U ovoj predizbornoj kampanji postoji velika mogućnost da prilikom narudžbe hrane iz fast food objekata uz narudžbu dobijete letak nekog političkog protagoniste.

Tako je u našu redakciju uz naručenu hranu iz sarajevskog objekta brze prehrane Mutvak, kao gratis prilog došao letak Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića, tačnije poslat nam je do perverzije (u photoshopu) uglađeni član ove stranke Harun Bećirović. U predizbornim kampanjama navikli smo na sve i svašta, na otrcane i glupave slogane, laži, vesela ali i sumnjiva lica sa plakata...ali zaista nismo ni slutili da ćemo uz naručenu hranu dobivati letke koji će nam kvariti apetit. Uz malo više sreće, možda nam sljedeći put bon appetit poželi i sam šef partije Fahrudin Radončić. Preko letka, naravno.

(zurnal.info)

Ako vam neko od kandidata za oktobarske izbore kaže da je svojim radom doprinosio zdravstvu u Bosni i Hercegovini ili to tek planira da uradi, slobodno mu recite da laže! Najnovije istraživanje Agencija za lokalne razvojne inicijative ALDI iz Goražda pokazuje da je za poboljšanje zdravstvene zaštite u BiH do sada ulagano otprilike kao i za održavanje parkova – tek nešto više od 1,5 posto ili 409 miliona od prošlih izbora do danas. Zdravstveni budžet se za četiri godine povećao za svega 30 miliona iako su se budžeti za to vrijeme povećali za oko milijardu maraka.

Projekcije budžeta za narednu godinu kažu da će svega 110 miliona maraka, od skoro sedam milijardi, koliko ćemo im dati na raspolaganje, biti potrošeno za preglede i liječenje Bosanaca i Hercegovaca.

“Generalni zaključak o usklađenosti planirane budžetske potrošnje u oblasti zdravstva sa Građanskom platformom jeste da su vlasti Bosne i Hercegovine u periodu 2007. – 2010. godina planirale minimalno povećanje sredstava za zdravstvo, koja nažalost nisu značajnije uticala na poboljšanje stanja u zdravstvu, zbog čega nije ostvaren ozbiljniji napredak u ispunjavanju zahtjeva iz Građanske platforme u ovoj oblasti”, piše u izvještaju ALDI-ja.

(zurnal.info)

Portal www.razglasaj.ba analizirao je izjave date na prvom velikom skupu Stranke za BiH održanom u dvorani “Mirza Delibašić” u subotu, te ih uporedio sa obećanjima koja su predstavnici ove stranke davali 2006. godine.

Brojna obećanja su ponovljena, neki od predstavnika su izgovorili skoro identične rečenice kao i na velikom skupu u Sarajevu 2006., a o neispunjenom su govorili kao da su proteklih godina bili u opoziciji, a ne u vlasti u kojoj su od svog osnivanja 1996. godine. Na skupu se govorilo o gradnji koridora 5C baš kao i 2006., kao i nastavku započetog, a nikad završenog posla za šta se zatražila podrška birača.

“Radićemo na ustavu koji će omogućiti da građanin bude vlasnik ove zemlje, i da administracija bude podnošljivo skupa. Naš je princip 100 posto BiH, i očekujemo da će nam birači dati podršku kao što su je dali i 2006. godine da nastavimo poslove koje smo započeli i radili u proteklom periodu”, kazao je u subotu Beriz Belkić, baš kao i prije četiri godine sa istog mjesta kada je rekao:

“Mi vama, građanima ove zemlje, nudimo nagodbu. Stranka za BiH nudi rad 100 posto za evropsku državu, a od vas tražimo samo da nam svojim glasom date povjerenje da to i uradimo”, a iste godine, 2006., potcrtao njegov stranački šef Haris Silajdžić:

“Na nama je da završimo ono što smo započeli 1996. godine. Stranka za BiH je zacrtala da će izgraditi evropsku, demokratsku i prosperitetnu BiH kojom će se ponositi Evropa, kojom će se ponositi građani. Mi u naredne četiri godine nećemo govoriti o koridoru 5C, već ćemo ga graditi”.

Sve ovo Stranka za BiH očekuje od svojih predstavnika i danas, a o tome šta su radili, svjedoče vjerno i analize o njihovom učinku u vlasti u prethodnom mandate – 0 posto ispunjenih i 25 posto djelimično ispunjenih obećanja.

Portal www.razglasaj.ba će i dalje nastaviti sa analizom predizbornih skupova partija koje obnašaju vlast u BiH, te ćemo na taj način pratiti koliko je govoreno o ostvarenom u prethodnom periodu, te koliko se ponavlja obećanja predstavnika vlasti u odnosu na prethodnu predizbornu kampanju.

(razglasaj.ba)

U Izbornoj 2010 godini Unija za održivi povratak i integracije u BiH želi probuditi nadu i entuzijazam među izbjeglim i raseljenim licima, te ih uvjeriti da je njihova pregovaračka snaga relevantan i odlučujući factor u izbornom procesu. Ovim nastojimo upoznati javnost sa realizovanim/nerealizovanim obećanjima političkih partija u protekle četiri godine.

Također, želimo podsjetiti aktuelne sadašnje vlasti da su trebale raditi svoj posao na način na koji su se obavezali potpisivanjem Platforme IRL 2006 – 2010., a buduće izabranike upozoriti da je proces povratka najosjetljiviji segment u BH društvu i da još uvijek nije završen.

Ukupni rezultati: Negativna ocjena 51,5%; Pozitivna ocjena: 48,2%

Kvalitet primjene Ustava BiH u odnosu na prava raseljenih lica i povratnika su predstavnici mjesnih zajednica ocjenili umjereno negativnona.Rezultate dajemo na osnovu tabelarnog pregleda i prikazanog grafikona.

Ukupni rezultati: Negativna ocjena:51,2 %; Pozitivna ocjena:48,5 %

Poštovanje ljudskih prava raseljenih lica i povratnika umjereno negativno su ocjenile mjesne zajednice Rezultate dajemo na osnovu tabelarnog pregleda i prikazanog grafikona.

Ukupni rezultati: Negativna ocjena: 60,4%; Pozitivna ocjena:39,3 %

Realizaciju procesa povratka prognanika i raseljenih lica predstavnici mjesnih zajednica ocijenili izrazito negativno.

(UZOPI BiH/zurnal.info)

Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) sa zvaničnim početkom izborne kampanje pred opće izbore kreće s monitoringom tokom kojeg će se, uz pomoć agencije za praćenje i analizu medija, pratiti količina i tip oglašavnja političkih stranaka u elektronskim i štampanim medijima, te količina sredstava koje su partije utrošile na kampanju.

Monitoring predizborne kampanje uključit će uzorak od deset političkih partija: Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH, Stranka za bolju budućnost (SBB), Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ), Hrvatska demokratska zajednica 1990. (HDZ 1990), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srpska demokratska stranka (SDP), Partija demokratskog progresa RS (PDP RS) i Demokratska partija (DP).

Za ovih deset stranaka TIBiH će pratiti, i o tome redovno izvještavati javnost, koliko su i na koji način trošile sredstva za predizbornu kampanju, te na samom kraju uporediti ove podatke sa zvaničnim podacima koje su stranke dale Centralnoj izbornoj komisiji.

Tokom predizborne kampanje TIBiH će nastaviti i s redovnim praćenjem svih nepravilnosti i zloupotreba stranaka u svrhu predizborne promocije, s ciljem da glasačima pruži što više informacija, kako bi mogli držati stranke odgovornim za svoje postupke.

TIBiH, također, na dan početka predizborne kampanje još jednom apelira na stranke da se odgovornije i transparentnije ponašaju prema svojim glasačima i na taj način pokažu spremnost i volju za unapređenje oblasti finansiranja političkih partija, saopćeno je danas iz te nevladine organizacije.

(Fena)

Sadašnjim vlastima trebalo bi 275 godina da iskorijene nezaposlenost, zaključak je najnovijeg istraživanja Agencija za lokalne razvojne inicijative ALDI iz Goražda.

Vlasti Bosne i Hercegovine su u posljednje tri godine, za politike zapošljavanja iz svojih budžeta izdvojile 367 miliona KM, što predstavlja svega 1,5 procenata ukupnih budžetskih sredstava u mandatnom periodu, navodi se u ovom izvještaju.

Vlasti se mogu pravdati da su u toku svog mandata povećale dio budžeta za zapošljavanje ali se za četiri godine radi o svega 26 miliona maraka dok su u istom periodu povećali budžete za skoro dvije milijarde maraka.

Najsramotniji je odnos državnih institucija prema zapošljavanju pa su za četiri godine izdvojili svega 12 miliona maraka što je tek 0,24 posto novca potrošenog u budžetu.

Vlada Milorada Dodika sa 138 miliona maraka za zapošljavanje uradila je više za nezaposlene od Federalne Vlade ali je to i dalje tek 2,3 posto od novca kojeg je Republika Srpska potrošila u posljednje tri godine. U Federaciji je još gore. Tek 1,7 posto novca iz budžeta ide za podsticaje zapošljavanja i to je skromnih 120 miliona za četiri godine kada se procenti pretvore u konvertibilne marke. Tome treba dodati i 96 miliona kojih je deset kantona izdvojilo za zapošljavanje od 2007. godine.

Za sav ovaj novac broj nezaposlenih u posljednje četiri godine se smanjio tek za 7441 osobu. Računica kaže da je za svako radno mjesto u prosjeku izdvojeno oko 50.000 maraka. Na ovaj način vlastima bi do potpunog iskorjenja nezaposlenosti trebalo 275 godina i dvije i po milijarde maraka. U predizbornom mjesecu 511.783 osobe u BiH traže posao.

- Generalni zaključak o efektima budžetske potrošnje u oblasti zapošljavanja u protekle četiri godine jeste da su vlasti Bosne i Hercegovine značajno zanemarile pitanje zapošljavanja te da u proteklom mandatu nisu ostvarili nikakav značajan efekat na poboljšanje ukupnog stanja u oblasti zapošljavanja – zaključak je članova ALDI-ja.

(zurnal.info)

Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) osuđuje sve češće zloupotrebe javnih sredstava u svrhu predizborne stranačke promocije te apeluje na političke stranke da se odgovornije odnose prema novcu poreznih obveznika, čije interese bi trebalo da zastupaju.

Podstaknut nedavnom kampanjom Elektroprivrede BiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, pod sloganom ''Nije kasno za bolji život'', za koju je na prvi pogled jasno da je iskorištena u predizborne svrhe, TIBiH je uputio Elektroprivredi zahtjev za informacije o javnom pozivu za izbor najpovoljnije ponude za provođenje kampanje te kriterija ocjenjivanja ponude, izboru najboljeg ponuđaca i cijeni ugovorenih usluga.

Elektroprivreda je odgovorila da ovo preduzeće nije učestvovalo u organizovanju kampanje, pa je samim tim nije ni finansiralo, s napomenom da se ove informacije mogu dobiti u resornom ministarstvu.

TIBiH se odmah obratio nadležnom ministarstvu, tražeći iste informacije, međutim, iz ministarstva nije stigao nikakav odgovor, iako je zakonski rok za dostavljanje informacija istekao.

Činjenica da Elektroprivreda, pod čijim imenom se provodi kampanja, nije upoznata u vezi s informacijama o kampanji, te izjava premijera FBiH Mustafe Mujezinovića da kampanja nije finansirana iz budžeta FBiH, kao i da Vlada nije dala saglasnost, upućuju na jasan zaključak da su u ovom slučaju zloupotrijebljena javna sredstva u svrhu promocije Stranke za BiH, čiji član je ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo, saopćeno je iz TIBiH.

Finansiranje predizbornih kampanja iz državnog budžeta nije samo prisutno u FBiH.

Ponovnim emitovanjem filma ''Ponosni na Srpsku'' Vlade Republike Srpske, u kojem se promovišu dostignuća Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pred sam početak predizborne kampanje, postalo je i više nego jasno da je osnovna svrha filma veličanje lika Milorada Dodika koji je kandidat za predsjednika RS-a.

Novac za ovaj film, za čije emitovanje su zakupljeni udarni termini na gotovo svim TV stanicama u RS-u, izdvojen je od novca poreznih obveznika.

Neodgovornost prema javnim sredstvima pokazala je i Stranka demokratske akcije (SDA), plaćanjem radnika putem Uslužne zadruge Peskara, koja ne samo što nije registrovana, već prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, pojedine osobe koje su navedene kao radnici nikada nisu ni poslovale sa SDA, a veliki dio navedenih sredstava nije ni došao do krajnjih korisnika.

TIBiH poziva građane da uzmu u obzir navedene slučajeve u trenutku kada budu davali svoj glas strankama na izborima te da donesu glasačku odluku na osnovu stepena odgovornosti koji su stranke pokazale u proteklom periodu.

(Fena)

Kvantitativni podaci govore o ozbiljnim iskoracima u politici stipendiranja u BiH u proteklom periodu, ali je politika stipendiranja generalno još neefikasna, netransparentna i zastarjela, s obzirom na stanje u zemlji i veliku nezaposlenost, koju dijelom generira i obrazovni sistem.

Ovo je zaključak iz finalne analize "Stipendiranje u BiH - politike i perspektive", koja je rezultat istraživanja Centara civilnih inicijativa (CCI) u periodu 2008. - 2010. godine.

Kako je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu pojasnio voditelj ove kampanje Zoran Adžaip, fokus je bio na podacima državnih institucija (općine, kantoni, entiteti i Distrikt Brčko), isključivo o stipendijama dijeljenim putem javnih konkursa.

Ostale stipendije, naprimjer pojedinih političkih stranaka, boračkih i drugih udruženja, nisu uzimane u razmatranje, kao i subvencije koje pojedine institucije daju za smještaj i ishranu studenata.

Cilj CCI-a, kazao je Adžaip, bio je da se pokuša doprinijeti uvećanju sredstava za stipendiranje i podizanje kvalitete i transparentnosti politika stipendiranja.

Prema podacima koje je prezentirao projekt menadžer CCI-a Adis Arapović, kvantitativni pokazatelji govore o ozbiljnim iskoracima, odnosno o povećanju iznosa datog za stipendiranje s 10 miliona KM u 2008. na 22 miliona KM u prošloj školskoj godini, a zabilježeno je i značajno povećanje broja stipendiranih studenata.

Međutim, politike stipendiranja još su neefikasne i netransparentne.

Jedan od primjera koji je naveo Arapović jeste i lažiranje potvrda o socijalnom statusu. Bilo je slučajeva kada su ove potvrde dobijala djeca poslovnih ljudi ili zvaničnika da bi dobijali stipendiju koja prosječno iznosi oko 100 KM!

Konkursne procedure su neefiksne i predugo traju, a u nekim slučajevima informacije o konkursima se kriju od potencijalnih aplikanata.

Arapović je istaknuo da prosječna stipendija od 100 KM nije dovoljna ni za elementarne troškove studiranja, a izostanak koordinacije između institucija dovodi do pojave višestrukih korisnika, jer svaka općina, kanton, ministarstvo vode "svoju" obrazovnu politiku, a na državnom nivou nema ministarstva obrazovanja niti institucije zadužene za politiku stipendiranja.

Na nekim nivoima, kao u Kantonu Sarajevu, po izbijanju ekonomske krize štedjelo se na obrazovanju i stipendijama umjesto na administraciji. Arapović je kao najbolje kantone istaknuo Zeničko-dobojski i Tuzlanski, a kao najgori slučaj Srednjobosanski, gdje se nikakva sredstva ne daju za stipendije. U ovom kantonu su određena sredstva predviđena za subvencioniranje troškova studentima koji studiraju u Sarajevu i Mostaru, ali ta sredstva nisu uplaćena i njihovo školovanje je dovedeno u pitanje.

Ipak je na nivou Federacije došlo do preokreta u proteklom periodu, jer je 2007. Republika Srpska izdvajala više za stipendije nego institucije u Federaciji, a sada je ta situacija obrnuta.

Kada su u pitanju općine, najbolje rezultate prema istraživanju CCI-a imaju Velika Kladuša, Tešanj, Gradiška, Mrkonjić-Grad, Čapljina, Laktaši, Ugljevik, Novi Grad Sarajevo...

Najgore općine koje ne izdvajaju nijednu KM za stipendije su Visoko, Fojnica, Breza i Ravno.

Arapović je ukazao i na neusklađenost politike stipendiranja s tržištem rada je je apelirao na vlasti da obrate pažnju na stipendiranje deficitarnih kadrova. Ovako se svim strukama pristupa linearno, stipendirani studenti nemaju garanciju radnih mjesta po završetku studija, a država da će nešto od njih dobiti zauzvrat.

Pozitivan primjer je Banja Luka, koja u svojoj politici stipendiranja primarno podržava deficitarne kadrove.

(Fena)

Vladajuće stranke u RS-u potpuno su ispunile 12 posto predizbornih obećanja datih 2006.godine, djelimično 58 posto, a nisu ispunile 30 posto onoga što su obećavali građanima, pokazalo je istraživanje koje je uradio Centar za humanu politiku, uz podršku CCI-a.

"Rezultati istraživanja o ispunjavanju predizbornih obećaja iz 2006. godine, kao i rezultati o uspješnosti vlasti i ostvarivanju ciljeva iz građanske platforme, pokazuju da je vladajuća struktura u RS-u bila uglavnom neuspješna u ovom mandatu”, kazao je Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku na pres-konferenciji u Banjoj Luci.

Ova nevladina organizacija provela je i istraživanje o ispunjavanju predizbornih obećanja vladajućih stranaka na državnom nivou u periodu od 2007. do sredine 2010., koje je pokazalo da je stranka s najboljim uspjehom, ali sa svega 11 posto ispunjenih obećanja, SNSD, dok HDZ 1990 nije ispunio nijedno predizborno obećanje, kazao je Dejanović.

Više detalja kada je u pitanju državni nivo iznijet će sutra na pres-konferenciji u Sarajevu.

O pitanju RS-a, Dejanović ističe da, kada bi se ispunjavanje obećanja ocjenjivalo od jedan do pet, onda bi za ispunjavanje svojih obećanja u ovom mandatu vladajuće stranke u RS-u dobile ocjenu 2,22.

U poređenju s prethodnim mandatnim periodom, vladajuća struktura u RS-u ima nešto bolje rezultate u ispunjavanju svojih obećanja.

Ovim istraživanjem identifikovano je 40 predizbornih obećanja vladajućih stranaka na nivou RS-a. Gotovo polovina obećanja imala su ekonomska obilježja, a obećanja s političkim i socijalnim obilježjima bilo je približno isto. Analiza programske bliskosti vladajućih stranaka u RS-u pokazala je da je 63 posto obećanja identično, 25 posto vrlo blisko, 12 posto blisko i da nema različitih ili suprotstavljenih obećanja.

“Ovakva programska bliskost predizbornih obećanja vladajućih stranaka u RS-u smanjuje ili isključuje rizik od postizborne nestabilnosti i obezbjeđuje optimalne uslove za ispunjavanje obećanja”, dodao je Dejanović.

Naglašava da je uspješnost vladajuće strukture u RS-u u ovom mandatu posmatrana kroz rezultate ili napredak u 18 reprezentativnih oblasti.

“Izuzetan napredak nije ostvaren ni u jednoj posmatranoj oblasti, a veći napredak ostvaren je u 17 posto posmatranih oblasti. Polovičan napredak ostvaren je 17 posto posmatranih oblasti, a manji i simboličan napredak ostvaren je u 28 posto posmatranih oblasti. Napretka nije bilo u 38 posto posmatranih oblasti”, naglasio je Dejanović.

Također, vladajuće stranke iz RS-a nisu ostvarile u potpunosti nijedan cilj iz građanske platforme, koju je 2006. potpisalo pola miliona građana.

Djelimično je ostvareno 17 posto ciljeva, a nije ostvareno 83 posto ciljeva iz građanske platforme.

Manjim dijelom su ostvareni ciljevi o dostojanstvenom standardu života na selu i zemlji jednakih mogućnosti za mlade.

Da je entitetska vladajuća struktura u potpunosti ispunila svoja predizborna obećanja iz 2006.RS bi imala jeftiniju, efikasniju i depolitizovanu javnu administraciju i policiju, porušeno nekoliko stotina bespravno izgrađenih objekata, naplaćen nenaplaćeni budžetski dug od milijardu KM, oduzetu opljačkanu imovinu vrijednu više od dvije milijarde KM, poništeno više od 100 ugovora o privatizaciji, obnovljenu proizvodnju u većini velikih privrednih sistema, prepolovljen broj nezaposlenih, izgrađeno više od 100 km autoputeva, zdravstvenu zaštitu za sve građane, reformiran penzioni sistem i minimalne penzije od 240 KM, naknadu za socijalno ugrožene od 100 KM i eliminirano ekstremno siromaštvo.

(Fena)

O problemu korupcije u kontekstu evropskih integracija razgovarano je danas u Sarajevu na forumu koji je organizirao Transparency International BiH.

„Rekao bih da je to ključna prepreka za BiH. Sasvim je sigurno i to su nam, manje-više, otvoreno poručivali iz Brisela, da EU neće sebi dozvoliti novu Bugarsku, odnosno situaciju da primi u članstvo zemlju koja je nedovoljno spremna da se suoči s problemom korupcije i organiziranog kriminala“, kazao je novinarima izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin.

Po njegovim riječima, sasvim je jasno da će uvjeti za BiH, odnosno ta ljestvica prilikom procesa evropskih integracija biti znatno viša nego za zemlje koje su do sada ušle i „toga moramo biti svjesni i početi konačno raditi u tom pravcu“.

Blagovčanin ističe da korupciju nije moguće potpuno iskorijeniti, međutim, ono što je moguće uraditi jeste korupciju ograničiti i dovesti je u takvu situaciju da je veoma mala vjerovatnoća da korupcija ostaje neotkrivena i onda kada se ona desi da bude procesuirana.

Ono što je Bosni i Hercegovini neophodno jeste da konačno vladajuće političke partije pokažu političku volju za suzbijanje korupcije.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić je, napominjući da korupcija nije pojava koja je prisutna samo u BiH nego i u drugim zemljama, kazao da ono čime on nije zadovoljan to da je ona u BiH iznad granice koja je podnošljiva za razvoj demokratskog društva u BiH.

„Ali određeni napreci u BiH u tom pravcu se čine i mislim da bi oni u neko naredno vrijeme trebali dati rezultate. Napredak u borbi protiv korupcije u BiH trebat će biti praćen i jačom političkom voljom u tom dijelu. Držim da u BiH ima značajan broj osoba koji je zainteresiran da ta borba protiv korpucije bude jača i da BiH ide bržim tempom na putu prema EU“, kazao je Krešić novinarima.

Adnan Huskić iz fondacije Fridrich Naumann Stiftung također smatra da će korupcija predstavljati jako veliki problem u stremljenima ka Evropskoj uniji.

„Ako smatramo da je EU neka naša budućnost, mislim da je ključno da se ovim predmetom pozabavimo, primarno zato što je korupcija, naročito poslije slučaja Bugarske i Rumunije, a nakon toga vidimo i slučaj Hrvatske postala jedan od vrlo važnih kriterija“, kazao je Huskić.

BiH će se, smatra on, tim pitanjem očito početi baviti tek onda kada to neko eksplicite navede od evropskih zvaničnika.

(Fena)

U cilju postizanja građanskog aktivizma Unija za održivi povratak i integracije u BiH svojim djelovanjem želi podstaknuti raseljena lica, povratnike i izbjeglice za aktivnije učešće i odaziv na predstojećim Općim izborima 3. oktobra 2010 god.

Političkim subjektima potpisnicama Platforme izbjeglica, raseljenih lica i povratnika 2006 – 2010 upućeni su anketni materijali i zahtjev za dostavljenje podataka o rezultatima postignutim u protekle četiri godine.

Od upućenih 23 zahtjeva ( političkih partija potpisnica) svoj odgovor dostavilo je 11 političkih partija.

Unija za održivi povratak i integracije u BiH na ovaj način želi da aktivno uključi političke partije koje će dati svoj dopirnos u Analizi rezultata rada u protekle 4 godine sadržane u Platformi. Ovo je prilika da politički subjekti koji su na izborne liste stavili svoje kandidate konkretno daju svoj doprinos.

Još jednom koristimo priliku da javno pozovemo političke partije potpisnice Platforme na njihovu obavezu da daju odgovore za ono što su radile u protekle četiri godine. Poznato je da je najveći procenat glasačkog tijela iz redova izbjeglica, raseljenih lica i povratnika.

(zurnal.info/Unija za održivi povratak i integraciju BiH)

Udruženje građana “DON” (Demokratija-Ogranizovanje-Napredak) iz Prijedora je danas organizovalo info štandove u Novom Gradu i u centru Krupe na Uni sa ciljem animacije mladih da izađu na predstojeće izbore.

Glavni protagonisti ovog događaja su mladi srednjoškolci opštine Novi Grad koji će putem info letaka i drugog promotivnog materijala animirati svoje vršnjake da izađu na predstojeće izbore. Cilj ove aktivnosti je osim animiranja mladih da zajednički vratimo povjerenje u izborni proces kako među mladima tako i među svim ostalima građanima.

Pored Novog Grada, projekat „Mladi nadgledaju izbore 2010“ koji je podržan od strane BTD-a (The Blakan Trust for Democracy) i GMF (German Marshall Fund of the United States) se sprovodi u još 4 opštine (Oštra Luka, Prijedor, Kozarska Dubica, Krupa na Uni) u kojima će se u narednom periodu takođe održati info štandovi sa ciljem uključivanja i animiranja što većeg broja mladih da učestvuju u društvenim, ekonomskim i političkim procesima u zajednici i društvu kroz građanski angažman, samoorganizovanje, umrežavanje i zagovaranje, te zalaganje za odgovornu i otvorenu vlast koja će raditi u njihovom interesu i interesu svih građana.

Da bi NAŠ GLAS vrijedio mnogo više pozivamo sve mlade da izađu na predstojeće izbore i daju svoj doprinos pozitivnim društvenim promjenama.

(zurnal.info/UG DON)

Udruženje građana “DON” (Demokratija-Ogranizovanje-Napredak) iz Prijedora je danas organizovalo info štand na Trgu Zorana Karlice u Prijedoru sa ciljem animacije mladih da izađu na predstojeće izbore.
Glavni protagonisti ovog događaja su mladi srednjoškolci opštine Prijedor koji će putem info letaka i drugog promotivnog materijala animirati svoje vršnjake da izađu na predstojeće izbore. Cilj ove aktivnosti je osim animiranja mladih da zajednički vratimo povjerenje u izborni proces kako među mladima tako i među svim ostalima građanima.

Pored Prijedora, projekat „Mladi nadgledaju izbore 2010“ koji je podržan od strane BTD-a (The Blakan Trust for Democracy) i GMF (German Marshall Fund of the United States) se sprovodi u još 4 opštine (Oštra Luka, Novi Grad, Kozarska Dubica, Krupa na Uni) u kojima će se u narednom periodu takođe održati info štandovi sa ciljem uključivanja i animiranja što većeg broja mladih da učestvuju u društvenim, ekonomskim i političkim procesima u zajednici i društvu kroz građanski angažman, samoorganizovanje, umrežavanje i zagovaranje, te zalaganje za odgovornu i otvorenu vlast koja će raditi u njihovom interesu i interesu svih građana.

Da bi NAŠ GLAS vrijedio mnogo više pozivamo sve mlade da izađu na predstojeće izbore i daju svoj doprinos pozitivnim društvenim promjenama.

(zurnal.info/UG DON)

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Jonathan Moore i izvršni direktor Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TIBiH) Srđan Blagovčanin zaključili su tokom sastanka u Banjoj Luci da je neophodna što veća transparentnost u finansiranu političkih stranaka te strožije sankcije za one koji krše zakone iz te oblasti.

Moore je naveo da je osnovno da se provode zakoni i da se osigura da policija, tužioci, te Centralna izborna komisija BiH imaju resurse za provođenje zakona o finansiranju političkih kampanja.

“Da bi bili efikasni zakoni o finansiranju političkih kampanja zahtijevaju da se objave podaci o onima koji daju velike donacije. Izuzetno je važno da novinari, interesne grupe i građani prate situaciju kako bi se osiguralo da se tim doprinosima ne kupuju posebne usluge”, kazao je Moore nakon razgovora s predstavnicima TIBiH.

Moore je dodao da američka administracija podržava nastojanja ove nevladine organizacije da osigura transparentnost finansiranja političkih partija u BiH.

Lokalne nevladine organizacije, kao što je TI, imaju, naglasio je, ključnu ulogu u praćenju finansiranja političkih stranaka.

Izvršni direktor TIBiH Srđan Blagovčanin kazao je da su otpravnika poslova američke ambasade u BiH upoznali o aktivnostima TI u vezi s monitoringom predstojeće predizborne kampanje u smislu utroška sredstava političkih partija i zahvalili američkoj vladi na pomoći koju pruža njihovim projektima.

“Nadamo se da će ova kampanja osigurati dodatnu transparentnost u finansiranju političkih kampanja”, rekao je on.

Blagovčanin je iznio Mooru zabrinutost TI zbog nivoa korupcije u BiH, budući da je jedna od tema sastanka bilo i ispunjavanje uvjeta za viznu liberalizaciju u dijelu antikorupcionih reformi.

Izrazio je i osudu poteza kojima se uskraćuje sloboda govora, u smislu da su bilbordi s porukama nekih nevladinih organizacija, a koje se ne sviđaju vlastima, skinuti.

Na pitanje kako ocjenjuje sinoćnju izjavu premijera Republike Srpske Milorada Dodika o mogućem otcjepljenju Srpske, Moor je rekao da pojedinačne izjave ne može komentirati uz stav da "birači na izborima ne treba da traže retoriku već konkretne rezultate".

(Fena)

Pet stranaka na vlasti (SDA, SNSD, HDZBiH, Stranka za BiH i HDZ 1990) su ispunile pet posto ili tek 18 od 367 obećanja kojima su došle na vlast 2006., rečeno je danas na pres-konferenciji Udruženja građana „Zašto ne“ u Sarajevu na kojoj je prezentirana Analiza predizbornih obećanja iz 2006. stranaka na vlasti.

Voditeljica istraživanja Tijana Cvjetićanin je kazala da je iz predizbornih programa za 2006. izvađeno 367 obećanja pet partija koje su trenutno na vlasti na državnom nivou. Od toga je SDA imala 164, SNSD 75, HDZBiH 73, Stranka za BiH 16 i HDZ 1990 39 obećanja.

„Sedamnaest obećanja je potpuno neutemeljeno, bilo po osnovu toga da je obećano nešto što je već prethodno bilo ispunjeno, bilo po osnovu toga da su obećane stvari koje su nemoguće za ispuniti u obliku kako su formulirane. To je znači pet posto potpuno neutemeljenih obećanja koja dalje nisu ulazila u analizu“, kazala je Cvjetićanin.

Istaknula je da je od ukupno svih utemeljenih obećanja u potpunosti ispunjeno svega pet posto obećanja.

„Znači, svih pet vladajućih partija zajedno ispunile su tek pet posto obećanja koja su dale u predizbornim programima. Djelimično ispunjenih ima 27 posto obećanja, među njima je najviše nekonkretnih za koje nije ni moguće reći kada su potpuno ispunjena, s obzirom na to da su formulirana previše nejasno i uopćeno. Neispunjena obećanja su u većini i ima ih 64 posto od ukupnog programa svih partija zajedno“, kazala je Cvjetićanin.

U odnosu na konkretna obećanja, ispunjeno je svega devet posto, djelimično je ispunjeno 21 posto i neispunjeno 70 posto obećanja.

Govoreći o strankama pojedinačno, Cvjetićanin je kazala da Stranka demokratske akcije ima 64 posto neispunjenih, osam posto u potpunosti ispunjenih, 24 posto djelimično ispunjenih i četiri posto neutemeljenih obećanja.

SNSD ima 58 posto neispunjenih obećanja, tri posto ispunjenih, 31 posto djelimično ispunjenih i osam posto neutemeljenih obećanja.

Što se tiče HDZ-a BiH, ova stranka ima 74 posto neispunjenih obećanja, jedan posto ispunjenih, 22 posto djelimično ispunjenih i tri posto neutemeljenih obećanja.

Stranka za BiH ima neispunjenih obećanja 75 posto, ispunjenih nula posto, a djelimično ispunjenih 25 posto, dok je HDZ 1990, prema ovoj analizi, imao 51 posto neispunjenih obećanja, pet posto ispunjenih, 39 posto djelimično ispunjenih i pet posto neutemeljenih obećanja.

„Kad se sve sumira zaključci su da su vladajuće partije bile katastrofalno neuspješne u svom radu“, kazala je Cvjetićanin.

Što se tiče predizbornih programa, ona napominje da ima programa koji su esejskog tipa kao što je, kako je kazala, program SNSD-a gdje je jako teško bilo izvući šta su konkretna obećanja.

Kod SDA, po njenim riječima, postoji potpuno drugi način pisanja programa gdje je bilo puno više konkretnih obećanja, dok je kod Stranke za BiH čitav program više deskriptivnog tipa, ali se sav temeljio na jednoj jedinoj stvari koja nije ispunjena, a to su ustavne promjene koje se nisu desile.

Na novinarsko pitanje koja je stranka najviše obećavala, a najmanje ispunila Cvjetićanin je odgovorila da Stranka za BiH ima nula posto ispunjenih obećanja.

„Oni nisu najviše obećavali u smislu broja obećanja jer ih je malo, ali sva njihova obećanja zasnivaju se na ustavnim promjenama i na preuređenju BiH, što se nije dogodilo tako da konsekventno ništa od onoga što su oni obećavali nije ispunjen. To je jedina stranka koja ima nula posto ispunjenih obećanja“, kazala je ona.

Udruženje građana „Zašto ne" je danas pokrenulo internet platformu za nadgledanje odgovornosti političara u BiH pod nazivom „Istinomjer" koja se nalazi na web adresi www.istinomjer.ba.

U sklopu platforme naći će se i analiza ispunjenosti predizbornih obećanja vladajućih stranaka u BiH, koja je rađena na principu definiranja obećanja iz predizbornih programa te ocjenjivanja ispunjenosti istih.

Osim analize predizbornih programa, „Istinomjer" će se baviti i analizom izjava i djelovanja javnih zvaničnika u BiH te će prema tri kriterija: istinitost, dosljednost i ispunjenost obećanja, pratiti njihove izjave i efekte njihovog rada.

(Fena)

Vlasti Bosne i Hercegovine izabrane na općim izborima u oktobru 2006. godine u mandatnom periodu od 2007. do 2010. imale su na raspolaganju 24 milijarde i 718 miliona KM koliko su iznosili usvojeni budžeti i rebalansi budžeta institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i svih 10 kantona u FBiH za period od 2007. do 2010. godine, saopćila je danas Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI).

Prema ovoj analizi, od ovog iznosa za funkcioniranje osnovnih funkcija države, kao što su parlamenti, vlade, ministarstva, vladine agencije, pravosudni sistem, odbrana, policija i sigurnost u protekle četiri godine izdvojeno je 7,66 milijardi KM, od čega su čak 2,04 milijarde KM planirane u 2010. godini.

Tokom protekle četiri godine, troškovi odbrane i pravosudnih institucija nisu značajno promijenjeni u odnosu na troškove generalnih javnih službi i policije, koji su snažno povećani tokom 2007., 2008. i 2010. godine.

Na osnovu usvojenih budžeta u mandatnom periodu može se vidjeti da su izdvajanja za ključne socio-ekonomske politike kao što su zapošljavanje, poboljšanje položaja mladih, reforma javne uprave, evropske integracije i strana ulaganja i dalje na izuzetno niskom nivou i da pored dodatnih prihoda vlasti u protekle četiri godine nisu ostvarile značajniji iskorak o pitanju njihovog finansiranja u odnosu na stanje u 2006. godini.

(Fena)

Kako se približava početak zvanične kampanje, međustranački sukobi su sve češći i češći, ne manjka međusobnog optuživanja, uvreda, pozivanja na patriotizam, i svega onoga od čega birači ne mogu živjeti u naredne četiri godine nakon što odaberu.

Partija demokratskog progresa (PDP) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nastavili su i u nedjelju međusobne optužbe u kojima ne manjka ni uvreda.

Iz PDP-a je saopćeno da je lider SNSD-a Milorad Dodik potpisao Prudski sporazum kojim se formiraju četiri teritorijalne jedinice u BiH, te pozivaju SNSD da odgovori na pitanje u kojoj teritorijalnoj jedinici se nalaze Banja Luka, Trebinje i Zvornik.

“Svaki glas za SNSD je direktan glas za ukidanje RS-a“, navodi PDP i moli narod RS-a da se „probudi i realno sagleda stvarnost“.

Iz ove stranke zamjeraju aktulenoj vlasti koju vodi SNSD da nije ispunila obećanja, nema obećanih autoputeva, termoelektrana, aerodoroma, što je bombastično najavljivano u posljednje četiri godine.

U odgovoru iz SNSD-a generalni sekretar te stranke Rajko Vasić u pisanoj izjavi optužuje PDP da je na scenu RS-a i BiH „uveo političku ‘prostituciju”, jer se pokazao kao stranka koja će, radi vlastitih pozicija i za korist ilegalnih međunarodnih faktora učiniti sve da bude na vlasti sa bilo kim“.

To je, tvrdi Vasić, osnovna razlika između SNSD-a i PDP-a, te dodaje da je „oktobarski izborni glas za PDP glas za političko prostituisanje“.

Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić bi, dodaje Vasić, umjesto što „optužuje SNSD za bombardovanje Srbije“, trebalo da svojoj stranci i javnosti RS-a objasni šta je, kako navodi, radio i za šta je pripreman šest mjeseci u Engleskoj, tokom 1998. godine i da javno kaže „da li mu je tamo nacrtana Partija demokratskog progresa“.

Žestoko je i među dvije najjače hrvatske stranke: HDZBiH i HDZ 1990. Ured za informiranje HDZ-a BiH oglasio se priopćenjem u kojemu optužuje HDZ 1990 za otvaranje prljave kampanje lijepljenjem jambo plakata na kojemu su u obliku stripa iskazani uvredljivi sadržaji prema vodstvu HDZ-a BiH.

U priopćenju stoji kako je HDZ 1990 plakatom u forrmi stripa koji nosi naziv „Dragi Hrvati“ na najbrutalniji način, u Mostaru, u subotu navečer, 21. kolovoza 2010. godine, otvorio prljavu kampanju.

“Budući je forma oglasa koji je postavljen na oglasnu povšinu (jambo) izrazito uvredljivog sadžaja prema vodstvu HDZBiH, temeljem činjenice da je plaćeno oglašavanje, prema Izbornom zakonu BiH, zabranjeno, HDZ BiH će podnijeti priziv Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, a protiv vlasnika oglasnog postora kaznenu prijavu”, navodi se u priopćenju u kojemu se dodaje kako postavljanjem plakata uvrijedljivog sadržaja, HDZ1990 i njihov koalicijski patner HSP BiH još jedanput potvrđuju kako nemaju izbornog programa, te da se njihova izborna strategija isključivo temelji na prljavoj kampanji, što se očituje i u provođenju lažiranih anketa i “istraživanja javnog mnijenja”koje plasiraju kroz kupljene medije.

“HDZ BiH želi podsjetiti cjelokupnu javnost kao su HDZ 1990 i HSP BiH nositelji i predvodnici prljave kampanje za opće izbore 3. listopada. Njihov je cilj najbrutalnija manipuacija biračima. Stoga HDZ BiH poziva javnost da ne nasjeda na prljavu kampanju i predizborne trikove ove dvije stranke te da takvo ponašanje odučno kazni na izborima.

Dokaze o narudžbi, tiskanju i distibuciji plakata uvrdljivog sadržaja od strane HDZ 1990, HDZBiH će proslijediti Centralnoj izbornoj komisiji BiH”, navodi se u priopćenju.

(Razglasaj.ba/FENA)