Za službena putovanja svih sedam članova Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine od 2014. do 2019. godine izdvojeno je nešto više od 243 hiljade maraka. Kombinovano, članovi CIK-a posjetili su više od 35 država svijeta na šest kontinenata. U ovaj iznos uračunati su i troškovi posjeta mjestima u BiH.
Samo za dnevnice izdvojeno je oko 78 hiljada maraka, dok je ostatak novca potrošen na smještaj, prijevoz i ostalo.
Razlozi službenih putovanja su raznovrsni – posmatranje izbora, učešće na konferencijama, seminarima, sastancima i radionicama, edukacija i informisanje birača, potpisivanje ugovora...
OD BOLIVIJE DO JUŽNE KOREJE
- 2014 -
Prema pregledu službenih putovanja, u 2014. godini je za ovu svrhu izdvojeno 29.854 KM. Obilazili su te godine članovi CIK-a države u kojima živi bh. dijaspora u svrhu edukacije i informisanja birača, te edukacije članova biračkih odbora za Opće izbore 2014. godine.
Tako je, naprimjer, za službeno putovanje aktuelnog predsjednika CIK-a Branka Petrića u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku i Mađarsku izdvojeno 2.777 KM, od čega je samo na ime dnevnica dobio 920 maraka. To je skoro jednako prosječnoj plaći u Federaciji BiH. S njim je putovao i Vlado Rogić, a za njegovo putovanje izdvojen je sličan iznos.
Putovali su članovi CIK-a i u druge dijelove svijeta. Irena Hadžiabdić posjetila je, između ostalog, Rumuniju, Južnu Koreju, Jordan i Tunis. Za njena putovanja u 2014. godini izdvojeno je 5.669 KM.
Kada govorimo o pojedinačnim službenim putovanjima, u navedenoj godini najviše novca izdvojeno je za putovanje Suada Arnautovića u Seul – 3.199 KM. U glavni grad Južne Koreje Arnautović je otišao kako bi posmatrao tamošnje lokalne izbore.
- 2015 -
U 2015. godini na službena putovanja izdvojeno je 31.866 KM. Najviše se izdvojilo za putovanja Irene Hadžiabdić (10.215 KM) i Ahmeta Šantića (9.296 KM). Hadžiabdić je na osnovu dnevnica dobila više od tri hiljade maraka.
Najskuplje je plaćen odlazak Ahmeta Šantića u Washington (3.864 KM). U glavni grad SAD-a putovala je i Hadžiabdić, no njoj su bili plaćeni troškovi smještaja, pa je i njen put koštao znatno manje (1.389 KM).
Na „A-WEB“ konferenciji u Dominikanskoj Republici učestvovali su upravo Hadžiabdić i Šantić. Troškovi njihovog odlaska u ovu prekookeansku državu iznosili su ukupno oko 7 hiljada maraka.
- 2016 -
Na službena putovanja najviše je potrošeno 2016. godine – 63.275 KM. Kao i 2014. godine, i ovoga puta članovi CIK-a su putovali u države gdje živi bh. dijaspora, a kako bi informirali i educirali birače, te educirali članove biračkih odbora.
U vezi s tim, odlazak Irene Hadžiabdić i Stjepana Mikića u Washington koštao je čak 6.626 KM, odnosno 6.399 KM, a Suada Arnautovića i Vlade Rogića u Kopenhagen, Oslo, Štokholm i Malme 4.829 KM, odnosno 4.462 KM. Arnautović i Rogić su na ime dnevnica dobili po 999 maraka.
Putovalo se i u Indiju gdje su išli Branko Petrić i Irena Hadžiabdić. U Gruziju su išli Ahmet Šantić i Novak Božičković, dok je Vlado Rogić išao na službeni put u Južnu Koreju.
- 2017 -
2017. godine na službena putovanja potrošeno je 32.814 KM. Najviše je izdvojeno za putovanja Irene Hadžiabdić, ukupno 7.906 KM. Njen odlazak u Rusiju na konferenciju koju je organizirala Venecijanska komisija koštao je 3.427 KM.
Na istoj konferenciji učestvovali su Branko Petrić i Vlado Rogić, s tim da su njihovi troškovi smještaja bili niži za po 770 maraka u odnosu na troškove smještaja Irene Hadžiabdić.
Po 1.037 KM potrošeno je za putovanje Irene Hadžiabdić, Suada Arnautovića i Branka Petrića u Bugarsku na konferenciju ACEEEO, dok su Ahmet Šantić i Vlado Rogić putovali u daleku Boliviju kako bi posmatrali tamošnje sudske izbore. Troškovi putovanja i smještaja bili su osigurani.
Članovi CIK-a su u 2017. godini putovali i u, između ostalog, Indiju, Austriju, Gruziju i Nizozemsku. Ova službena putovanja koštala su od nekoliko stotina do preko hiljadu maraka.
- 2018 -
2018. godina bila je izborna, pa su članovi CIK-a opet putovali kako bi educirali i informisali birače. Tako je za odlazak Vlade Rogića i Novaka Božičkovića u SAD plaćeno po više od 6.800 KM, za odlazak Branka Petrića i Stjepana Mikića u Australiju po više od 6.600 KM, a Petrić i Mikić su na ime dnevnica dobili po 1.356 KM.
5.319 KM plaćeno je putovanje Suada Arnautovića u Kanadu kako bi posmatrao opće izbore u ovoj zemlji, a po 2.069 KM potrošeno je za odlazak Branka Petrića, Suada Arnautovića i Irene Hadžiabdić na ACEEEO konferenciju koja je održana u Litvaniji.
Ukupno je u 2018. godini na službena putovanja potrošeno 59.172 KM.
- 2019 -
Kada je riječ o službenim putovanjima u 2019. godini koja je još uvijek u toku, do sada je, prema nekompletnim podacima, potrošeno 26.311 KM. Najskuplji je bio odlazak u Ganu, a na simpoziju o izbornim pitanjima učestvovali su Suad Arnautović, Branko Petrić i Irena Hadžiabdić. Za Arnautovića je plaćeno 3.551 KM, dok je za drugo dvoje članova plaćeno po 4.394 KM. Razlika je u troškovima smještaja – Arnautovićev smještaj bio je jeftiniji za 800 maraka.
Suad Arnautović i Branko Petrić putovali su i u New Delhi (Indija), kako bi bili posmatrači na parlamentarnim izborima. To je ukupno koštalo 4.284 KM.
ČIJA SU PUTOVANJA NAJVIŠE KOŠTALA
Sveukupno gledajući, od 2014. godine do danas, najviše je potrošeno na putovanja Suada Arnautovića, nešto manje od 49.000 KM. Slijede Branko Petrić i Irena Hadžiabdić čiji su troškovi putovanja iznosili nešto više od 47.000 KM.
Službena putovanja Vlade Rogića koštala su oko 30.000 KM, Ahmeta Šantića oko 28.000 KM, dok je najmanje izdvojeno za Novaka Božičkovića (oko 22.000 KM) i Stjepana Mikića (oko 19.000 KM).
Kada je riječ o isplaćenim dnevnicama, najviše novca dobila je Irena Hadžiabdić, 17.000 KM, Branko Petrić je prema ovom osnovu dobio nešto manje od 16.000 KM, a Suad Arnautović 13.000 KM.
Oko 10.000 KM isplaćeno je Vladi Rogiću, nešto manje od 9.000 KM Ahmetu Šantiću, dok su Novak Božičković i Stjepan Mikić dobili po više od 6.000 KM.
Od Bolivije do Južne Koreje, od Kanade do Australije, od Skandinavije do Gane – članovi CIK-a putuju i imaju priliku vidjeti kako se provode izbori u mnogim državama svijeta, s kakvim problemima se susreću, kako ih otklanjaju...
Sve to bi im trebalo pomoći da dođu do novih znanja, a kako bi se u konačnici unaprijedili izborni procesi u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, u našoj državi, prema ocjenama nevladinih organizacija, skoro svi do sada održani izbori bili su ili neregularni ili tek djelimično regularni.
Podsjetimo da su, naprimjer, prije, za vrijeme i nakon održavanja Općih izbora 2018. godine uočene brojne nepravilnosti o kojima je Žurnal pisao:
HRONOLOGIJA IZBORNIH PREVARA: Pročitajte koje stranke su najviše kršile izborni proces...
HRONOLOGIJA PREVARE: Centralna izborna krađa
(zurnal.info)