrtiću u posljednjih godinu dana bismo trebali dobiti sljedeće sedmice.

Žurnal je tražio intervju sa ministrom Kazazovićem, ali nam je sekretarica rekla da je je “ministar rekao da razgovarate s nekim drugim iz ministarstva”. Sa sekretaricom smo dogovorili da taj “neko drugi” bude Nihada Čolić, savjetnica ministra i članica Upravnog odbora vrtića Kids Land. Rečeno nam je da ćemo dobiti telefonski poziv koji se do zaključenja ovog teksta nije desio.

U međuvremenu smo od vlasnice vrtića, Amele Čengić, dobili informaciju da “ćemo dobiti sve što smo tražili od ministarstva”. A od ministarstva smo u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, tražili uvid u spis o registraciji vrtića.

OBEĆANJA I STVARNOST

Privatni vrtić Kids Land u Sarajevu, otvoren je prije tačno godinu dana u zgradi Unionkomerca. Vrtić je svečano otvorio kantonalni ministar obrazovanja, nauke i mladih Elvir Kazazović. Najavio je da će u oko 1.700 kvadratnih metara prostora boraviti oko 250 mališana, podijeljenih u deset odgojnih grupa i sa kojima će raditi 22 odgajatelja.

Najavljeno je da će vrtić biti dvojezični, te da se uz vrtić “veže i projekat vlastite organske farme, plastenika i voćnjaka koji su napravljeni u svrhu vrtića, a svježe ubrani proizvodi su sastavni dio menia vrtićke kuhinje”.

Godinu dana kasnije, Žurnal je došao do saznanja da je situacija unutar vrtića sasvim drugačija. Prema našim izvorima, u vrtiću je, barem donedavno, bilo upisano oko 150 mališana, podijeljenih u pet odgojnih grupa. To znači da je, u prosjeku, u jednoj odgojnoj grupi bilo 30 djece, više od  maksimuma koji dozvoljavaju Pedagoški standardi i mnogo više od roditeljima obećanih 18 do 20 djece u grupi.

Prema podacima koje je vrtić u novembru 2015. godine dostavio Službi za zapošljavanje KS u aplikaciji za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja pripravnika, u vrtiću je ukupno zaposleno 12 osoba, od toga – devet uposlenika radi direktno sa djecom. Iako u Zakonu o predškolskom odgoju stoji da sa djecom trebaju raditi odgajatelji – profesori predškolskog odgoja, među zaposlenicima ima učitelja i profesora razredne nastave.

Aplikacija za zapošljavanje pripravnika je odobrena u maju ove godine, a na mjestima osam pripravnika u Kids Landu bi se trebali naći profesor predškolskog odgoja, profesor muzičkog, diplomirani ekonomista, medicinska sestra i spremačica.

SVI RADE SVE

Prema izvorima Žurnala, u vrtiću svi rade sve – odgajateljica, na primjer, provodi redovne aktivnosti sa djecom u jednoj grupi, a onda prelazi držati časove baleta, engleskog ili njemačkog. Domari Unionkomerca, na čijem je čelu također Amela Čengić, u jednom trenutku zakucavaju eksere, a u sljedećem oblače majice Kids Landa i sa djecom rade fizičko za potrebe slikanja za Facebook.

- Jedna uposlenica je, na primjer, pomagala u kuhinji i radila kao čistačica. Sad ostavi usisivač i siđe u kuhinju, reže krastavac, kaže naš izvor, bivša odgajateljica koja je od prvog dana radila u vrtiću i dobila otkaz nakon pola godine rada.

Tvrdi da je u vrtiću od samog početka bilo jako puno nedostataka. U cijelom vrtiću po njenim riječima postoji samo jedan sanitarni čvor, a u prvo vrijeme nakon otvaranja vrtića nisu imali ni tople vode. Nije bilo kadica za bebe u jaslicama, pa su odgajatelji bili prisiljeni lagati roditeljima da djecu peru.

- U našoj grupi je bilo 30 beba, i troje uposlenika koji su se mijenjali, prva smjena, međusmjena i druga smjena, tako da je svaka od nas na dva ili tri sata dnevno ostajala sama sa bebama, kaže naša sagovornica.

Pedagoški standardi koje je donijelo Ministarstvo za obrazovanje i nauku KS propisuje da maksimalan broj djece u jaslicama 16 beba. Maksimum za starije jaslice, djecu od dvije do tri godine je 21 dijete, a u mješovitim jasličkim grupama (od devet mjeseci do tri godine) ih smije biti najviše 18.

IMPROVIZACIJA OD SVEGA

Krevetići u jaslicama su, po riječima naše sagovornice, propali već drugi dan.

- Domar ih je nosio na lijepljenje preko noći, ali bi brzo ponovo pucali.

Naša sagovornica kaže da je vrtić obezbijedio dio posteljine za djecu, ali da se to nikada nije pralo, već samo umakalo u omekšivač. Problem je bilo i to što nije postojao namještaj u kojem su odgajatelji u jaslicama mogli držati cucle i flašice.

- Pravili smo improvizaciju od svega. Čak smo i iskorištene pelene držali u prostoriji za jaslice, jer nismo imali gdje sa njima, a u toj prostoriji su djeca i jela. Imali smo samo tri stolice za djecu, tako da su djeca koja su samostalno jela morala brzo jesti, kako bi i drugi došli na red, tvrdi naša sagovornica.

- U sobama za djecu su bili samo zidovi i itison. Tamo je sparno i prozori se ne mogu otvoriti. Mi tamo nismo imali ništa, sjeća se vremena provedenog u Kids Landu.

U početku, za najmlađe su bila obezbijeđena higijenska sredstva – vlažne maramice, kreme, puder... No to nije dugo trajalo. Uskoro je od njih traženo da počnu donositi kozmetiku za bebe, lotos maramice i kuhinjske brisače.

- Sve je bilo minimalno, a roditeljima je predstavljano kao da je luksuzno, kaže naša sagovornica.

Minimalna je, tvrdi, bila i čistoća.

- Stalno se koriste osvježivači prostora. Ako se vi najavite da ćete doći, odmah ide parfem i vama s vrata sve miriše. Tada se izbacuju i kese sa smećem.

NEDOVOLJNO HRANE

Prema informacijama koje smo dobili, minimalna je i hrana. Porcije koje dobijaju djeci često nisu dovoljne, a ono što im se servira na tanjiru ne liči na ono što se servira roditeljima na Facebooku. U kuhinji je u početku radio profesionalni kuhar, ali je on nakon nekoliko mjeseci “bacio pregaču” u vrtićkoj kuhinji.

Žurnal ga je kontaktirao, ali o svojim iskustvima u Kids Landu nije želio govoriti. Otišao je. Što je bilo – bilo je, a on se posvetio drugim, velikim projektima.

Kontrolu hrane u vrtiću radi Zavod za higijenski nadzor namirnica i zaštitu životne sredine pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Od njih nismo mogli dobiti informaciju o broju provedenih kontrola hrane koja stiže u vrtić. Rekli su nam da je to poslovna tajna.

Nismo uspjeli saznati ni da li su vrtićke organske farme registrovane i certifikovane ili je u pitanju povrće, povrće, jaja i piletina iz privatne bašte. Na ovo, kao i na brojna druga pitanja koja smo postavili Ameli Čengić, vlasnici vrtića, nismo dobili odgovor.

Naša sagovornica kaže da za jaslićku grupu nije bilo hljeba, pa su odgajateljice same kupovale kifle za djecu.

- Domar je svako jutro išao u pekaru i kupovao osam hljebova. Onda se krišom vraćao, da ga ne vide roditelji.

Odgajateljima je bilo gotovo nemoguće organizovati aktivnosti za djecu u vrtiću, tvrdi naša sagovornica. Po njenim riječima, vlasnica vrtića je koristila vrijeme kako ona želi i kako njoj odgovara.

- Izlazili smo napolje samo za slikanje. Znali smo izaći vani po pet minuta, samo zbog slikanja. Nekad su čak prekidane i aktivnosti da bi slikali djecu. Jednom mi se desilo da sam rekla “Pa sačekajte da završimo priču”, da bih dobila odgovor “Ma hajde, boga ti, kakva priča”. Te vanjske aktivnosti su se dešavale na ho-ruk, djecu izvedi – uvedi, kaže ona.

OTROVNA ATMOSFERA

Sve je bilo podređeno reklami, pa i igračke.

- Desilo mi se i da uđe u sobu i kaže da moram pokupiti sve lego kocke i staviti ih u lego sobu, jer će doći roditelji da vide, a djeca se igraju sa tim kockama. Naravno da su djeca počela plakati, jer mi njima otimamo te kocke.

U vrtiću je, tvrdi, bilo privilegovane djece. Kaže da se znalo se čije je čije dijete, ko je mama ili otac djeteta, šta slave, šta ne slave.

- Djeca iz, hajde da tako kažemo, srednjeg staleža, su imala drugačiji tretman. Vlasnica je znala tražiti da ispišemo neko dijete riječima: “Ne mogu ja ovo, previše pišti, ispišite ovo dijete iz vrtića”. Tako je ispisano dosta djece.

Naša sagovornica tvrdi da su, zbog uslova u kojima su radili, zaposlenici dolazili u sukobe između sebe.

- Nama je svima tamo bilo loše. Svi smo bili nervozni i umorni i nismo znali šta roditeljima da kažemo. Ako roditeljima kažem da dijete nije jelo, ona me gura i govori “jelo je, jelo je”, a ja sam u takvoj situaciji da ne smijem reći istinu, jer me stalno gurka i namiguje mi.

Nakon pola godine provedenih u vrtiću, naša je sagovornica napustila posao. Kaže da je jedno jutro došla na posao, a da je Amela Čengić počela vikati na nju da joj stvara stres i negativnu atmosferu u njenom vrtiću. Uzela je svoje stvari, izašla i više se nije vratila.

NAPOMENA: Iako je u početku naša sagovornica bila spremna da bude potpisana u tekstu, nakon što je Amela Čengić u privatnim porukama počela slati snimke nadzornih kamera u kojima se vidi grubo ponašanje jedne od odgajateljica prema djetetu, zamolila je da ne otkrivamo njen identitet. Autorica ovih redova je također dobila ove snimke od Amele Čengić – telefonom je snimljen monitor sa snimkom video nadzora. Snimak je načinjen 21. juna, ali se sa distribucijom počelo tek nakon što je Amela Čengić saznala da Žurnal istražuje navode o nepravilnostima u radu vrtića i da neće odustati od objavljivanja priče.
U ovom tekstu je objavljen samo dio Žurnalovih saznanja. Druge informacije koje smo dobili još uvijek provjeravamo.

PITANJA BEZ ODGOVORA


Novinar i fotograf Žurnala posjetili su vrtić Kids Land, na poziv vlasnice Amele Čengić, kako bi dobili njen komentar na informacije do kojih smo došli. Razgovor je bio nezvaničan, a mogućnost fotografisanja prostora ograničena. Zamoljeni smo da pitanja pošaljemo e-mailom. Na 19 pitanja koja smo postavili, dobili smo odgovor koji u cjelosti objavljujemo:

Poštovani gospodine Mujkić,

Zahvaljujemo se na iskazanom interesu da putem postavljenih pitanja dobijete detaljne informacije o poslovanju predškolske ustanove (PU) „Kids Land“. Međutim, budući da je riječ o privatnoj predškolskoj ustanovi, a ne javnoj, mišljenja smo da, u cilju zaštite naših poslovnih interesa, kao i privatnosti naših klijenata, nismo u mogućnosti da damo pojedinačne odgovore na postavljena pitanja.

Kao što smo Vas obavijestili tokom nedavne posjete, privatna PU „Kids Land“ počela je sa radom u augustu 2015. godine, uz obavljene prethodne radnje propisane Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Na osnovu člana 26. i 28. stav 2 Zakona  Vlade Kantona Sarajevo i člana 19. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, Vlada Kantona Sarajevo je na 12. sjednici, održanoj 16.07.2015. godine, donijela Odluku o davanju prethodne saglasnosti za osnivanje privatne PU „Kids Land“. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo donijelo je Rješenje o ispunjenju svih uvjeta za rad u augustu 2015. Prethodno su obavljeni komisijski pregledi u kojem je zapisnički konstatovano da su obezbijeđeni uvjeti za rad u skladu sa važećim zakonom i pedagoškim standardima i normativima za predškolski odgoj i obrazovanje.  Svi dokazi o prethodno navedenom  dostupni su putem Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama FBiH.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Elvir Kazazović, Ministarstvo obrazovanja KS, Vrtići, Kids Land