Opća bolnica u Bugojnu: Jedan hirurg, rupa u operacionoj sali, mišomor na intenzivnoj njezi...

I dok se pacijenti bugojanske bolnice već godinama žale na loše sanitarne i higijenske uvjete, zastarjelu opremu, te duge liste čekanja, iz ove zdravstvene ustanove dolazile su oprečne informacije. Sve dok u martu prošle godine dr. Kenan Rujanac nije dao otkaz i javno saopćio razloge.

Opća bolnica u Bugojnu trenutno iznajmljuje prostorije Doma zdravlja koje, prema riječima dr. Rujanca, nisu adekvatne za jednu ovakvu zdravstvenu ustanovu. 

Na fotografiji koja je proslijeđena Žurnalu vidi se stanje prostorije intenzivne njege. 

Fotografije ispod pokazuju stanje operacione sale. U ćošku je rupa kroz koju mogu ući ptice ili glodari. 

Na posljednje dvije fotografije vide se mišomori i hvatalice za miševe, što jasno kazuje da u bolinici imaju problem s glodarima. Zdravstvena ustanova sa takvim problemom ne može zadovoljiti stroge higijensko-sanitarne uvjete, no to je pitanje za nadležne inspekcijske službe.

Nezavršena „Plava bolnica“ i neuseljeni „aneks“

Problemi sa smještajem Opće bolnice u Bugojnu mogli su se trajno riješiti da je završena izgradnja „Plave bolnice“. 

Ovaj objekt počeo se graditi sredinom 80-tih godina prošlog vijeka, a do početka rata završeni su građevinski radovi i počelo je postavljanje fasade. Iako u ratu nije pretrpila veća oštećenja, „Plava bolnica“ nikad nije završena, a s nje je, uz prešutno odobravanje tadašnjih vlasti, ukradeno sve što je bilo iole vrijedno. Danas, ona je ruina...

„Mislim da su za to najodgovorniji lokalna vlast i direktori zdravstvenih institucija u Bugojnu, od rata pa do danas“, odgovara dr. Rujanac na pitanje koga on drži najodgovornijim za to što „Plava bolnica“ nikad nije izgrađena.

I, umjesto da se nakon ratnih dešavanja nastavi s adaptacijom „Plave bolnice“, početkom 2000-tih godina kreće gradnja „aneksa“ Doma zdravlja Bugojno, objekta koji se nalazi neposredno uz bugojansku bolnicu. Taj prostor je trebala koristiti Opća bolnica Bugojno. Kažemo trebala, jer ni ove prostorije nikada nisu useljene, iako su skoro završene. Novac, opet, uzaludno potrošen. 

Upitna legalnost Opće bolnice Bugojno

Da Opća bolnica u Bugojnu ne zadovoljava standarde, govori i to što nemaju dovoljno doktora specijalista. Barem tako tvrdi Žurnalov sagovornik. 

Naime, opće bolnice, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, moraju imati odjel za hirurgiju, odjel za internu medicinu, odjel za pedijatriju, te ginekološko-porođajni odjel, a ti odjeli moraju biti praćeni odjelima za anesteziju i reanimaciju. Svaki od tih odjela mora imati najmanje po dva doktora specijalista.

Doktor Rujanac, koji je u bugojanskoj bolnici kao specijalista opće hirurgije bio zaposlen od kraja 2016. do marta 2018. godine, tvrdi da je on za to vrijeme bio jedini stalno zaposleni hirurg u ovoj zdravstvenoj ustanovi, te dodaje: „Povremeno je dolazio hirurg iz Travnika. On je dolazio samo četvrtkom u kasnim poslijepodnevnim satima, što nije bilo dovoljno, jer ja nisam mogao sam voditi odjel“. 

Kada je riječ o drugim odjelima dr. Rujanac tvrdi da, dok je on bio zaposlen u Općoj bolnici Bugojno, niti jedan odjel nije imao dvojicu doktora specijalista: „Imali smo jedno vrijeme jednog stalno zaposlenog internistu koji je nažalost obolio, te nakon toga više nismo imali internistu. Ne mogu sa sigurnošću reći da li smo imali ijednog pedijatra. Imali smo još po jednog stalno zaposlenog ginekologa i anesteziologa“.

Specijalista radiodijagnostike radi i kao – hirurg?!

No, tu nije kraj svim nelogičnostima u vezi s radom bugojanske bolnice. Magazin Žurnal došao je u posjed fotografija na kojima se vidi da se v.d. direktorica Opće bolnice Bugojno dr. Berka Begović nalazi na rasporedu rada hirurškog odjela. I tu ništa ne bi bilo čudno da dr. Begović nije specijalista (kao što se to jasno vidi na mjestu potpisa) – radiodijagnostike! 

Raspored je iz oktobra 2017. godine, uredno je protokolisan, te ga je direktorica i potpisala. Član 20. Zakona o liječništvu Federacije BiH kaže da „liječnik samostalno obavlja poslove svoje profesije samo u okviru svog stručnog naziva određenog licencom izdatom od nadležne komore“, što znači da dr. Begović kao specijalista radiodijagnostičar zakonski ne bi smjela obavljati poslove specijaliste hirurga.

Pokušali smo od dr. Begović dobiti objašnjenje, ali i odgovore na mnoga druga pitanja, međutim direktorica Opće bolnice Bugojno zbog, kako kaže, „ranije preuzetih obaveza“ nije imala vremena da odgovori na naša pitanja.

Kome služi bugojanska bolnica?

Iz svega priloženog jasno je kako Opća bolnica u Bugojnu ne ispunjava brojne zakonom određene standarde. No, ona se, kao i sve druge javne zdravstvene institucije, finansira se iz javnih prihoda i kao takva je pogodno mjesto za zapošljavanje određenih kadrova, što ističe i Žurnalov izvor. 

Kadrovi SDA već godinama su na čelu bugojanskog zdravstva. 

Aktuelna potpredsjednica Federacije BiH dr. Melika Mahmutbegović je dugo godina bila na čelu Medicinskog centra Bugojno, zatim Doma zdravlja Bugojno, a povremeno je radila i u Općoj bolnici Bugojno. Iako je zaposlena na puno radno vrijeme, dr. Mahmutbegović i dalje radi u bugojanskoj bolnici, što dokazuje sljedeća fotografija:

Na fotografiji je nalaz od 17. februara 2018. godine, a potpisala ga je upravo dr. Mahmutbegović. Ni ona, do objavljivanja ovoga teksta, nije odgovorila na pitanja novinara Žurnala iako smo naglasili o koliko ozbiljnoj temi se radi.

Nakon što se dr. Mahmutbegović ozbiljnije politički angažirala, ništa se nije prepustilo slučaju. I danas su u samom vrhu dviju najvažnijih zdravstvenih institucija u Bugojnu stranački kadrovi – već nekoliko puta spomenuta dr. Begović je vijećnica SDA u Općinskom vijeću Bugojno, dok je v.d. direktorica Doma zdravlja Bugojno prim. dr. Irhada Strukar krajem 2013. godine izabrana u Izvršni odbor Asocijacije žena SDA Bugojno.

(zurnal.info)