Suspendovan nakon prijavljivanja korupcije:Predsjednik Sindikata službenika Centralne banke 118 dana ne može ući u firmu

Istražujemo

Suspendovan nakon prijavljivanja korupcije: Predsjednik Sindikata službenika Centralne banke 118 dana ne može ući u firmu

Nakon što je tužio Centralnu banku BiH zbog sumnje u regularnost provedenog konkursa, protiv Sanjina Sinanovića pokrenuta su dva disciplinska postupka, nakon čega je i suspendovan. Istovremeno, APIK mu odbija dati status uzbunjivača. Nije mu dozvoljen ulaz u zgradu ni kao predsjedniku Sindikata službenika Centralne banke

Predsjednik Sindikata službenika Centralne banke 118 dana ne može ući u firmu
FOTO: Adi Kebo/zurnal.info

“Evo i danas, stotinu i petnaesti dan kako dolazim i pokušavam ući u objekat Centralnog ureda Centralne banke BiH, u ulici Maršala Tita broj 25, napominjem, u cilju obavljanja sindikalnih aktivnosti i u svojstvu predsjednika Sindikata. Službenici sigurnosti mi ne dozvoljavaju da uđem u objekat, pravdajući to nalogom, citiram, ‘s vrha’”, napisat će 8. januara 2020. godine suspendovani službenik Centralne banke BiH i predsjednik Sindikata službenika Centralne banke Sanjin Sinanović guverneru Senadu Softiću.

Slične dopise Sinanović šalje svaki radni dan još od 1. jula 2019. godine otkad je na snazi njegova suspenzija.

“Svaki dan dolazim do zgrade Centralne banke gdje pokušavam da obavljam tu funkciju predsjednika Sindikata i gdje se meni ne dozvoljava od strane službenika sigurnosti da uđem u objekat. Ja praktički ne mogu da obavljam funkciju predsjednika Sindikata. Dolazim svaki dan zbog evidencije”, navodi Sanjin Sinanović za Žurnal.

Problemi za Sanjina Sinanovića, samostalnog stručnog saradnika za sigurnost, počeli su, kako ističe, krajem 2017, odnosno početkom 2018. godine.

Prvo je 9. novembra 2017. godine formiran Sindikat službenika Centralne banke BiH, a za predsjednika je izabran upravo Sinanović. Tri mjeseca kasnije raspisan je konkurs za mjesto rukovodioca Odjeljenja za sisteme sigurnosti. 

KANDIDATI SNIMANI BEZ PRAVNOG OSNOVA 

Od 10 kandidata koji su pristupili testiranju, među kojima je bio Sinanović, dovoljan broj bodova za pristupanje intervjuu osvojio je samo Mostarac Ivan Soldo koji je na kraju i dobio posao.

I prije samog testiranja, kako ističe Sinanović, znalo se da će upravo Ivan Soldo biti primljen.

“Ja sam prije testiranja usmeno iznio informaciju drugim kandidatima i članovima komisije da će biti primljen Ivan Soldo. To se kasnije i ispostavilo”, kaže Sinanović.

Sinanović je zbog sumnje u regularnost provedenog konkursa podnio tužbu Sudu BiH. Tužba je odbijena.

Sudu BiH, između ostalog, nije bilo dovoljno to što je za izradu i ocjenu testova bio zadužen Igor Soldo koji ima isto prezime kao izabrani Ivan, te obojica žive u istom gradu i u istoj ulici (Mostar, ulica Stjepana Radića). 

Nakon toga Sinanović šalje prigovor Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, da bi iz ove institucije 11. novembra 2019. godine donijeli rješenje u kojem se navodi da je “Centralna banka bez pravnog osnova izvršila obradu ličnih podataka podnosioca prigovora i drugih kandidata, upotrebom video-nadzora prilikom testiranja po raspisanom javnom konkursu za prijem na radno mjesto rukovodilac Odjeljenja za sisteme sigurnosti od 07.02.2018. godine”.


DISCIPLINSKI POSTUPCI I SUSPENZIJA

Slučajno ili ne, nakon presude Suda BiH, protiv Sanjina Sinanovića pokrenuta su dva disciplinska postupka. 

Prvo je u decembru 2018. godine guverner donio Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka protiv Sanjina Sinanovića jer je u dva navrata uputio e-mail “većem broju službenika Centralne banke u kojima je iznio neistinite, obmanjujuće, uznemirujuće, neprilične i klevetničke navode” o guverneru i menadžmentu Centralne banke BiH. 

Disciplinska komisija je Sanjina Sinanovića proglasila odgovornim, zbog čega je Sinanović tužio Centralnu banku BiH pred Sudom BiH, a proces je u toku. Sinanoviću je, između ostalog, sporan sam način na koji je pokrenut disciplinski postupak.

“Predmetni postupak nije pokrenut (...) po osnovu prijave, već je guverner tužene samoinicijativno donio Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka”, navodi se u tužbi.

Drugi disciplinski postupak pokrenut je 24. juna 2019. godine na osnovu prijave spomenutog Ivana Solde. Sporan je događaj koji se zbio 28. maja 2019. godine kada se trebalo izvršiti preuzimanje transporta vrijednosne pošiljke, kada je Sinanović navodno propustio izvršiti svoje radne obaveze.

Sinanović tvrdi da su u ovom slučaju donesena dva različita rješenja: “Ironično, ali istinito, Prvostepena disciplinska komisija je donijela dva rješenja u kojima me različito kažnjava. Jednom blaže, a drugi put teže gdje me se degradira na niže radno mjesto.” 

Samo dan nakon podnesene prijave, guverner Senad Softić donosi Rješenje o suspenziji službenika Sanjina Sinanovića do okončanja disciplinskog postupka. Suspenzija je stupila na snagu 1. jula 2019. godine.

Sinanović u narednom periodu očekuje odluku Drugostepene disciplinske komisije, nakon čega će odlučiti koje će korake poduzeti, iako je, kako kaže, svjestan da će “pravdu morati tražiti izvan zidova Centralne banke”.

TRI PUTA TRAŽIO STATUS UZBUNJIVAČA

Sanjin Sinanović se obraćao i Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Naime, zbog “osnovane sumnje izvršenja koruptivnog djela (namještanje javnog oglasa)”, Sanjin Sinanović je 15. maja 2019. godine službeno tražio status uzbunjivača. 

I pored niza razloga koje je naveo i obimne dokumentacije koju je priložio, njegov zahtjev je odbijen jer “nije bilo moguće potvrditi dobru vjeru podnosioca zahtjeva”(?!)


Da stvari nisu baš tako jednostavne potvrđuje i službena zabilješka – izjava Sanjina Sinanovića nakon što je 15. maja 2019. godine boravio u prostorijama APIK-a.

Kako tvrdi Sinanović, on je tada razgovarao sa službenikom APIK-a Draganom Baševićem koji mu je nakon uvida u dokumentaciju rekao da “neće moći ostvariti pravo na status uzbunjivača, bez obzira na to što ispunjava sve uslove koji su traženi po zakonu za dodjelu statusa uzbunjivača i da će gotovo sigurno biti odbijen”, “da je Centralna banka BiH izuzeta iz primjene ovog zakona jer je ona nezavisna institucija”, te ga je upitao “da li (Sinanović) ima informaciju da se prijavio na javni oglas u Centralnoj banci BiH koji pripada ‘H’ komponenti?”

Još dva puta se Sinanović obraćao APIK-u s istim zahtjevom, ali status uzbunjivača nikada nije dobio.

Na pitanje da li se danas kaje što je uopće tužio Centralnu banku BiH, Sinanović kaže da u potpunosti stoji iza svih svojih postupaka: “Mogu reći samo da sam razočaran u institucije ove države. Moje najveće razočarenje bio je Sud BiH, jer sam vjerovao da će s toliko materijalnih dokaza biti lako dokazati da je navedeni javni oglas ‘naštiman’. Dijelom sam razočaran i u svoje kolege, valjda se ljudi prepadnu pa idu linijom manjeg otpora.”

(zurnal.info)