Pravosuđe mora biti oštrije prema potencijalnim nasilnicima: Za dvije godine tužilaštvu prijavljeno 1300 slučajeva nasilja u porodici

Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona podiglo je optužnicu protiv V.B. za krivično djelo “nasilje u porodici”. Kako je navedeno u saopštenju tužilaštva optuženi je 10. januara ove godine pretukao vanbračnu suprugu te potom prijetio nožem da će biti ubijena.

Ono što ovu informaciju izdvaja od sličnih jeste vremenski period dešavanja. Tri dana nakon napada i prijetnji Općinski sud u Travniku donosi Rješenje kojim se nasilniku izriče zabrana pribižavanja žrtvi i njenom malodobnom djetetu. Potom će, samo dvije sedmice kasnije, već biti podignuta i potvrđena optužnica.

Ova ekspeditivnost ukazuje da se moguće u pravosuđu nešto mijenja kada je u pitanju odnos prema nasilnicima, usljed prije svega niza primjera nasilja u porodici te pri tome i ubistava žena. Za posljednje dvije godine tužilaštva u Bosni i Hercegovini zaprimila su više od 1300 prijava za nasilje u porodici, a za tek nešto više od 10 posto podignuto je 145 optužnica.

NAKON 13 ŽRTAVA ZA GODINU DANAFemicid još nije uvršten u krivične zakone

Nema za sada dokaza da je ubistvo davljenjem Inele Selimović i njenog trinaestogodišnjeg sina, koja su se dogodila prije nekoliko dana prethodilo nasilje u porodici. Prema zvaničnim podacima ubica, Inelin suprug Emir Selimović nije bio prijavljivan za nasilje. Postoje tek pojedinačni medijski navodi da je u komunikaciji sa prijateljima i porodicom ubijena Inela ukazivala da ima određene probleme zbog zatraženog razvoda koji muž nije prihvatao, te je nad njom vršio psihološku torturu zbog toga. Sve ovo pojačava reakcije javnosti koja posljednjih godina svjedoči enormnom broju ubistava žena od njihovih vjenčanih ili nevjenčanih partnera, što je dodatno iniciralo uvrštavanje i femicida u krivične zakone.  

Udruženje "Snaga nezavisne žene" organizovala je mirnu protestnu šetnju u Kalesiji povodom ove tragedije. 

Neformalna grupa studenata "Hoće l’ ta promjena" organizuje mirni protest u nedjelju, 16. februara 2025. godine, u 12:00 sati, ispred Hastahana skate parka u Sarajevu.

Priča o femicidu eskalirala je ubistvom Nizame Hećimović, koju je bivši partner ubio 11.avgusta 2023. u Gradačcu. Nizama nije dočekala sudsku zabranu mjere prilaska, poput napadnute žene sa početka teksta, kao što je nisu dočekale i brojne druge žene, prije i nakon ubistva Nizame.

• 24. maja 2015. Draško Sekulić je u Prijedoru nožem ubio suprugu Natašu Sekulić.
• 6. novembra 2019. Nedžad Čaušević je u Sarajevu vatrenim oružjem ubio bivšu djevojku Sanelu Trsten.
• 11. oktobra 2002 Enes Odobašić je u Bihaću davljenjem usmrtio suprugu Edinu Odobašić.
• 13. novembra 2022. Salko Mehmedović je iz vatrenog oružja ubio suprugu Miralemu Mehmedović
• 20. avgusta 2023. Mevludin Aljić je u Podgajevima kod Živinica vatrenim oružjem usmrtio nevjenčanu suprugu Tahiru Čamdžić.
• 27 febuara 2016. Avdija Selimović i Muriz Brkić ubili su 24-ogodišnju Arnelu Đogić iz Olova

Ko je kriv za femicidDa li smo mogli spasiti živote najmanje 60 žena, žrtava nasilja?

U izvještaju „Zaštita žena od nasilja u pravosudnom sistemu FBiH“ Centra ženskih prava iz Zenice navedeno je da se faktori rizika femicida i dalje ne prepoznaju kao i da je zabrinjavajuća uočena praksa blažeg kažnjavanja, čak i kada se radi o težim kvalifikovanim oblicima nasilja u porodici.

FEMICID U BIHBlage sankcije, žrtve nemaju pravnu i psihološku podršku

U decembru prošle godine Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH koji je upućen u parlamentarnu proceduru. Ovim zakonom se djelimično preuzima Direktiva Evropskog parlamenta o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici. Prijedlogom se pooštravaju kazne za počinioce, onemogućava otkup kazne za krivična djela protiv slobode i spolnog morala, krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivična djela protiv braka i porodice, na štetu djeteta. Predviđeno je i uvođenje elektronske narukvice nasilniku, pomoću koje bi se pratilo da li poštuje izrečene mjere zabrane prilaska, čime se sprečava ponavljanje krivičnog djela. 

U izmjenama Krivičnog zakona nema odredbi u vezi sa kriminalizacijom femicida, jer u Federalnom ministarstvu pravde smatraju da postojeći zakonski okvir pruža dobru zaštitu žena kada je u pitanju femicid.

KOJE IZMJENE ZAKONA TREBAJU ŽRTVAMAUslovne kazne ne utiču na nasilnike

(zurnal.info)