Bosnalijek varao na Sarajevskoj berzi

Edin Arslanagić, direktor domaće farmaceutske kompanije Bosnalijek, omogućio je 2008. godine nekolicini dioničara da u nekoliko dana zarade ogroman novac na osnovu povlaštenih informacijama koje im je dala ova kompanija. Te 2008. godine Bosnalijek je odlučio da umjesto isplate dividende svakom dioničaru na tri dionice dadne jednu besplatno. Domaći zakoni obavezuju kompaniju na berzi da takvu informaciju mora javno objaviti na svojoj stranici ili putem medija ali je u ovom slučaju informaciju imalo samo nekoliko ljudi sa preko jedan posto vlasništva u ovoj kompaniji. Registri Sarajevske berze i dokumenti u posjedu Žurnala bez sumnje dokazuju da su dioničari koji su imalli povlaštene informacije kupovali dionice po prihvatljivim cijenama a onda ih prodavali kada su na njih dodali besplatne – i dalje po vrlo povoljnim cijenama. Istog dana kada su počeli da prodaju odnosno zarađuju na dionicama, cijena dionica Bosnalijeka je pala za deset posto pa je Sarajevska berza na jedan dan zaustavila trgovanje dionicama ove kompanije. Kada je trgovanje ponovo počelo vrijednost dionica je pala za dodatnih 20 posto ali su dioničari kojima je Arslanagić najavio šta će se desiti do tada već zaradili koliko su planirali.

Danas kupujemo, sutra prodajemo

Malim dioničarima sredinom 2008. godine niko nije nagovijestio da bi umjesto dividende mogli dobiti dionice. Sazivajući skupštinu društva u maju 2008. godine Bosnalijek je tek najavio da će se na sjednici raspravljati o načinu isplate dobiti. Zvanična stranica kompanije na kojoj je po zakonu morao biti najavljen decidan dnevni red bila je “u rekonstrukciji”. Komisija za vrijednosne papire prenijela je na svojoj stranici najavu skupštine bez jasnog objašnjenja kako će se isplaćivati dobit. U vremenu do skupštine nekoliko je dioničara dobilo povjerljive informacije da će skupština samo formalno usvojiti zaključak da se svakom dioničaru umjesto dividendi na svakih deset dionica dodaju po tri. O tome su informacije imali Senad Neradin, Husein Ajanović, Suad Mulić i Rudilf Pamđić. Zbog toga se oni pojavljuju kao kupci velikog broja dionica Bosnalijeka sve do 24. juna 2008. godine. Oni su znali da će 28. na svaku treću dionicu dobiti po jednu novu. Logika je bila jednostavna, što više dionica kupe više će dobiti. Prosječna cijena po dionicu nekoliko dana prije skupštine bila je 34 marke. U sedmici pred skupštinu trgovalo se sa preko 30.000 dionica vrijednih više od milion maraka. Mali dioničari mogli su vidjeti da se sa dionicama Bosnalijeka dešava nešto neobično jer su dnevna trgovanja bila daleko iznad prosjeka i uobičajnog ali i dalje nisu imali nikakvu informaciju o emisiji novih dionica.

Ideju o tome šta se dešava mogli su dobiti već 25. juna kada su dotadašnji kupci ponudili veliki broj dionica na prodaju. Dioničari sa insajderskim informacijama znali su da će se obračun za dodjelu dionica praviti 24. juna i da već narednog dana moraju prodati kupljene dionice prije nego što one izgube na vrijednosti objavom tačne informacije o emisiji dionica na skupštini. Prvi prodajni nalog tog dana dao je upravo Ajanović, koji je danima prije toga isključivo kupovao dionice. Prodajna cijena bila je manja od one za koju su kupovali dionice ali je i dalje imala sasvim solidnu cijenu od 30,60 s obzirom na nove dionice koje će insajderi dobiti. Tog se dana trgovalo sa više od sedam hiljada dionica.

Zbog natprosječno velikog trgovanja mali dioničari počeli su sumnjati da bi najavljena skupština mogla imati veze sa tim. Cijena dionica u jednom danu pala je za 9,99 posto pa je SASE po automatizmu zaustavio trgovanje dionicama ove kompanije koja je na berzanskoj kotaciji odnosno svojervsnom osiguraču koji ne dozvoljava preveliki pad vrijednosti dionica.

Komisija za vrijednosne papire i SASE tražili su od Bosnalijeka objašnjenje iznenadnog pada vrijednosti dionica.

U svom odgovoru Edin Arslanagić tada je tvrdio da ne postoje nikakvi razlozi za pad na berzi te da kompanija vrši redovno poslovanje.

Naša pretpostavka je da je razlog današnjeg pada vrijednosti dionice Bosnalijeka d.d. Činjenica da je na dnevni red redovne skupštine dioničara, najavljenoj za 28.06.2008. godine, predložena odluka o emisiji dionica iz fonda rezervi dioničarima društva u omjeru 3 nove spram 10 postojećih, što će u slučaju da skupština donese takvu odluku imati rezultat veći broj emitovanih redovnih dionica Bosnalijeka d.d. Obzirom na sistem settlementa T+3, dioničari koji su dionice kupili na dan 24.06.2008. će se kvalifikovati za podjelu novih dionica iz fonda rezervi, a za sve trgovine nakon ovog datuma investitori već uračunavaju činjenicu da će broj dionica u opticaju biti veći, piše Arslanagić u svom pismu 25. juna.

SASE je odgovorila zaustavljanjem trgovanja naredni dan.
- Dobili smo informaciju da ne postoje izmjenjene okolonosti u poslovanju ovog emitenta koje bi mogle opravdati ovako snažnu reakciju, ali su kao mogući razlog naveli planiranu odluku o podjeli dionica trenutnim dioničarima emitenta. Budući da ova informacija nije bila poznata cijelom tržištu, Sarajevska berza - burza izvršila je privremenu obustavu prometa ovim dionicama zbog zaštite interesa investitora, te od emitenta tražila Prijedloge Odluka za predstojeću Skupštinu dioničara. O obustavi prometa su obavješteni Komisija za vrijednosne papire FBiH, emitent, učesnici na tržištu i javnost – kaže za Žurnal Zlatan Dedić, direktor SASE-a.

Krah dionica nakon skupštine

Komisija za vrijednosne papire predložila je Bosnalijeku da na konferenciji za novinare javnost upozna sa predloženom emisijom dionica.

Konferenciju Bosnalijek nije nikada održao ali je tek 27. na svojoj stranici ipak objavio detaljnu najavu skupštine. Svi koji su željeli do tada su već prodali svoje dionice koje će kasnije nadoknaditi novim dionicama i kupovinom onih koje su već prodali ali ovaj put znatno jeftinije. SASE je nakon dana obustave dozvolila ponovni promet dionicama i to bez ograničenja u cijeni kako bi se vrijednost dionica sama izjednačila na tržištu.

Zahvaljujući kalkulacijama i netransparentnim pripremanjem skupštine u narednih nekoliko dana cijena dionice pala je na 22 marke! Sve ovo je omogućila insajderima da u samo nekoliko dana zarade na desetine hiljada maraka.

Navodnu grešku priznao je i sam Bosnalijek u svom saopštenju za javnost.

Bosnalijek prihvata odgovornost za propust da cjelokupnu javnost detaljno obavijestimo o predloženim odlukama. Smatramo da komunikacija između SASE-a i nas, kao jednog od najvećih emitenata na sarajevskoj berzi nije bila na zadovoljavajućem nivou, piše u Bosnalijekovom saopštenju iz juna 2008. godine.

Komisiji za vrijednosne papire žalilo se nekoliko anonimnih dioničara i tražilo da se ispitaju navodi o odavanju povlaštenih informacija. Komisija je otkrila kako je Bosnalijek propustio da obavijesti i dioničare koji imaju manje od jedan posto dionica. Posebno nezadovoljstvo članovi Komisije izrazili su zbog netransparentog ponašanja društva na berzanskoj kotaciji, na kojoj se po pravilu nalaze velike, ugledne i odgovorne kompanije.
- Pad vrijednosti dionica rezultat je (očekivanog) povećanja broja dionica ovog emitenta nakon emisije besplatnih dionica za postojeće dioničare. Problem je nastao zbog toga što su samo dioničari sa preko jedan posto dionica dobili Prijedloge Odluka za predstojeću Skupštinu, što je sa aspekta zakonskih propisa prihvatljivo. Međutim, za emitenta sa kotacije, prestižnog segmenta našeg tržišta bilo je potrebno ove Prijedloge Odluka unaprijed objaviti, odnosno dostaviti Berzi na objavu, kako bi tržište nove informacije pravovremeno moglo "ugraditi" u tržišnu cijenu – objašnjava Dedić.

Insajdersko trgovanje dionicama

Insajderskim trgovanjem dionicama smatra se kupovina i prodaja dionica na osnovu povlaštenih informacija koje drugi učesnici na tržištu nemaju. Domaći zakoni su prije desetak godina definisali ovu pojavu i predvidjeli kazne za one koji odaju i koriste takve informacije. Stručnjaci, međutim, smatraju da je zakon blago odredio kazne. Dioničari mogu biti kažnjeni novčano od 1.000 do 5.000 maraka a firme do 70.000 maraka što su gotovo simbolične kazne s obzirom na novac koji se može zaraditi povlaštenim informacijama. Zakon je “tanak” i u dijelu dokazivanja insajderskog trgovanja, smatraju stručnjaci.

Jedan od dobrih primjera mogao bi biti američki Securities Exchange Act SEA koji insajdersko trgovanje kažnjava i sa kaznom u iznosu i do tri puta većom od ostvarene novčane koristi.

- Generalno gledajući, pod insajderskom trgovinom se podrazumijeva trgovina vrijednosnim papirima na osnovu nejavnih, materijalnih činjenica. U ovom slučaju, materijalna činjenica je predstojeće (očekivano) donošenje odluke o emisiji besplatnih dionica za predstojeće dioničare. Da li je ova informacija bila nejavna ili ne, o tome se može diskutovati. Dioničari sa minimalno jedan posto dionica su od emitenta obaviješteni o prijedlogu odluka skupštine, dok ostali dioničari, kao ni cjelokupno tržište, ovu informaciju nisu posjedovali. Utvrđivanje činjenica vezano za to da li je bilo insajderske trgovine ili ne prepuštamo nadležnim organima – objašnjava Dedić.

(zurnal.info)