Ljudska prava

Izvještaj Ombdusmena BiH: Za samo pola godine u BiH zabilježeno 1163 slučaja nasilja u porodici!

Piše: Azra Omerović

Institucija Ombudsmena BiH dvije godine radila izvještaj od 49 stranica, od kojih se na 16 stranica izvještaja citiraju relevantna zakonodavstva u BiH

Specijalni izvještaj o položaju žrtava nasilja u porodici u Kantonu 10 objavljen je u septembru ove godine a kao razlog za izradu izvještaja navedena je informacija iz medija objavljena u 2017. godini! Institucija Ombudsmena BiH dvije godine radila izvještaj od 49 stranica, od kojih se na 16 stranica izvještaja citiraju relevantna zakonodavstva u BiH. 

BOLJE IKAD NEGO NIKAD

Od januara do septembra ove godine, prema podacima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, u Federaciji BiH zabilježeno je 614 krivičnih djela nasilja u porodici

U Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova je u prvih šest mjeseci ove godine zaprimilo 549 prijava nasilja u porodici. U oba entiteta, u većini slučajeva, žrtve nasilja u porodici su bile žene. Podaci nevladinih organizacija samo iz marta ove godine govore o povećanju slučajeva nasilja na ženama u BiH u prosjeku za 20 do 30 posto, kao i povećanju poziva na SOS telefone za 10 do 20 posto. 

Odnos institucija u BiH na rješavanju i sprečavanju nasilja nas ženama godinama je neadekvatan a kako to državne institucije odgovaraju na nasilje nad ženama možda najbolje oslikava posljednji specijalni izvještaj Ombudsmena BiH.

Institucija Ombudsmena BiH dvije godine radila je izvještaj od 49 stranica, od kojih se na 16 stranica citiraju relevantna zakonodavstva u BiH a ostatak izvještaja su odgovori nadležnih institucija i zaključci ombudsmena.

Specijalni izvještaj o položaju žrtava nasilja u porodici u Kantonu 10 objavljen je u septembru ove godine a kao razlog za izradu izvještaja navedena je informacija iz medija objavljena u 2017. godini!

U medijima se često objavljuju informacije o slučajevima nasilja u porodici na području Kantona 10. Tako je dana 11. 10. 2017. godine i Euroblic objavio informaciju o teškom položaju povratnika u opštinama Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč. Euroblic naglašava da je i sigurnost ovdje luksuz uz navođenje slučaja žene žrtve nasilja u porodici, kojoj je policajac rekao “da dođe sutra”. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su na osnovu navedene informacije objavljene u Euroblicu, odlučili izraditi Specijalni izvještaj o položaju žena žrtava nasilja u porodici u Kantonu 10”, naveli su Ombudsmeni BiH.

Od tada, 2017, godine pa do kraja juna ove godine na području šest opština Kantona 10 zabilježeno je 175 krivičnih djela nasilja u porodici. Podnesen je 91 izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Tužilaštvu u Livnu, a do kraja 2019. godine podignuto je 79 optužnica. 

ŽRTVE ODUSTAJU

Iz nevladinog sektora upozorili su da ovi podaci nisu relevantni niti tačni, a ni najbolji pokazatelj generalnog stanja jer većina žrtava odustane od prijave nasilja zvaničnim institucijama.  

Žene se najviše žale na neadekvatnu pomoć lokalne zajednice i institucija kada je u pitanju nasilje u obitelji… Ono što smo do sada detektirali su problemi u institucijama: neadekvatan rad ambulante u Bosanskom Grahovu, gdje liječnik opće prakse dolazi samo tri dana u tjednu i radi svega dva sata dnevno… 

Općina Grahovo nema centar za socijalni rad već jednu službu gdje je zaposlena jedna osoba, koja je ujedno pomoćnik načelnika za opću upravu i socijalnu zaštitu, a u Općini nema zaposlena niti jedna stručna osoba, socijalni radnik, pedagog ili psiholog. Tog kadra nedostaje, odnosno nema nikako u Osnovnoj školi Bosansko Grahovo. Problemi u policiji su također vidljivi zbog nedovoljnog broja policijskih službenika, kao i nedostatka znanja i vještina u postupanjima u slučajevima nasilja u obitelji i postupanjima sa žrtvama nasilja. 

Iz tih i drugih razloga žrtve nasilja često ne prijavljuju nasilje ili ga pokušaju prijaviti ali zbog ograničenja i “zida” na koji naiđu odustaju od toga i dalje trpe nasilje…

U prosjeku pet žena mjesečno dođe u prostorije Udruženja građanki Grahovo ili u prostorije Centra Gnijezdo i progovori o osobnim problemima nasilja u obitelji. Nakon razgovora sa nama njih dvije krenu da prijave nasilje, jedna odustane “na pola puta” do policije ili općine, a druga nakon prvog kontakta sa službenikom… Članovi općinskog multisektorskog tima dolaze na sastanke i rade na određenim projektima samo dok im ova udruga plaća radni angažman”, naveli su iz Udruženja građanki Grahovo u Informaciji dostavljenoj Instituciji ombudsmena BiH.

Načelnik Općine Grahovo u informaciji dostavljenoj Ombudsmenima BiH naveo je da je u 2018. Godini na području općine “zvanično registrovana dva slučaja nasilja u porodici te ne vidimo osnova za ocjenu da je u opštini “teška situacija” u pogledu nasilja u porodici”.

Najčešći počinitelji nasilja u porodici su lica od čijih prihoda se porodično domaćinstvo izdržava, tako da se kažnjavanjem počinioca nasilja ili izricanjem nekih zaštitnih mjera istom u nekim slučajevim kažnjava cijela porodica pošto ostaje bez sredstava za život. Prethodno navedeno je vjerovatno jedan od razloga zbog kojih se nasilje u porodici ne prijavljuje”, naveli su iz Općine Bosansko Grahovo.

MEDIJSKE INFORMACIJE SU NEPROVJERENE

Iz Općine Drvar naveli su da su medijske infomacije o stanju žrtava nasilja u porodici na području općine neprovjerene i neosnovane jer su oni 24 sata dnevno na raspolaganju. Na području Kantona 10 ne postoji sigurna kuća a žrtve svakako odbijaju smještaje u iste, jednoj žrtvi općina je obezbijedila zamjenski stan, a ostale su imale ili svoj smještaj ili smještaj kod rodbine. Kada žrtva nema nikakve druge mogućnosti pomaže se putem novčane i materijalne pomoći.

Iz Centra za socijalnu zaštitu navedeno je između ostalog da postoji problem nedovoljne saradnje sa nadležnim institucijama, konkretno sa policijskom stanicom i Centrom za mentalno zdravlje. 

Iz Centra za socijalnu zaštitu Livno istakli su “neekipiranost institucija koje se bave ovim problem i nedosljednu primjena zakona i krivičnopravnih sankcija za počinioce nasilja. Ovo je činjenica koja veliki broj žrtava sputava da prijavljuju nasilje jer je veliki broj nasilnika uslovno kažnjen”.

Iz Centra za socijalnu zaštitu Tomislavgrad naveli su da im najveći problem u radu predstavlja provedba zaštitnih mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana i liječenja od bolesti ovisnosti. Kada počinitelj nasilja ne pristupi provedbi zaštitnih mjera izvjesti se nadležni sud koji je donio rješenje i njačešće izriče novčane kazne. U nastavku izvještaja navedeni su odgovori nadležnog Tužilaštva i suda i preporuke Ombudsmena.

Akcijskim planom za realizaciju Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici Kantona 10 za 2019. i 2020. godinu planirano je usklađivanje normativno-pravnog okvira u oblasti nasilja u porodici sa domaćim i međunarodnim standardima iz ove oblasti, osnivanje sigurne kuće, uspostavljanje besplatne pravne pomoći te donošenje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti Kantona 10, kojim se žrtve nasilja u porodici prepoznaju kao korisnici socijalne pomoći”, naveli su Ombudsmeni i podsjetili da je do isteka 2020. godine, do kada je predviđena realizacija navedenog, “preostalo malo vremena i upitno je šta će od planiranog biti ostvareno”.

Zbog toga su donijeli preporuku “da svi nadležni organi u Kantonu 10 preduzmu efikasne mjere i radnje na dosljednoj provedbi međunarodnih standarda o ljudskim pravima, domaćeg zakonodavstva i Akcijskog plana za realizaciju Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici Kantona 10 za 2019. i 2020. godinu.”

 (zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Ombdusmeni BiH, Nasilje u porodici, Azra Omerović