Svođenje devetomjesečnog računa, za investitore na Sarajevskoj berzi (SASE) bio je depresivan trenutak. Iako je tržište u cjelini, mjereno indeksom SASX-10, koji čini 10 najlikvidnijih dionica na SASE, u prosjeku zabilježilo rast od 1,3 posto, u praksi su “perjanice” na SASE prvih devet mjeseci ove godine završile u minusu.
Na vrhu liste gubitnika je dionica sarajevske “Hidrogradnje” čija je tržišna cijena na kraju septembra bila za 35 posto niža od cijene na početku godine.
Nekadašnji gigant, u kome je država sa 67 posto još uvijek većinski vlasnik nalazi se u stanju kliničke smrti, a njene dionice ubrzano tonu nakon neuspjele prodaje zgrade uprave u centru Sarajeva za koju nije bilo zainteresovanih. Tako su samo u septembru dionice ove kompanije pale za 13,7 posto, što je ujedno bio i njihov najveći mjesečni pad od početka godine.
Da investitori ne vjeruju previše u državu kao vlasnika, pokazuje i primjer dionica sarajevskog “Energoinvesta”. I ovdje se radi o nekadašnjem gigantu, u kome je država još uvijek većinski vlasnik, čije su dionice na kraju septembra na tržištu vrijedile 17,7 posto manje nego na početku godine.
Septembarski rast dionica Energoinvesta od 6,5 posto ipak nije bio dovoljan da investitore spasi od devetomjesečnog gubitka niti uliva dovoljno optimizma da bi se do kraja godine situacija moglo značajnije promijeniti u korist dioničara.
Padaju i dionice Sarajevo osiguranja i Bosnalijeka
Dionice najveće osiguravajuće kuće, Sarajevo osiguranja, takođe nisu usrećile investitore u ovoj godini,jer je i ova dionica na kraju septembra vrijedila manje nego na početku godine i to za 15,6 posto, što je svrstava u vrh liste gubitnika.
U odnosu na dioničare ove tri kompanije, dioničari Bosnalijeka su još i dobro prošli jer su nakon prvih devet mjeseci ove godine na gubitku “samo” 3,7 posto, što se s obzirom na višemjesečni haos koji prati borbu za kontrolu nad ovom kompanijom i nije loš rezultat.
Još uvijek postoji mogućnost da se za investitore do kraja godine ovaj gubitak pretvori u kakvu takvu zaradu, mada su podjednake šanse i da se gubitak do kraja godine dodatno poveća.
Novac su u ovoj godini izgubili i dioničari sarajevske Elektroprivrede BiH jer je cijena dionica ove kompanije na kraju septembra bila za 2,6 posto manja od cijene na početku godine.
Najbolje prošli dioničari Elektroprivrede HZ HB
S druge strane, dioničari mostarske Elektroprivrede HZ HB imaju razloga za zadovoljstvo. Nakon devet mjeseci oni su u plusu, sa zaradom od 15,5 posto, za koliko je cijena ovih dionica bila veća na kraju septembra u odnosu na početak godine, zahvaljujući prije svega snažnom rastu ove dionice tokom avgusta i septembra.
Time su se dioničari EP HZ HB našli na vrhu liste dobitnika u ovoj godini, ali s obzirom na velike mjesečne oscilacije u cijeni ove dionice nije izvjesno da će investitori do kraja godine zadržati ovu zaradu.
U plusu su i dalje dioničari BH Telecoma sa skromnom devetomjesečnom zaradom od 2,3 posto, mada ako se ovom rastu tržišne cijene dionice doda i isplaćena dividenda, zarada investitora je znatno veća.
I dioničari HT Mostar, i pored pada cijene dionica u septembru, ipak su uknjižili barem simboličnu devetomjesečnu zaradu od 1,5 posto, što je na nivou prosjeka tržišta, ali je i ovdje otvoreno pitanje konačnog salda na kraju godine s obzirom da se u tri mjeseca na SASE mnogo toga može promijeniti.
Opada promet na berzi
Anemično tržište na kome veći investitora knjiži gubitke prije svega je rezultat nedostatka svježeg novca i ulagača. Ukupan promet na SASE tokom prvih devet mjeseci od 171 milion maraka, za 111 miliona maraka je manji od prometa u istom periodu prošle godine, ali obje brojke stvaraju lažnu sliku.
U stvarnosti lavovski dio prometa otpada na emisije trezorskih zapisa i obveznica kojima Vlada FBiH krpi budžetske rupe.
Razlika u ovogodišnjem i prošlogodišnjem prometu potiče prije svega od činjenice da se u prethodnoj godini Vlada FBiH puno agresivnije zaduživala nego ove godine.
U međuvremenu “čista” trgovina dionicama domaćih kompanija na SASE, u ovoj kao i u prošloj godini čini tek simboličan dio zvaničnog ukupnog prometa i tu se ništa nije suštinski promijenilo.
Na žalost postojećih dioničara, izgleda da se neće ni promijeniti u bliskoj budućnosti jer novih investitora sa svježim novcem nema nigdje na vidiku niti iko može predvidjeti kada bi se oni ponovo mogli pojaviti, a bez svježeg novca i kupaca nema ništa od oporavka domaćeg tržišta.
(zurnal.info)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Pročitajte još