HONORAR KAO JOŠ JEDNA PLAĆA : Savjetnica ministra za dvije godine u komisijama zaradila 43.000 KM

Revizori su u izvještajima za pojedina federalna ministarstva, ali i u Parlamentu FBiH, te u Kabinetu predsjednika i dva potpredsjednika FBiH uočili značajne propuste u formiranju komisija i isplaćivanju naknada njihovim članovima.

Posebno su frapantni podaci za Federalno ministarstvo zdravstva u kojem je šefica Odsjeka za normativno-pravne poslove u prošloj godini na osnovu rada u komisijama zaradila 16.980 KM, dok je njena osnovna godišnja neto plata iznosila 18.818 KM!

U komisijama uglavnom šefovi odsjeka

I savjetnica ministra Vjekoslava Mandića za poslove farmaceuta pri ovom Ministarstvu zahvaljujući radu u komisijama poboljšala je kućni budžet za 14.730 KM, dok je za redovan rad ostvarila neto platu od 28.972 KM. Osoba uposlena na ovoj funkciji i u 2019. je radeći u komisijama ostvarila značajnu neto zaradu i to, čak, 28.305 KM (godišnja neto plata iznosila je 28.636 KM), dok je stručnom savjetniku za specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika po istom osnovu isplaćeno 21.730 KM (godišnja plata mu je 17.815 KM).

“Značajna nepopunjenost sistematizovanih radnih mjesta i članstvo zaposlenih u velikom broju komisija može uticati na kvalitetno i efikasno obavljanje radnih poslova i zadataka”, smatraju revizori.

Procedurama nije ograničen broj komisija u kojima se može učestvovati, kao ni maksimalan iznos naknade koji se može dobiti na godišnjem nivou što prema mišljenju revizora može imati za posljedicu zanemarivanje obavljanja redovnih poslova i aktivnosti.

Iako je određeni broj komisija formiran na osnovu posebnih propisa revizori ističu da se ipak radi o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti Ministarstva u okviru redovnih radnih zadataka utvrđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Osim toga, utvrđeno je da su u komisijama imenovani uposlenici koji u većini slučajeva obavljaju rukovodeće poslove kao što su savjetnici i pomoćnici ministra, sekretar Ministarstva, te šefovi odsjeka.

“Na osnovu uvida u dokumentaciju konstatovali smo da je za rad zaposlenika u komisijama isplaćen ukupan neto iznos od 118.160 KM, a za rad u komisijama (po više osnova) zaposlenici su pojedinačno ostvarili ukupna primanja na godišnjem nivou od 100 KM do 16.980 KM”, stoji u izvještaju.  

Iz revizorskog izvještaja za Federalno ministarstvo zdravstva za 2020. 

Revizori su se posebno osvrnuli na imenovanje Komisije za stavljanje i skidanje lijekova sa liste Fonda solidarnosti, koja ima pet članova od čega su četvero uposlenici Ministarstva. Članovima ove Komisije je u prošloj godini isplaćen ukupni neto iznos od 20.880 KM, dok rješenje o imenovanju ove Komisije nije objavljeno u Službenim novinama FBiH.

Osim toga, ista osoba, angažovana kao vanjski saradnik, istovremeno je predsjednik u obje komisije, ali i član Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ispred Ministarstva, što nije u skladu s članom 4. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH u dijelu koji se odnosi na osnovna načela na kojima se zasniva rad organa uprave, kao što su zakonitost, transparentnost, javnost, odgovornost, efikasnost i ekonomičnost.

Revizori su u izvještaju istakli da bi ovakav način formiranja i rada komisija, ali i utvrđivanja listi lijekova trebali ispitati nadležni organi, kao i pravilnike koje je u tom pogledu donosio ministar (Vjekoslav Mandić, op.a.).

S obzirom na spomenutu preporuku pitali smo Ured za reviziju institucija u FBiH da li su o tome obavijestili nadležno Tužilaštvo na šta su odgovorili da oni “nakon završenog ciklusa revizija dostavljaju izvještaje sa značajnim nepravilnostima i negativnim mišljenjima nadležnim organima za provođenje zakona”.

„S obzirom na to da još uvijek nisu okončane sve revizije za 2020. godinu nije se pristupilo ovoj aktivnosti. Vezano za izvještaj o izvršenoj reviziji Federalnog ministarstva zdravstva, revizorski tim je na zahtjev Kantonalnog tužilaštva, policijskim službenicima MUP-a već dao izjavu za utvrđene nalaze iz revizije za 2019. „, odgovorili su nam iz Ureda za reviziju.

Što se tiče komisija, za ovo Ministarstvo su iste zamjerke važile i u izvještaju za 2019. Tako su revizori utvrdili da je određeni broj komisija formiran na osnovu posebnih propisa, a za poslove i zadatke koji bi trebali biti u okviru redovnih radnih zadataka i za koje se ne bi trebale isplaćivati posebne naknade.

Loša praksa u Federalnom ministarstvu pravde

Propusti u imenovanju članova komisije, ali i isplaćivanja naknada uočeni su i u Federalnom ministarstvu pravde na čijem čelu je još od 2015. godine Mato Jozić.

Iz revizorskog izvještaja za Federalno ministarstvo pravde za 2020.

“Ministarstvo nije donijelo interne akte kojima je uređen postupak odabira i imenovanje članova komisija za polaganje stručnog upravnog ispita, pravosudnog ispita, ispita za stalne sudske tumače i vještake. Pored ovoga, nije nam prezentirana dokumentacija koja dokazuje na koji način je vršen izbor članova komisija, zbog čega ne možemo potvrditi da je njihov izbor vršen na transparentan način”, smatraju revizori.

Ovo Ministarstvo već godinama ima praksu imenovanja komisija čiji su članovi najvećim dijelom zaposlenici Ministarstva za koje su se, u značajnom iznosu, isplaćivale naknade iz budžetskih sredstava.

Preporuka revizora je da treba preispitati formiranje radnih tijela i komisija koje se finansiraju iz budžeta, a u koje su imenovani zaposlenici Ministarstva.

Osim navedenog revizori su uočili i to da obračun naknada zaposlenicima po osnovu angažmana u raznim komisijama nije imao karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti, kako je propisano Zakona o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak s obzirom na to da nije obračunat i uplaćen propisani porez i doprinosi.  

Običaj kod ministrice Milićević

I u Federalnom ministarstvu finansija, na čijem čelu je Jelka Milićević, običaj je u komisije birati uposlenike. Naknade koje su im isplaćivane nisu imale tretman plaće što, prema mišljenju revizora, nije u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima i određenim Pravilnicima.

Članovima komisija u ovom Ministarstvu u prošloj godini isplaćen je neto iznos od 64.650 KM. Isplate naknada se najvećim dijelom odnose na članove Komisija za verifikaciju računa stare devizne štednje (15.080 KM), Stalnog povjerenstva za provođenje postupka certifikacije unutarnjih revizora za javni sektor (13.240 KM), Stalnog povjerenstva za provođenje postupaka javne nabave roba, vršenja usluga, te izvođenja radova (9.400 KM), popisnim povjerenstvima za popis za 2019. (4.160 KM), Povjerenstva za Program javnih investicija FBiH (4.680 KM), Odbora za javni nadzor (2.200 KM) i Povjerenstva za nadzor nad štampanjem federalnih upravnih markica i mjenica (2.000 KM).

Kršenje zakona i u kabinetima čelnika FBiH

Problem s komisijama uočen je i u Kabinetu predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare i dva potpredsjednika Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića.  

Revizori smatraju da isplate za rad u komisijama za javne nabavke, popis i razmatranje tekućih transfera nisu opravdane, jer se odnose na obavljanje redovnih poslova i zadataka. Oni se, također, nisu uvjerili da su se ti poslovi i zadaci obavljali van radnog vremena, a što je, prema odredbama člana 8. Uredbe osnov za isplatu naknade.

“Na isplaćene naknade zaposlenicima obračunat je porez na dohodak po stopi od 10 posto, doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje po stopi od šest posto, zdravstveno osiguranje po stopi od četiri posto naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po stopi od 0,5 posto i posebna vodna naknada po stopi od 0,5 posto”, stoji u izvještaju.

Dalje se navodi da naknade članovima komisija nisu imale tretman plaće, odnosno oporezivog prihoda od nesamostalne djelatnosti, što nije u skladu sa Zakona o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kao ni sa  Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o načinu obračunavanja i uplate doprinosa.

Malverzacije i u Parlamentu FBiH

Slični problemi sa komisijama revizori su uočili i u Parlamentu FBiH, gdje je za rad u komisijama u prošloj godini isplaćeno ukupno 17.630 KM.

Isplate naknada članovima komisija u kojima su angažovani zaposlenici stručnih službi u Domu naroda iskazane su u iznosu od 7.180 KM, u Predstavničkom domu u iznosu od 7.950 KM i u Zajedničkoj službi Parlamenta FBiH u iznosu od 2.500 KM. Naknade su odobrene i isplaćene za angažman zaposlenika stručnih službi oba doma Parlamenta FBiH i Zajedničke službe Parlamenta FBiH.

Angažman se odnosio se na rad u komisiji za provođenje: postupka javnih nabavki, popisa iz 2019. godine, izbor državnih službenika, provođenje Javnog oglasa za popunu radnog mjesta namještenika, radnu grupu za sređivanje registraturne i arhivske građe, komisiju za provođenje internog oglasa za namještenike, i drugo.

 Visina naknade iznosila je 200 KM i 160 KM, u skladu s Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe.

Revizori smatraju da isplate za rad u komisijama nisu opravdane jer se odnose na obavljanje redovnih poslova i zadataka,a izvještaji komisija ne sadrže informaciju da su se poslovi i zadaci za sve komisije, čiji su članovi zaposlenici, obavljali van redovnog radnog vremena a što je, prema odredbama člana 8. Uredbe, osnov za isplatu.  

Osim toga, provedenom revizijom utvrđeno je da obračun i isplata naknada članovima komisija nisu imali tretman plaće, kako je to propisano Zakonom o porezu na dohodak .

Revizori su slične probleme uočavali i ranijih godina, ali institucije uglavnom ignorišu njihove preporuke i ponavljaju iste greške.

(žurnal.info)