Tri dana nakon napada i prijetnji Općinski sud u Travniku donosi Rješenje kojim se nasilniku izriče zabrana pribižavanja žrtvi i njenom malodobnom djetetu. Potom će, samo dvije sedmice kasnije, već biti podignuta i potvrđena optužnica. Ova ekspeditivnost ukazuje da se moguće u pravosuđu nešto mijenja kada je u pitanju odnos prema nasilnicima

Da li je za i dalje prisutno nasilje i slučajeve femicida odgovornost na pravosuđu, društvu, ili u nedostatku prevencije? Ili u svemu zajedno?

Deseti decembar u cijelom svijetu obilježava se kao Dan ljudskih prava. Na taj dan 1948. potpisana je Opća deklaracija o ljudskim pravima kojom je priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika”. Generalna skupština Ujedinjenih nacija Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima uspostavila je kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i sve države. U BiH je u posljednjih šest godina ubijeno više od 60 žena. Sistem ih nije zaštitio. Na Međunarodni dan ljudskih prava ponovo objavljujemo Žurnalov film o ubijenim ženama kojima je oduzeto osnovno ljudsko pravo – pravo na život.

Od januara 2023. do juna ove godine tužilaštva u BiH su zaprimila 1.298 prijava za nasilje u porodici. U istom periodu podignuto je tek 145 optužnica zbog nasilja u porodici. Stručnjaci upozoravaju - neuvezanost institucija, nedostatak kapaciteta i njihova nesenzibilnost, predstavljaju ogroman problem. Sistem problem rješava smještanjem žrtava u sigurne kuće, dok nasilnici i potencijalne ubice ostaju na slobodi. Femicid još nije uvršten u krivične zakone....

Nizama, Alma, Amra, Anđelka, Zorka, Emira, Nermina, Selma, Amela, Rada, Kada, Tahira, Mileva… neke su od žena ubijenih proteklih godina u Bosni i Hercegovini. Njihov vapaj se nije čuo. Pogledajte trailer za novi Žurnalov film, ponedjeljak drugog decembra tačno u podne. FEMICID: Pomozite, ubiće me!

Za šest godina ubijeno je više od 60 žena u BiH! Ko je mogao i morao zaštititi žrtve? Poslušajte potresne ispovijesti majke i brata ubijene Alme Kadić iz Sarajeva i tetke ubijene Nizame Hećimović iz Gradačca. Pogledajte trailer za Žurnalov film „Femicid – Pomozite, ubiće me“ i budite uz nas u ponedjeljak u podne kada ćemo premijerno emitovati film.

Od januara 2023. do juna ove godine tužilaštva u BiH su zaprimila oko 1.298 prijava za nasilje u porodici. U istom periodu podignuto je tek 145 optužnica zbog nasilja u porodici. Stručnjaci upozoravaju - neuvezanost institucija, nedostatak kapaciteta i njihova nesenzibilnost predstavljaju ogroman problem. Sistem mora biti uvezan i ne smije viktimizirati žrtvu ako je došla u policiju ili centar za socijalni rad.

Žene žrtve/oštećene u BiH često učestvuju u krivičnim postupcima bez adekvatne socijalne, psihološke i pravne pomoći

Šef Policije Brčko distrikta nije u odgovoru na poslaničko pitanje, mada ima tu obavezu, dostavio kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na ovaj slučaj. Pisić je naveo da zbog ograničenja pripisanih Zakonom o zaštiti ličnih podataka u odgovoru na poslaničko pitanje ne može navesti imena policajaca koji su „bili na licu mjesta kada je prijavljeno porodično nasilje i izjave policijskih službenika koji su disciplinski kažnjeni“!

Od 2015. do 2021. godine ubijeno je 56 žena od strane bivših ili sadašnjih partnera ali nijedno od tih ubistava nije okarakterisano kao femicid. Podaci za 2022. nisu jednoobrazni, pa se u različitim analizama spominju brojke od 8 do čak 11 slučajeva femicida u BiH u prošloj godini. 

Prije Nizame Hećimović ubijeno je 56 žena. Nepoznata je brojka onih koje su bile pretučene ili psihički zlostavljane.

Ovdje se žene ubijaju jer pružaju otpor. Ovdje se žene ubijaju jer traže zaštitu - navode iz Ženske mreže

Osim uvođenja kategorije femicida u zakon, još je jedno ključno pitanje za efikasniju borbu protiv nasilja u BiH: usklađivanje domaćih propisa sa Istanbulskom konvencijom

Miralema i Edina su ubijene jer su žene. Ni u jednom od ova dva slučaja se ne radi o porodičnoj tragediji. Radi se o femicidu. 

Zaštita žrtava u Bosni i Hercegovini svela se praktično na političko pitanje, a žrtve nisu jednako zaštićene u svim dijelovima zemlje. Njihova zaštita zavisi od zakonodavstva, budžeta koji se izdvajaju na kantonalnim nivoima, dostupnosti centara za pomoć – pravnu, mentalnu, dostupnost sigurnih kuća