Nove tužbe zbog zaobilaženja TCMS-a: Bivši član VSTV-a Mahmut Švraka činio iste prekršaje kao i Gordana Tadić

Tužilaštvo BiH i Osnovni sud Brčko distrikta BiH nisu jedine pravosudne institucije u kojima se zaobilazilo korištenje Sistema za automatsko upravljanje predmetima (TCMS/CMS).

Do zloupotreba je dolazilo i u drugim sudovima i tužilaštvima – i to nije nešto što aktuelni čelnici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH nisu znali.

“Čuo sam da ima zloupotreba mimo presignacije. Ako se to radi mislim da tu ima i elemenata krivičnog djela. To se ne bi trebalo završiti na disciplinskom postupku već na krivičnom”, kazao je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija još u maju ove godine pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu. Nešto slično izjavila je i njegova zamjenica Sanela Gorušanović-Butigan.

„Svi sve znali, ali niko nije reagovao“

Iako je većina u pravosuđu o ovome „nešto načula“ činjenica je da niko ništa nije poduzimao sve dok sudija iz Brčkog Nedeljko Tabaković nije prvi javno progovorio o svojim saznanjima za zaobilaženje CMS-a u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH.

Ubrzo se otkrilo da i Gordana Tadić prilikom dodjele predmeta voli da zaobilazi TCMS, a to je bio i jedan od razloga za njenu smjenu s pozicije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH.

Isti dan kada je Vijeće donijelo odluku o smjeni, Lagumdžija je novinarima kazao da će od UDT-a tražiti da preispitaju i da li u drugim pravosudnim institucijama postoje zloupotrebe Sistema za automatsko upravljanje predmetima. 

Nisu prošla ni dva mjeseca, a zbog zaobilaženja TCMS-a podnesene su disciplinske tužbe protiv još tri glavna tužitelja: Mahmuta Švrake (Republičko tužilaštvo RS), Mirsada Bilajca (Kantonalno tužilaštvo u Goraždu) i Žarka Milića (Okružno tužilaštvo Trebinje). Njima se na teret stavlja krivično djelo nemar ili nepažnja pri obavljanju službene dužnosti.

Za njih nisu zatražene privremene suspenzije, a naredni korak je provođenje disciplinskog postupka.

Mahmut Švraka                                                                              Foto: RTVBN

Mahmut Švraka je i nekadašnji član Vijeća, mandat mu je istekao u septembru. Zanimljiv podatak je da je on bio član Drugostepene disciplinske komisije koja je trebala odlučivati o smjeni Tadić, ali ga je Lagumdžija u posljednji tren razriješio te dužnosti uz obrazloženje „da mu ističe mandat“.

Pitanje je da li je Lagumdžija još u tom momentu kada je donio odluku o razrješenju raspolagao informacijom da se i Švraka sumnjiči za ista djela kao i Tadić o kojoj je trebao odlučivati.

Nezvanično saznajemo da bi u narednom periodu mogle uslijediti još neke istrage, a vezano za zaobilaženje CMS/TCMS-a prilikom dodjele predmeta. 

Istraga protiv Grčevića

Ono što je interesantno jeste činjenica da UDT još nije donio odluku u pitanju predmeta koji je formiran protiv predsjednika Osnovnog suda u Brčkom  Jadranka Grčevića.

„Pritužbe su u fazi istrage i odluka će biti donesena u zakonskom roku“, kratko kažu u UDT-u.

Sudija Tabaković je za Žurnal detaljno pojasnio na koji način se predmeti putem CMS-a dodjeljuju “podobnim” sudijama. U brčanskom sudu to su radila, prema njegovoj izjavi, tri uposlenika IT službe i dva upisničara, po nalogu Grčevića.

“Kada dođe novi predmet postoji mogućnost da se preko IT tehnike odredi koje će sudije biti isključene iz CMS-a, dok se ostave oni koji odgovaraju”, govorio je sudija Tabaković.

Tabaković podsjeća da je postupak protiv Grčevića pokrenut još prošle godine i to na osnovu zaključka Istražne komisije.

“Međutim, još se ne zna ishod ove istrage. A, postupak protiv Tadić je pokrenut kasnije i jako brzo je i završen. Javnost bi trebala da zna i o ishodu postupka protiv Grčevića i kada će biti okončan, pogotovo jer ima pisani dokument o presignaciji predmeta, kao i drugi dokazi”, kaže Tabaković.

Pisali smo i da je Grčević u aprilu 2014. putem CMS-a na postupanje dobio predmet koji je u Osnovnom sudu zaveden pod brojem 96 0 O 078115 14. S obzirom na to da je on jedan od suvlasnika nekretnina koje su se pojavile kao predmet tog postupka, on je od IT službe zatražio da se taj predmet presignira isključivo na sudiju Selima Karamehića. Žurnal je na uvid dobio sudski mail putem kojeg je Grčević zatražio ovu presignaciju.

Pisali smo i o predmetima 96 0 P 103262 17 P, 96 0 P 103261 17 P, 96 0 P 107364 17 P i 96 0 V 103316 17 V, u kojima je jedna od strana Delta inženjering d.o.o. Brčko distrikt. U svim tim predmetima javlja se isti postupajući sudija.

Jadranko Grčević

Pisali smo i o predmetima 96 0 P 103262 17 P, 96 0 P 103261 17 P, 96 0 P 107364 17 P i 96 0 V 103316 17 V, u kojima je jedna od strana Delta inženjering d.o.o. Brčko distrikt. U svim tim predmetima javlja se isti postupajući sudija.

Bez evidencija o presignacijama

Glavni tužioci i predsjednici sudova mogu predmete i nakon automatske dodjele presignirati drugim tužiocima, odnosno sudijama, ali uz adekvatno obrazloženje. Takve odluke se moraju evidentirati u TCM/CMS sistemu.

Da se nakon automatske dodjele često vrše presignacije predmeta drugim sudijama i tužiocima, bez odgovarajućeg obrazloženja i uvoda u evidenciju stoji i u izvještaju o zarobljenom pravosuđu u BiH iz januara ove godine, pod nazivom “Je li pravda u Bosni i Hercegovini zaista slijepa”. Ovo je potvrđeno iz intervjua sa sudijama i tužiocima koji su vođeni tokom ovog istraživanja, kao i to da je problem presignacije predmeta izraženiji u javnim tužilaštvima.

U istom izvještaju stoji da u Tužilaštvu BiH ne postoji (ili barem u to vrijeme nije postojala) statistička evidencija o broju predmeta presigniranih nakon automatske raspodjele.

(zurnal.info)