Sarajevo

Okupacija koja traje (Video): Fašisti sarajevskih ulica

FOTO: Adi Kebo
Piše: Mirna Stanković - Luković

U Žurnalovom videu pogledajte koje sarajevske ulice su okupirali fašisti iz Drugog svjetskog rata

U subotu, 16. maja, u Sarajevu je održan antifašistički skup kojim su građani Sarajeva izrazili svoj protest zbog održavanja takozvane „Blajburške mise“. Nekoliko hiljada Sarajlija je odalo počast svojim sugrađanima, antifašistima koje su u noći između 27. i 28. marta 1945. ustaše objesile na Marindvoru, a zatim u povorci krenuli ka Vječnoj vatri, spomeniku oslobodiocima Sarajeva u Drugom svjetskom ratu.

Ovo je bio jedan od najvećih protestnih skupova u Sarajevu od 1995. godine do danas. Ali, ode subota, dođe ponedeljak. Samo dva dana kasnije, zastupnica SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Samra Hajdarević – Ćosović će zatražiti da se „na osnovu slika identifikuju i kazne sve osobe“ koje su se okupile na antifašističkom skupu, jer šta ako dođe do pogoršanja epidemiološke situacije?

U ovoj inicijativi kažnjavanja antifašista sumirano je „anti-epidemiološko“ djelovanje sarajevskih vlastodržaca proteklih 25 (i više) godina.

Međutim, ovakva inicijativa, ma koliko aktuelizovana pominjanjem pandemije, nije iznenađujuća, jer je nastavak procesa koji je počeo preimenovanjem sarajevskih ulica i škola.

Mustafa Busuladžić, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja, dobio je djelić nekadašnje ulice Fuada Midžića – narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata koji je, nakon što je preživio logor Jasenovac, poginuo u posljednjim danima oslobađanja Sarajeva od ustaša i nacista. Fuad Midžić danas nema svoju ulicu u Sarajevu, a ulica na Breci danas nosi imena Asima Ferhatovića i pet mladomuslimana – Busuladžića, Esada Karađozovića, Fikreta Ploče, Rušida Prgude i Asafa Serdarevića.

Asaf Serdarević je bio jedan od osnivača organizacije „Mladi muslimani“. Priključio se jedinici Muhameda efendije Pandže. Uhapsili su ga i strijeljali partizani u Vitezu 1944. godine.

Muhamed efendija Pandža, godinama je predsjedavao Merhametom. Bio je jedini hodža u NDH povorci koja je u maju 1941. prošla kroz Sarajevo. Zagovarao je osnivanje SS Handžar divizije i bio glavni tvorac memoranduma Hitleru od 1. novembra 1942. Kasnije je promijenio stavove pa se nakratko priključio partizanima. Nakon rata, sud časti ga je kaznio na 10 godina zatvora.

Još jedan bosanskohercegovački narodni heroj iz Drugog svjetskog rata je izgubio svoju ulicu – ulica i čikma Ranka Šipke danas se zovu Reisa Fehima Spahe, šestog reis-ul-uleme u vrijeme NDH.

Ulice 7. septembra, Prvomajska i Partizanska danas nose ime Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika Hrvatskih oružanih snaga i „junaka iz Hrvatskog Sandžaka“.

Svoje ulice u Sarajevu danas imaju i Husein Đozo, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava. Osman efendija Rastoder, koji je bio optužen za masakre nad civilima, osuđen je i pogubljen kao ratni zločinac.

Među Sarajlijama je bilo i onih koji su, rizikujući vlastite živote, spašavali svoje komšije i prijatelje Jevreje. U Jad Vašemu, spomen-obilježju Holokausta, u Jerusalemu nalaze se ploče sa imenima 32 Sarajlija koji su dobili priznanje „Pravednici među nacijama“ za svoju hrabrost i suprotstavljanje mržnji i ubijanju. Od njih, samo Midhat Begić i porodica Korkut imaju svoje ulice u glanom gradu Bosne i Hercegovine.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Kanton Sarajevo, Sarajevo, Antifašizam, Fašizam