AKCIJA CARGILL I PROJECT HOPE: Moramo obnoviti zdravstvenu mrežu na poplavljenim područjima

Vrijeme nakon preživljene katastrofe  je uvijek vrijeme kada se istaknu neke ljudske vrijednosti koje nadilaze  sve okvire uobičajenog. Tada nastupe humanost, inicijativa,  želja da se pomogne da se nastavi dalje.
 
Zahvaljujući angažmanu uposlenika multinacionalne kompanije Cargill,  donirana su sredstva za transport lijekova koje je obezbijedila međunarodna organizacija Project Hope. Upravo ono što je u tim trenucima bilo najpotrebnije stanovnicima ugroženih područja. Međutim, niti Cargill, niti Project Hope se nemaju namjeru zadržati na trenutnoj pomoći stanovništvu BiH, već nastaviti sa zajedničkom saradnjom.
 
Upravo zato smo ragovarali sa njihovim predstavnicima, Damirom Bajrićem, globalnim direktorom kapitalnih solucija/finansijskog inženjeringa za energetiku, metalne rude, trading, tankerski transport i brodove  američke multinacionalne korporacije Cargill i Sejdefom Bašić –Ćatić  predstavnicom Project Hope za Bosnu i Hercegovinu, o  daljim planovima ovih organizacija za pomoć našoj zemlji, o pokretanju samoodrživih projekata, …
 
Došli ste u BiH da pomognete područjima koja su bila poplavljena početkom maja, u saradnji sa organizacijom Project Hope. Na koji način planirate pomoći ljudima?

Bajrić: Moja kratka posjeta BiH je prvenstveno iz humanitarnih razloga mada sam imao i nekoliko poslovnih sastanaka. Projekat je rađen u saradnji sa američkom organizaciom Project HOPE, gdje smo obezbijedili prevoz dijela lijekova iz SAD-a koje Project Hope donira Bosni i Hercegovini. Vrijednosti pošiljke je oko pola miliona dolara za sva poplavljena područja. Očekuju se još dvije veće dostave za koje se treba obezbijediti specijalni transport.
 
Veoma je važno  skrenuti pažnji ljudi na situaciju u našoj zemlji. Moj način je da prikupljam sredstva  tako što trčim ultramaratone od 100 km koje moji prijatelji, kolege i kompanija financijski podržavaju a sva prikupljena sredstva idu u dobrotvorne svrhe. Ovo je samo prvi projekat pomoći za BiH, a sada razmatramo sljedeće korake kako bi pomogli ugroženom stanovništvu u ko-partnerstvu Cargill-a i Project HOPE-a.

Naš cilj je obnavljanje zdravstvenih ambulanti i samoodrživi projekti koji bi povećali zaposlenost,  gradili multilateralno partnerstvo.

Project  Hope sam izabrao kao ko-partnera zbog njihove posvećenosti Bosni i Hercegovini još od 1992. godine kada su uradili i nastavljaju raditi fantastične projekte za našu zemlju.
 
Sejdefa Bašić -Ćatić, predstavnik Project Hope za Bosnu i Hercegovinu kaže kako je ova nevladina organizacija u našoj zemlji prisutna dugi niz godina.
 
Bašić Ćatić:  Project HOPE je međunarodna zdravstvena fondacija koja djeluje u BiH još od ratne 1992. godine, u to vrijeme dostavljajući lijekove, sanitetski materijal za bolnice i domove zdravlja širom BiH. U postratnom periodu HOPE organizacija je radila na potpori zdravstvenoj reformi kroz projekte pedijatrijske fizikalne rehabilitacije, menadžmenta u zdravstvu, porodične medicine, obnove i opremanja domova zdravlja i ambulanti.

Sve ambulante i domovi zdravlja na kojima smo radili tokom tih projekata su, sada, u poplavama uništeni. Moramo obnoviti porušeno i sve početi od početka.

Cargill je finansirao transportne troškove od Amerike do Bosne i Hercegovine, a Project HOPE je osigurao donaciju lijekova i medicinske opreme čija vrijednost seže do 500.000 USD , kaže Bašić Ćatić.

Govoreći o daljim zajedničkim projektima, Bajrić naglašava potencijale naše zemlje, te koliko je bitno raditi na samoodrživosti projekta, ali i otklanjanju rizika koji čine Bosnu I Hercegovinu, uprkos silnom potencijalu, neinteresantnom .

Bajrić: Postoje mnogi investitori sa velikim sredstvima koji su spremni investirati u BiH, ali postoje neprihvatljivi rizici koje treba otkloniti. BiH prije svega ima veliki potencijal u energetici i agro industriji što znači da je potrebno povećati proizvodnju i izvoz u ta dva sektora, a ujedno smanjiti uvoz. Ovi sektori bi trebali donijeti velike prihode državi koja bi u početku trebala otvarati nova radna mjesta, a što bi lako pokrenulo i ostale ekonomske grane.

Znamo da su glavni svjetski problemi energija i hrana. Bosna I Hercegovina je, zahvaljujući neobrađenoj zemlji koju ima, u prilici te probleme vrlo brzo riješiti . Ali ne samo da riješi svoj problem nego da postane i vodeća zemlja u regionu u navedenim sektorima privrede. Naravno, potrebno je pojednostaviti poslovanje, kako bi se mogla privući i uložiti velika sredstva. A da bi se to učinilo, moguće je dovesti svjetske eksperte koji su to spremni učiniti, ne samo svojom ekspertizom nego ulaganjima i networkom koje bi doveli u BiH. Također je veoma bitno u potpunosti iskoristiti raspoložive domaće potencijale. Osim agro i energo industrija BiH ima dobre šanse i u servisnoj industriji kao što je outsourcing.

Ako danas posmatramo balans privrednog doprinosa u BiH, vidjećemo da je osam posto poljoprivreda, 26 posto industrija, a ostatak je sektor usluga što podrazumjeva i državni aparat. Naravno da je ovakav balans  vrlo nepovoljan kao i negativni odnos uvoza i izvoza. Stoga je nužno napraviti hitan rebalans ovakvog odnosa tako što bi se jačao privatni sektor kao izvoz energetike i prehrambenih proizvoda, a smanjio glomazni državni aparat.

U svim svojim javnim istupanjima naglašavate važnost mladih kadrova u Bosni I Hercegovini koji bi mogli mnogo učiniti za svoju zemlju?

Bajrić: Naša zemlja ima kvalitetne i pametne mlade ljude koji govore svjetske jezike i treba učiniti sve da ih zadržimo, a ne da traže bolju budućnost vani. Njihovo angažovanje treba usmjeriti na stvaranje jednog pozitivnog poslovnog ambijenta koji će ohrabriti investitore da otvaraju nova radna mjesta. Država je dužna pojednostaviti uslove i pogodnosti za ulagače i tako stvoriti ambijent  za ulaganje.

Dakle,velika potencijalna investicijska sredstva postoje i BiH bi se u roku od deset godina sa tim investicijama mogla preporoditi do mjere da je ne bi mogli prepoznati. Na taj način BiH bi mogla postati jedna od vodećih zemalja u regionu što podrazumjeva tržište cijele jugoistočne Evrope sa populacijom od oko 200 miliona ljudi. Mladim ljudima Bosne i Hercegovine treba pružiti takvo nešto, a ne jačati ionako glomazni administrativni sistem.  

Bavite se finansijama, poslovi vas vode u razne dijelove svijeta gdje srećete i druge ljude s naši prostora koji rade za multinacionalne kompanije. Da li ih vaš humanitarni rad inspiriše da i oni pokrenu nešto slično?

Veliki je broj ljudi s naših prostora koji obavljaju jako odgovorne poslove u multinacionalnim kompanijama i potrebno je raditi više na njihovom angažmanu u BiH. Ja tu vidim veliki prostor za djelovanje domaćih institucija ali i privatnog sektora, Ja sam lično vrlo voljan da pomognem i animiram relevantne ljude ali mi je potrebna podrška relevantnih ljudi u BiH. Siguran sam da ima još ljudi poput mene koji bi vrlo rado doprinijeli integraciji Bosne i Hercegovine u globalne ekonomske tokove.

I u Projectu Hope rade naši ljudi, pomažu, već godinama pokreću projekte koji ljudima daju posao, kuće, egzistenciju. Upravo zasto se i radujem daljoj saradnji. Ako pravilno iskoristimo potencijale naše zemlje, onda će i ostale stvari doći na svoje mjesto.

(zurnal.info)