Nakon 15. decembra, zbog nedostavljanja konačnih izvještaja o šteti uzrokovanoj prirodnom nesrećom u maju i avgustu, kantoni više neće moći aplicirati prema federalnom nivou za dodjelu sredstava za pomoć poplavljenima. Ovo je za Žurnal potvrdio Nervin Dacić, predsjednik Federalne komisije za procjenu šteta.
Do sada je izvještaj o procjeni šteta stigao samo iz Bosansko-podrinjskog kantona. Zbog toga je Federalna komisija uputila apel svim kantonalnim komisijama da do 15. decembra dostave svoje podatke:
- I ranije je bilo obavještenja ali niko osim BPK-a nije dostavio svoje podatke. Tako da je taj rok već probijen, i ako do 15. ne bude izvještaja ne možemo imati stanje štete i kantoni neće moći aplicirati prema federalnom nivou za sredstva - kaže Dacić.
Zanimljivo je kako su ovaj apel u kantonalnim komisijama shvatili baš tako – kao apel, a ne obavezujući rok. Dijelom i zbog činjenice da ih sa tim obavještenjem niko nije zvanično upoznao. Neki od sagovornika Žurnala za apel su saznali tek nakon poziva naših novinara. Federalnoj komisiji zamjeraju manjak komunikacije sa kantonalnim i općinskim nivoom:
- Federalna komisija nije precizirala metode i nije ih na adekvatan način primijenila. Mi čak nismo ni kontaktirali sa njima a nismo ni zvanično dobili ovaj apel i saopštenje. Nemamo nikakvog kontakta sa komisijom na federalnom nivou – kaže za Žurnal Muhamed Pečenković, član Komisije za procjenu šteta Unsko-sanskog kantona.
Nervin Dacić smatra kako nije bilo potrebe za zvaničnim obavještavanjem:
- Što se tiče kontakata i zvaničnog obavještavanja, nemamo ih šta obavještavati. Postoje zakonske procedure, Pravilnik kojeg su se trebali držati, a nisu. Stanje prirodne nesreće prestalo je važiti na području Federacije prije više od dva mjeseca.
Dacić kaže kako za sada nema informacije da li će zbog propuštanja rokova i, samim tim, štete koju će pretrpjeti krajnji korisnici, poplavljeno stanovništvo, biti sankcionisan nekod od odgovornih na bilo kom nivou.
U kantonalnim komisijama kažu kako su se držali zakonskih rokova za dostavljanje izvještaja:
- Prema Uredbi o procjeni šteta izvještaj se dostavlja do dva mjeseca nakon prestanka stanja prirodne nesreće a u 4 općine TK to je bilo prije manje od dva mjeseca – objašnjava Miralem Mulać, predsjednik Komisije za procjenu šteta Tuzlanskog kantona.
Ze-do kanton: Općinski izvještaji prepuni nelogičnosti i preuveličanih procjena
Najviše štete tokom ovogodišnjih poplava pretrpjeli su Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton. Rasim Kovač, zamjenik predsjednika Komisije za procjenu šteta Ze-do kantona, kaže kako ova komisija nije sačinila zbirni izvještaj jer općine nisu dostavile svoje izvještaje kantonu:
- Dvaput smo tražili dopune i provjere i trenutno imamo situaciju da Općina Olovo nije nikako dostavljala nikakve podatke, Zavidovići imaju podatke koji nisu u potpunosti dostavljeni i popunjeni, a Vareš ima određene manjkavosti.
Izvještaji su vraćani općinama na dopunu zbog nepreciznih procjena:
- U komisijama smo imali ljude koji nisu relevantni za procjenu šteta. Naprimjer, bio je nedostatak osoba građevinske struke. U svakom izvještaju bilo je određenih manjkavosti, nelogičnosti, procjena koje su “napumpane”, pa smo tražili da se ponovo izvrši revizija, da načelnici traže od općinskih komisija reviziju, da angažuju stručnjake određenih profila kako bi oni izvršili tu reviziju i dostavili te podatke prema općinskim komisijama. Kroz taj naš akt koji smo dostavili općinama, komisije su vraćale akte da su prvobitne izvještaje usvojila općinska vijeća, da nema potrebe za određenom revizijom, tako da smo mi u nekoj nedoumici. Na kraju smo jednostavno prihvatili te izvještaje ali smo naveli određene propuste.
Kovač kaže kako će najvjerovatnije završiti zbirni izvještaj do zadanog roka, 15. decembra, ali on, upozorava, neće biti precizan i potpun:
- Nije problem napraviti taj akt, to će biti i urađeno do 15. Ali on neće biti potpun i iz njega se neće moći steći predstava o razmjerama štete. Mislim da podaci neće biti realni, i namjeravam skrenuti pažnju Federalnoj komisiji na to. Ne znam da li su oni imali ikakvu konekciju sa kantonalnim štabovima civilne zaštite, koji su bili prva linija. Općinske komisije su imale našu pomoć ali mi nikada nismo od Federalne komisije dobili pojašnjenja i upute, i sad najedanput dolazi taj akt.
Kovač kaže kako često imaju primjedbe sa terene kako nisu realno procijenjene potrebe za podjelom sredstava. Po njemu, cijela procedura procjena traje predugo, posebno iz ugla stanovništva ugroženog poplavama:
- Sve ovo predugo traje. Vlada kantona je formirala komisiju u maju mjesecu, odmah poslje poplava. Mi smo očekivali da se u junu ili julu dostave podaci i procjene za prve poplave. Ne treba majske i septembarske poplave posmatrati zbirno. Ne očekujući septembarske poplave, kao da je neko pravio te zbirne podatke uvećane. Razgovarao sam s određenim ljudima koji su dolazili kod mene i žalili mi se da su određene procjene date da fizička lica koja su imala poplavljene objekte ne znaju za stanje procjena koje su date od strane općine. Procjene su, dakle, uvećavane na općinskom nivou.
Dešavalo se, pojašnjava, da stanovništvo uopće nije znalo da se u tom trenutku procjenjuju razmjere štete:
- Ne mogu da vjerujem da ako općinska komisija dođe na procjenu kod fizičkog ili pravnog lica ne da zapisnik o šteti, ljudi nisu znali ni kolika je šteta bila u momentu u kom je komisija radila. Svega je bilo, a od tog maja do dan danas nema nikakve koordinacije između Federalne komisije i kantonalnih, a vjerovatno ni između Federalne i općinskih, mada je uredbom definisano da mora biti koordinacije. Lično sam išao logikom stvari pa sam općinskim komisijama davao upute kako da rade.
Okvirna i neprecizna procjena štete u Ze-do kantonu, kaže, bit će oko 500 miliona KM:
- Ukazat ću Komisiji da procjena sigurno nije tačna, pa neka oni provode šta misle da treba.
Tuzlanski kanton: Procjenu dostavila samo Sapna
Ogromne štete pretrpio je i Tuzlanski kanton. Mjesecima nakon poplava svoj izvještaj o procjeni šteta kantonalnoj komisiji dostavila je samo Općina Sapna. Zbog toga je zbirni izvještaj o štetama nemoguće kompletirati, kaže za Žurnal Miralem Mulać, predsjednik Komisije za procjenu šteta Tuzlanskog kantona:
- Ovaj poziv Federalne komisije smatram apelom, kako je i navedeno. Radim na terenu i mogu potvrditi da koordinacija između Federalne i kantonalnih komisija nije dobra. Formulari su različiti, i uglavnom su svi obrasci i urneci namijenjeni za poplave a ne tretiraju klizišta. Imamo različite pristupe i morali smo se sami snalaziti na različite načine.
Ni Unsko-sanski kanton nije dostavio izvještaj. Iz istog razloga kao i ostali – općinske komisije nisu kompletirale svoje procjene. Muhamed Pečenković, član Komisije za procjenu šteta USK-a, kaže kako izvještaje nisu usvojila općinska vijeća:
- Vratili smo izvještaje Ključu i Sanskom Mostu zbog nepravilnosti. Radilo se o suštinskim nepravilnostima: popuni obrazaca kada se radi o materijalnim dobrima, označavanja neodgovarajućim šiframa, neispravno utvrđeni iznosi štete... Sve ovo traje predugo, neke stvari treba pojednostaviti. Traži se dosta nebitnih podataka i bude dosta grešaka na obrascima.
Posljedice igre gluhih telefona između općinskog, kantonalnog i federealnog nivoa, kao i uvijek, snosit će poplavljeno stanovništvo. Više od šest mjeseci od prvih poplava još uvijek nema dovoljne i konkretne materijalne pomoći sa ovih instanci. Vrlo je moguće da je od 15. decembra neće biti – nikako.
(zurnal.info)