Kantonalni sud u Sarajevo pravosnažno je osudio Jasmina Ćerimagića, Senadu Muharemović i Redžepa Salića, bivše direktora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić.
“Zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi, Jasmin Ćerimagić osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 4 godine i šest mjeseci. Senada Muharemović i Redžep Salić su zbog istog djela osuđeni na kaznu zatvora od po jednu godinu. Istovremeno, zabranjeno im je vršenje poziva, aktivnosti ili funkcije u ustanovama za zaštitu osoba sa duševnim smetnjama u trajanju od 10 godina,”saopštilo je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu.
Osuđeni su da su od 2009. do 2019. godine dok su obnašali direktorske pozicije u Zavodu, propuštanjem dužnosti nadzora i stalnog praćenja tjelesnog i duševnog stanja štićenika od strane stručnog i medicinskog osoblja, očito nesavjesno postupili u vršenju dužnosti, uslijed čega je nastupila teža povreda prava štićenika Zavoda, među kojima djece i maloljetnika.
Podsjetimo, polovinom prošle godine prvostepenom presudom Općinskog suda svi optuženi su dobili po 4 godine i 6 mjeseci zatvora, drugostepenom presudom Senadi Muharemović i Redžepu Salić smanjena je kazna za tri godine i jedan mjesec.
Zavod u Pazariću kod Sarajeva došao je u fokus bosanskohercegovačke javnosti kada je početkom septembra 2019., sad već bivši direktor ove institucije Redžep Salić, u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine ispričao da štićenici borave, a uposlenici rade u nemogućim uslovima.
ŠTA SE DEŠAVA U ZAVODU PAZARIĆNepotizam, nestručnost, nedisciplina, besparica
On je tada ukazao na privredni kriminal u Zavodu, neuhranjenost štićenika, malverzacije sa kurbanskim mesom, te korištenje donatorskih sredstava za gradnju jednog od objekata. Vlada FBiH je isprva odbijala ove navode o stanju u Pazariću, ali je u međuvremenu zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić objavila šokantne fotografije i videosnimke vezivanja djece.
STRAVA U ZAVODU ZA ZBRINJAVANJE MENTALNO INVALIDNE DJECEJe li nas stid Pazarića?
Nakon pritiska javnosti, Vlada FBiH smijenila je Upravni odbor Zavoda i dotadašnjeg direktora Salića. Na površinu su tada isplivale brojne nepravilnosti u radu Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić. Podsjetit ćemo na neke.
U septembru 2019. godine komisija Federalnog ministarstva zdravstva posjetila je Pazarić. Nakon posjete konstatovali su da nisu ispoštovane preporuke koje su dali nakon prošle posjete, pet godina ranije.
Te 2014. ustanovili su da su, od 39 njegovateljica koje su u tom trenutku radile u Zavodu, samo četiri imale završenu srednju medicinsku školu, 15 samo osnovnu školu, 10 je imalo treći stepen stručne spreme (prodavač, konfekcionar tekstila, daktilograf, šumarski tehničar…), 9 nemedicinsku srednju školu, dok je jedna od njegovateljica bila bez bilo kakve škole!
U Zavodu ne postoje pisane procedure za sprečavanje nasilja među korisnicima ni postupanja u slučaju samovoljnog napuštanja ustanove, kao ni procedure u vezi sa žalbama korisnika.
Uposlenici Zavoda izloženi su svakodnevnom stresu, ali nema procjene o uticaju na njihovo zdravlje. Dio njih nije osposobljen za rad sa štićenicima:
- Veliki dio osoblja koje neposredno radi sa korisnicima nije prošao odgovarajuće edukacije iz oblasti mentalnog zdravlja. Veliki dio njegovateljica zaposlenih u zavodu nema odgovarajuću stručnu spremu, pa samim tim ni neophodne stručne kompetencije za obavljanje ovog delikatnog posla.
Od februara 2018. godine za uslove u kojima žive štićenici u Pazariću znali su svi - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije, Narodna skupština Republike Srpske, Ombudsmeni BiH, ministri i premijeri. Niko nije reagirao.
ŠTIĆENICI SAMI TRAŽE DA IH VEŽEMO
Pisali smo ranije da fiksacija odnosno vezanje djece nije bila praksa samo u Zavodu Pazarić, dešavala se i u drugim ustanovama i zavodima ovog tipa. Sa praksom ovakvog postupanja sa djecom, omladinom i ostalim štićenicima ovih ustanova upoznati su od 2009. godine i Ombudsmeni BiH ali i sve nadležne institucije - od Ministarstva rada i socijalne politike, Vlade FBIH, Parlamenta FBiH i Parlamentarne skuštine Bosne i Hercegovine. Sve su to naveli Ombudsmeni BIH prvi put 2009. godine u Specijalnom izvještaju o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u razvoju u BIH.
“Sobe za izolaciju agresivnih, uznemirenih korisnika i korisnica odstupaju od standarda dostojnih dostojanstva ove populacije ljudi. Ne postoji mogućnost nadzora korisnika dok je u sobi, niti zaštite od eventualnih povreda, jer zidovi nisu obloženi. Uglavnom, pitanje fiksacije i izolacije riješeno je internim pravilima ustanova, a u nekim ta pravila nisu ni donesena”, naveli su Ombudsmeni BiH 2009. godine.
Da se ništa godinama nije mijenjalo na bolje potvrđeno je devet godina poslije.
“U sobi za fiksaciju zatečena je jedna fiksirana osoba, i to po vlastitom zahtjevu... U vrijeme posjete predstavnika Institucije ombudsmena, u posjeti su bili i roditelji osobe koja je bila podvrgnuta fiksaciji... Predstavnici Institucije ombudsmena su obavili razgovor sa korisnikom i roditeljima, te saznali da korisnik poslije posjeta roditelja bude jako tužan i usljed takvog stanja postane agresivan i želi da sam sebi nanese ozljede. Pojašnjeno je da je spomenuti korisnik potpisao izjavu da na svoj zahtjev, u momentima kada osjeća da će nastupiti „kriza”, bude podvrgnut fiksaciji, a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je to nužno”, naveli su Ombudsmeni BiH devet godina poslije, u izvještaju iz 2018. godine.
Ovo se dešavalo u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin” u Fojnici a objavljeno je u Specijalnom izvještaju o stanju prava osoba sa intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini. Koliko su Ombudsmeni bili zabrinuti prilikom posjete, najbolje govori činjenica da su obrazloženje da je korisnik “potpisao izjavu” da na “svoj zahtjev” bude vezan naveli u fusnoti Izvještaja. Ovo čak nisu bile ni najgore činjenice navedene u izvještaju.
Niko nije reagiraoOd februara 2018. svi su znali kako žive djeca u Pazariću!
Ministri i članovi Nadzornog i upravnog odbora i dalje su na slobodi
Federalna ministarstva koja su bila nadležna za postupanje i nadzor te Upravni i Nadzorni odbor JU Pazarić nisu obuhvaćena ovom ili nekom drugom optužnicom ili postupkom. Osim što su smijenjeni nakon izbijanja afere Pazarić, članove UO i NO, ali ni resorne ministre ne tereti se za propuste u Zavodu.
Nadzor nad stručnim radom i nadzor nad zakonitošću rada JU Zavoda Pazarić trebali su da vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, svako u okviru svoje nadležnosti.
Ministri navedenih ministarstava u tom periodu bili su Vesko Drljača (Federalno ministarstvo rada), Mato Jozić (Federalno ministarstvo pravde), Vjekoslav Mandić (Federalno ministarstvo zdravstva) i Elvira Dilberović, federalna ministrica obrazovanja.
Vlada Federacije BiH je u julu 2014. na prijedlog Federalnog ministarstva rada imenovala UO: Dobrica Jonjić, predsjednik, pomoćnik ministra za rad Veska Drljače, i članovi Omer Bašić, Dalila Efendić, Nikolina Ababović i Reuf Jahić. U avgustu 2018. Vlada je imenovala novi UO: Janja Milinković, predsjednica, članovi Anes Kaleta, Saida Kastrat, Džana Kilić i Enisa Hodžić.
Od 2014. Nadzorni odbor Zavoda sačinjavali su Benjamin Mešak, predsjednik, i članovi Stipan Penava i Anes Kaleta. U avgustu 2018. imenovan je i novi NO: Dalila Efendić, predsjednica, članice Mevlida Bandić i Ivana Bago.
Svi oni prošli su bez ikakvih sankcija.
DOK TRAJE ZLOSTAVLJANJE U PAZARIĆUU Federaciji BiH ne postoji inspekcija dječije i socijalne zaštite
(zurnal.info)