Tužilaštvo RS

Zakon za stranačke direktore bolnica: Ako nemate lošu namjeru, slobodno utajite porez

Foto: RTV BN
Piše: Žana Gauk

Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala RJT ne vidi problem u odlukama direktora zvorničkog Doma zdravlja Radivoja Aćimovića i bijeljinske bolnice „Sveti Vračevi“ Siniše Maksimovića kojim su radnike mjesecima pa i godinama zakidali kroz isplate neto plata. Tužioci Snježana Petković i Dragica Glušac u krajnje bahatom kršenju zakona nisu vidjele lošu namjeru.

Ako privatna firma isplati plate, a “zaboravi” da uplati doprinose i porez, može očekivati inspekciju u roku - odmah. Ako to uradi stranački direktor javne ustanove, pa tako godinama, onda ništa. Tako misli ovdašnje Republičko javno tužilaštvo koje predmete koji se odnose na kriminal, korupciju i bezočno zaobilaženje zakona rješava po kratkom postupku – naredbom o nesprovođenju istrage.

Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala ne vidi problem u odlukama direktora zvorničkog Doma zdravlja Radivoja Aćimovića i bijeljinske bolnice „Sveti Vračevi“ Siniše Maksimovića kojim su radnike ovih zdravstvenih ustanova mjesecima pa i godinama zakidali isplaćujući im samo neto plate.

Republički javni tužioci Snježana Petković i Dragica Glušac, odlučujući po krivičnim prijavama Strukovnog sindikata doktora medicine RS protiv ovog dvojca podnesenim Okružnom tužilaštvu u Bijeljini još u martu prošle godine, uz mnogobrojne materijalne dokaze, ipak su, krajem februara ove, odlučile da se ne bave navedenim predmetima, jer u krajnje bahatom kršenju zakona i prava radnika nisu vidjele lošu namjeru.

Menadžment zvorničkog Doma zdravlja i bijeljinske bolnice je naprosto, utvrdile su, morao tako da postupa, jer na raspolaganju nije imao dovoljno novca.

 

Kao predsjednik Sindikata Modrag Femić je u oba slučaja pozvan da prijavu potkrijepi i izajavama, a tužiocima su na raspolaganju bili i materijalni dokazi da su Aćimović i Maksimović najgrublje povrijedili prava radnika i utajili porez i doprinose. Međutim, stranački postavljeni direktori zdravstvenih ustanova tužilaštvu nisu posebno privukli pažnju.

Objektivne okolnosti za utaje

„Nesporno je da Dom zdravlja Zvornik nije uplatio poreze i doprinose na plate radnika na period od četiri mjeseca 2017. godine, iako je Fond zdravstvenog osiguranja RS redovno doznačavao sredstva. Aćimović navodi da je na mjestu direktora od 15. oktobra 2015. godine te da je zatekao veliki dug i neizmirene obaveze koje su najprije morale da budu izmirene. Navodi i da je FZO RS zaista doznačavao sredstva, ali da su ona korištena za isplate neto plata, uplatu poreza i doprinosa, a preostali dio je korišten za nabavku lijekova, goriva za sanitetska vozila, reagense i slično. On nije postupao s namjerom da radnicima uskrati ili ograniči prava, a niti proizlazi da je postojala namjera izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa. Postojale su objektivne okolnosti koje su uslovile ovakvo ponašanje“, stoji u obrazloženju koje je potpisala Petkovićeva.

I na Maksimovićevu bahatost tužioci su gledali blagonaklono. Kao menadžer koji nije bio u stanju da riješi nagomilane probleme u bolnici, nije ponudio ostavku na mjesto direktora, ali jeste smiješno i krajnje bahato obrazloženje tužiocima zbog čega se žestoko ogriješio o prava radnika. Direktor, koji „nije imao zlu namjeru“, priznao je čak i da ne zna koliko godina medicinarima nisu uplaćivani porezi i doprinosi. Sindikalci su ga podsjetili da se prijava odnosi na period 2013 – 2017, odnosno na 22 mjeseca unutar ove četiri godine.

 

„Radnicima je uskraćeno pravo na liječenje i odlazak u penziju“, napomenuo je Femić.

Maksimović se pravdao da je za neuplaćene poreze i doprinose tražio saglasnost Poreske uprave RS i Ministarstva finansija RS za reprogramiranje dugova, a onda su, iz saglasnost Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, dugovanja za radnike uplaćivana po potrebi.

„Saglasnost o reprogramu nismo dobili. Sredstva koja doznačava Fond zdravstvenog osiguranja RS nisu dovoljna za kompletan prihod radnika“, stoji u Maksimovićevoj izjavi.

Direktor „Svetih Vračeva“, smatra i republički javni tužilac Dragica Glušac, nije imao namjeru da ošteti radnike.

Dobro upućen izvor Žurnala, međutim, tvrdi da suština problema i jeste namjeri da se počini ovakvo krivično djelo.

„Tužilac opere savjest jer napiše da direktor nije imao namjeru, odnosno umišljaj da ne uplati doprinose. Poenta je da je novac trošen na nepotrebna zapošljavanja ili nabavke, iako se znalo, a i direktori su mogli znati da neće dobiti sredstva za uplatu doprinosa. Dakle, umišljaj postoji. Direktori ništa nisu učinili da spriječe posljedice“, ističe naš izvor.

36 krivičnih prijava, dugovanja više od 121 milion KM

Strukovni sindikat doktora medicine RS 30. marta prošle godine podnio je krivične prijave protiv 36 direktora bolnica i domova zdravlja u Republici Srpskoj zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Uz krivične prijave tada su dostavljeni i dokazi i obavještenja o dugovanjima javnih zdravstvenih ustanova.

Prema podacima Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, naveli su tada u Sindikatu, ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, samo po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, 31. decembra 2017. godine iznosila su 121.286.475 KM, što je za 17.852.309 KM više u odnosu na godinu ranije. Na kraju 2016. godine ova dugovanja iznosila su 103.434.166 KM.

Prijave su podnesene protiv direktora domova zdravlja u Kneževu, Gradišci, Zvorniku, Vlasenici, Srebrenici, Šekovićima, Ugljeviku, Milićima, Doboju, Petrovu, Šamcu, Modriči, Brodu, Kostajnici, Kozarskoj Dubici, Oštroj Luci, Čajniču, Novom Goraždu, Han Pijesku, Višegradu, Foči, Kalinoviku, Trnovu, Trebinju, Gacku, Bileći, Berkovićima i Ljubinju.

Na adrese okružnih tužilaštava poslate su i prijave protiv direktora gradiške bolnice, bolnice “Sveti Vračevi” u Bijeljini, prijedorske bolnice, Univerzitetske bolnice Foča, Psihijatrijske bolnice Sokolac, Zavoda za forenzičku psihijatriju i trebinjske bolnice, kao i dobojske bolnice “Sveti apostol Luka”.

U julu 2016. godine krivična prijave za ista podnesena je i djela protiv tadašnjeg direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS Mirka Stanetića, direktora bolnice u Istočnom Sarajevu Gorana Todorovića i dobojske bolnice Milorada Živkovića.

(zurnal.info)