USKLAĐENOST EU I BH. ZAKONA : Da li će novi Zakon obezbijediti nultu toleranciju za nasilje prema ženama?

Kada su 12. februara u Kalesiji ubijeni Inela Selimović i njen 13-godišnji sin prve informacije govorile su kako nasilje nije bilo prijavljivano. Ubio ih je suprug i otac Emir Selimović, koji je uhapšen nakon nekoliko dana bjekstva. Iz Centra za socijalni rad tada su naveli kako je razvod braka bio u toku, ali da “ništa nije naslućivalo da se može dogoditi nešto ovako”. 

Nešto više od mjesec dana nakon ubistva na vidjelo je izašlo da je Inela nasilje prijavljivala Policijskoj upravi u Kalesiji, ali dva policajca kojima je nasilje prijavljeno nisu reagovala. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je formiralo predmet i otvorilo istragu protiv dva policijska službenika PU Kalesija, S.V i M.N, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. Oni su po telefonskoj prijavi Inele Selimović od 30. januara 2025. godine, kada je prijavila svog supruga Emira Selimovića za nasilje u porodici, postupali suprotno odredbama Zakona o policijskim službenicima TK, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MUP-a TK. 

Jedinici za profesionalne standarde Uprave policije MUP-a TK (unutrašnja kontrola) su u martu 2025. godine prijavljeni propusti u postupanju policijskih službenika po prijavi Inele Selimović za nasilje u porodici. Nakon obavljenih provjera i poduzetih istražnih radnji Sektor kriminalističke policije MUP-a TK je Tužilaštvu dostavio izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv policijskih službenika. 

Vlada Federacije BiH je 9. aprila ove godine usvojila amandman kojim se femicid uvrštava u Krivični zakon FBiH. Usvajanje je došlo nakon dugotrajne kampanje nevladinih organizacija, između ostalog i kampanje Nećemo umirati u tišini, koju je vodila organizacija Glas Žene, Bihać. U obrazloženju predloženih zakonskih rješenja, između ostalog se navodi:

„Članom 26. ovog Zakona uvodi se novo krivično djelo Teško ubistvo ženske osobe, čime se u krivično zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine uvodi posebno krivično djelo ubistva ženske osobe i podiže stepen zaštite žene kao ranjive kategorije stanovništva. Uvođenjem posebnog krivičnog djela, zakonodavac u Federaciji BiH šalje jasnu društvenu poruku o važnosti žene u bosansko-hercegovačkom društvu i istovremeno poruku o nultoj toleranciji prema nasilju prema ženama.“

U ponedjeljak, 28. aprila Predstavnički dom Parlamenta FBiH trebao bi razmatrati prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH sa uvrštenim amandmanom.

Usvajanje različitih zakonskih regulative dio je i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvo Evropske unije. Proces usklađivanja propisa definisan je u okviru Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. a veže se i za Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici - Istanbulska, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, odnosno Preporuke Komiteta potpisnica Istanbulske konvencije, objašnjava za Žurnal Zlatan Hrnčić, stručni savjetnik u Gender centru Vlade FBiH:

- S tim u vezi, kada je u pitanju usklađivanje propisa, Federalno ministarstvo pravde je pripremilo, a Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 44. sjednici održanoj  u decembru 2024. godine utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojima se u zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine implementiraju principi Istanbulske konvencije, kao i preporuke GREVIO komiteta. Prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine je usvojen od strane Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na 17. redovnoj sjednici 4. februara 2025., a od strane Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 16. redovnoj sjednici, koja je održana 4.  marta 2025. godine. 

Kada su u pitanju izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva pravde utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH i uputila u parlamentarnu proceduru. Ovim izmjenama i dopunama se u zakonodavstvu Federacije BiH djelimično preuzima Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385), Istanbulske i Lanzarote konvencije. 

Kako je donesen i novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i prema ženama, te se očekuje i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, a kojima su upravo obuhvaćeni i navedeni standardi, u najvećoj mjeri je odgovoreno preuzetim obavezama, kaže Hrnčić:

- Ono što slijedi je donošenje potrebnih podzakonskih akata, kao i analiza ostalih propisa kako bi se utvrdila potreba dorade drugih zakona koji su indirektno vezani za oblast nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Sagovornik Žurnala objašnjava da je postupak unapređenja propisa i usklađivanja sa praksom predstavlja kontinuiran proces, a i sama primjena propisa zahtijeva edukacije i senzibilizaciju provodioca propisa:

- U ovoj oblasti imamo kontinuitet strateškog i sveobuhvatnog djelovanja koji je zakonski definisan i provodi se kroz implementaciju strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici. Ukoliko uporedimo stanje danas u odnosu na prije deset godina, postoje funkcionalna koordinaciona tijela kako na federalnom nivou, tako i u svih deset kantona i u nekih 60% lokalnih zajednica. Također, definisani su oficijelni programi edukacije profesionalaca, te sistem obuka nije više vezan za projektne aktivnosti nego se provodi sistemski prema programima Centra za edukaciju sudija i tužilaca, Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva, Agencije za državnu službu FBiH, kao i multisektorske edukacije podržane od strane Gender Centra Federacije BiH. 

Ranije je Direktorica Centra za ženska prava Meliha Sendić u razgovoru za Žurnal navela da neuvezanost institucija, nedostatak kapaciteta i njihova nesenzibiliziranost predstavlja ogroman problem. Aktivistica iz neformalne grupe žena Gradačac Nerma Šarić smatra da je najočigledniji institucionalni propust nepostojanje efikasnog sistema praćenja rizika od ponavljanja nasilja onda kada je nasilje prijavljeno kao što je to u slučaju Nizame Hećimović i Emire Maslan. 

- Mislim da je neophodan sinhronizovan i jednako posvećen rad svih resora uključujući i obrazovanje kada se radi o prevenciji u širem smislu. U svakom slučaju, bilo kakva mjera ili strategija ne može biti urađena bez ravnopravnog učešća stručnjakinja i stručnjaka, rekla je ranije za Žurnal Šarić.

Zlatan Hrnčić smatra ipak da su promjene na terenu vidljive i kroz značajan obuhvat obukama, te ravnopravnu zastupljenost kako muškaraca, tako i žena u ovoj oblasti. Još jedan od indikatora koji pokazuje učinak ovih aktivnosti je i broj izrečenih zaštitih mjera u odnosu na broj prijava. Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici na svaku prijavu se izriče jedna ili više zaštitnih mjera, te je u 2018. na primjer ovaj odnos iznosio 38,6% zaštitnih mjera u odnosu na broj prijava, a u 2024. godini 101%:

- Posebno je važno naglasiti porast izricanja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana. Naime, evaluacija primjene zaštitnih mjera je pokazala da najbolji efekat na neponavljanje nasilja ima kombinacija sljedećih radnji: privremeno lišenje slobode, zaštitna mjera zabrana približavanja i uznemiravanja i zaštitan mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana. S tim u vezi, Federalno ministarstvo zdravstva je provelo edukacije zdravstvenih radnika i saradnika uposlenih u centrima za mentalno zdravlje u zajednici prema programu “Provođenje zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u porodici”, te je do sada certificirano 27 provodioca tretmana. S tim u vezi, sudovi su u 2022. godini izrekli 55 zaštitnih mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana, u 2023. godini 96, a u 2024. godini 168, čime raste obuhvat počinilaca nasilja obuhvaćeni ovom mjerom koja uz privremeno lišenje slobode i zabranu približavanja i uznemiravanja daje najbolje rezultate dugoročno na neponavljanje nasilja.

U izvještaju „Zaštita žena od nasilja u pravosudnom sistemu FBiH“ Centra ženskih prava iz Zenice navedeno je da se faktori rizika femicida i dalje ne prepoznaju kao i da je zabrinjavajuća uočena praksa blažeg kažnjavanja, čak i kada se radi o težim kvalifikovanim oblicima nasilja u porodici.

Usklađivanje pravnog sistema Bosne i Hercegovine sa pravnom tekovinom Evropske unije (acquis-a) podrazumijeva ne samo usklađivanje odredbi nego i njihovo djelotvorno provođenje. Obaveza usklađivanja zakonodavstva je pravni kriteriji koji proizlazi iz kriterija iz Kopenhagena i, pored političkog i ekonomskog kriterija, predstavlja uslov za članstvo u Evropskoj uniji.

(zurnal.info)