O tome kako je pisao novi roman, o njegovu paralelizmu s „Christkindom“, razlozima za interes prema mračnoj temi hitlerizma, zanimljivim detaljima iz oba romana te o sličnosti dvadesetih prošlog s dvadesetima ovog stoljeća, Boris Dežulović dao je intervju Lupigi.

Ukazuju na sve oblike manipulacije i nepravde, podižu svijest ljudi o društvenim i ekološkim temama. Prisutni su u svim krajevima Bosne i Hercegovine. Vlast ih ne voli. Odoljevaju fizičkim napadima, prijetnjama, sudskim tužbama. Imaju jasan cilj : borba protiv nepravde i korumpiranih pojedinaca i grupa bez straha od posljedica. Gosti Žurnalovog podcasta su upravo oni, terenski, a ne salonski aktivisti. Pokret : Karton revolucija.

Ti si bio na FALIŠ-u, osjetio atmosferu i upoznao publiku koja bi ove godine mogla biti brojnija nego ikada - ne zato što je porastao broj naših istomišljenika, već zato što ljudima užasno ide na živce korištenje Šibenika kao pozornice primitivizma.

Niko nikada u Srbiji pre Miloševića, Šešelja i Vučića nije pitao koje je nacije i vere neki čovek ili grupa ljudi. I sada to niko ne pita niti bi pomenuo da nije Vučića koji pokušava da te razlike naglasi preko svojih medija. Kako bi izazvao sukob, i novi građanski rat. To je njegovo glavno težište. Koje je prepoznato i u svetu sada. Zato se dogodio telefonski poziv Makrona i poseta Meloni odmah nakon potvrde presude Dodiku. Rečeno mu je: “Mali, nemoj da se zezaš i da u BiH pokušavaš nešto opet da bi sebe spašavao. Video si kako je prošao Milošević”.

Radio sam nedavno intervju sa profesorom političkih nauka koji je istraživao javno mnenje. Prema tom istraživanju, kada bi se sada desili izbori, studentska lista bi osvojila nešto više od 54 posto glasova. Vučić, sa celom menažerijom, bi dobio 42 posto. To je žestok iskorak, ali niko ne može pretpostaviti šta će se dalje dešavati.

Novinar Dinko Gruhonjić, programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu jedan je od onih koje je Vučićev režim označio kao "neprijatelja države", stalna je meta režimskih medija i Vučiću odanih tabloida te profašističkih grupacija i pojedinaca. U jeku pojačane represije gdje policija hapsi, studente, srednjoškolce, invalide, Gruhonjić za Žurnal govori o građanskoj neposlušnosti, budućnosti protesta, medijima i „medijima“ .

Svjetski je trend da je u medijima generalno sve manje novinarstva. U našim krajevima još samo nedostaju masovna zatvaranja i premlaćivanja, pa i ubijanja onih novinara koji se još uvijek bave novinarstvom. Iako su se pojedinačni slučajevi već dešavali.

Aleksandar Hemon, jedan od najznačajnijih savremenih književnika s naših prostora, u razgovoru povodom svoje prve objavljene zbirke poezije Bogolovotkriva kako su se stih, muzika i druga iskustva utkali u novu autorsku fazu. Hemon govori o pisanju bez plana, muzičkim eksperimentima, smrti, vjeri, Berlinu i Sarajevu, queer temama, i svakodnevnim epifanijama – u tonu svojstvenom njemu, spajajući intelektualnu ozbiljnost s toplinom i humorom.

Šta ako to nisu bili pripadnici SAJ-a MUP RS već nečiji drugi specijalci i profesionalni plaćenici? To bi svakako ukazivalo da Dodik nema povjerenja u sve strukture unutar MUP RS i da se odlučio da formira vlastito paramilitarno privatno obezbjeđenje kojem može apsolutno vjerovati.

Moju radnu etiku i svetost profesije oblikovalo je iskustvo rada u teatru pod opsadom. Zato, Narodno pozorište Sarajevo mora uvijek ostati mjesto umjetničke slobode jer mi smo se za to izborili.

EU integracije podrazumijevaju usvajanje europskih vrijednosti, među kojima je sloboda medija jedna od temeljnih. Stoga je ključno da EU aktivno podržava i štiti neovisno novinarstvo u BiH, kako financijski, tako i kroz svaki oblik podrške, navodi Sever.

Svjestan sam, i to me čini rezigniranim i ljutim da je većina ideja, vrijednosti, principa kojima sam se rukovodio torpedirana, potonula, obesmišljena. Podjednako se to odnosi i na naš lokalni, bosanskohercegovački politički i društveni pejzaž, kao i na globalnu sliku: i u jednom i drugom slučaju svjedoci smo terora neprosvijećenog  autoritarizma, dominaciji  nepodnošljivog prostaštva i siledžijstva, relativiziranja i gaženja svih vrijednosti na kojima civilizacija počiva, ili je počivala.

Nekoliko mjeseci uoči rata na jednom okruglom stolu kojeg je organizirao časopis „Odjek“, Abdulah Sidran je rekao rečenicu koja ni danas nije izgubila na aktuelnosti: „Rata neće biti ukoliko Slobodan Milošević i Radovan Karadžić nađu drugi način da ostvare svoje planove“. To danas važi za Milorada Dodika.     

Miran Pogačar, odbornik Građanskog pokreta Bravo iz Novog Sada, za Žurnal govori o privođenju, aktuelnoj situaciji u Srbiji, masovnom organizovanju građana i policijskoj represiji, te pokušajima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da probleme vlasti u Srbiji razvodni izazivanjem krize u Bosni i Hercegovini

Sa dugogodišnjom novinarkom Antonelom Rihom razgovarali smo o najmasovnijim protestima u Srbiji posljednjih decenija, o efektima tih protesta, načinu borbe protiv režima koji nema namjeru da ispuni zahtjeve studenata, kao i o mogućem prelijevanju političke nestabilnosti u susjednu Bosnu i Hercegovinu

Dinko Gruhonjić, novinar i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine te vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu za Žurnal govori o aktuelnom trenutku demonstracija u Srbiji, medijskoj sceni te relacijama Aleksanda Vučića i MIlorada Dodika.

Mi imamo svoje planove, ako se ovako nastavi vidimo iz dana u dan da je atmosfera sve zapaljivija, jednostavno niko ne gasi ovaj požar koji on svaki dan potpaljuje na sto nekih različitih mjesta. Mislim da se moramo i mi probuditi, mi koji smo ovo stvarali, da bismo zaštitili i svoj narod i da ne bismo pogazili one žrtve koje su izgubile život, dijelove tijela, krv... Ko je taj pojedinac koji može biti iznad države i ustava?

Tokom protestne šetnje u Zenici sa sociologom Seadom Pašićem razgovarali smo o motivima i uzrocima nezadovoljstva građana, mogućnostima da protesti poluče pozitivnim rezultatima, odnosu vlasti spram protestnih šetnji i zahtjeva građana...

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH za Žurnal govori o trenutnom stanju u bh. pravosuđu, da li su i u kojoj mjeri pravosudni organi nezavisni od politike, te kakvi su rezultati kod procesuiranja visoke korupcije