Dioničari ponovo u minusu

Ulaganje u dionice na Sarajevskoj berzi je i u 2012. godini većini investitora donijelo gubitak. Petu godinu zaredom indeks SASX-10, koji čini deset najlikvidnijih dionica na SASE, i predstavlja najbolji indikator stanja na tržištu, završio je godinu u minusu.

Na kraju decembra 2012. godine vrijednost indeksa SASX-10 bila je za 3,8 posto manja nego na početku godine, što efektivno znači da su, u prosjeku, investitori na svakih 100 maraka uloženih u dionice na početku godine, na kraju godine njihovom prodajom mogli dobiti tek 96,2 marke.

U odnosu na na 2011. godinu, kada je je godišnji pad SASX-10 iznosio čak 16 posto, pad od 3,8 posto u 2012. godini može smatrati još i napretkom.

Razloga za slavlje imaju tek malobrojni investitori čije su dionice u protekloj godini ipak zabilježile rast vrijednosti, u čemu prednjači dionica Bosnalijeka.

Rekordna zarada na dionicama Bosnalijeka

Tržišna cijena dionice Bosnalijeka na kraju decembra 2012. godine bila je za rekordnih 71,5 posto veća od njihove cijene na početku godine, tako da se 100 maraka uloženih dionice ove kompanije na početku godine, njihovom prodajom na kraju godine pretvorilo u 171,5 maraka, što je više nego impresivna zarada.

Samo godinu dana ranije, u 2011. godini, dionica Bosnalijeka ponijela je neslavnu titulu najvećeg gubitnika, jer je na godišnjem nivou njena tržišna cijena tada pala za 42 posto, što samo potvrđuje da se na domaćim berzama situacija lako mijenja “preko noći”, na šta fundamentalni pokazatelji uspješnosti poslovanja kompanije i nemaju previše uticaja.

Niti je u 2011. godini Bosnalijek poslovao znatno lošije nego u 2010. godini, da bi opravdao pad dionica od 42 posto, niti je u 2012. godini poslovanje drastično poboljšano da bi se opravdao rast tržišne cijene dionica veći od 70 posto.

Objašnjenje za nagli rast u 2012. nije u sferi poslovanja već u činjenici da je godina protekla u borbi za kontrolu nad kompanijom između Vlade FBiH i aktuelnog menadžmenta, što je znatno podiglo cijenu svakog dioničarskog glasa.

Nakon četiri godine u plusu i dioničari EP BiH

Svojih pet minuta sreće dočekali su i dioničari Elektroprivrede BiH jer je tržišna vrijednost ovih dionica u 2012. godini porasla za 22,3 posto, što je prvi put nakon četiri uzastopne godine njihovog pada da su godinu završile u plusu. Prethodnu, 2011. godinu, dionice EP BiH završile su pri vrhu liste gubitnika, sa padom od 36 posto, što samo potvrđuje da kada je riječ o dionicama na domaćim berzama izuzetno brzo se “zlato” pretvara u “smeće” i obrnuto..

Među malobrojnim dionicama koje su u 2012. godini donijele kakvu takvu zaradu investitorima našle su se i dionice Hidrogradnje, Sarajevo osiguranja i BH Telecoma.

Tržišna vrijednost dionica Hidrogradnje, i pored divljih mjesečnih oscilacija u cijeni, 2012. godinu je završila sa rastom od 7,8 posto dok je godinu ranije ova dionica takođe završila u plusu, sa rastom od devet posto.

I dioničari Sarajevo osiguranja su 2012. godinu ipak završili u plusu, sa zaradom od šest posto, za koliko je tokom godine porasla tržišna vrijednost ove dionice. Godinu ranije, ova ista dionica je na godišnjem nivou investitorima donijela gubitak od šest posto.

Dionice najprofitabilnije domaće kompanije, BH Telecoma, nisu previše obradovale investitore, jer su godinu završile tek sa simboličnim rastom od 2,4 posto. Ipak, kako je većina dionica na SASE završila godinu u minusu, i mršava zarada je bolje od gubitka, tako da investitori nemaju baš previše razloga za nezadovoljstvo. Utoliko prije što je dionica BH Telecoma 2011. godinu završila u minusu, iako je zadnjih nekoliko godina godišnji profit ove kompanije praktično nepromjenjen.

Najveći gubitnik dionice mostarske EP HZ HB

Među gubitnicima na SASE u 2012. godini prednjači dionica mostarske Elektroprivrede HZ HB, čija je tržišna cijela pala za 33,3 posto, daleko iznad prosječnog pada tržišta, tako da su dioničari ove ove kompanije tokom prošle godine izgubili tačno trećinu vrijednosti svoje investicije.

Za dioničare ovo i nije preveliko iznenađenje, jer već pet godina tržišna cijena ove dionice je u konstantnom padu, au 2011. godini pad ove dionice bio je nešto blaži, “samo” 11 posto.

Na listi “ožalošćenih” investitora u 2012. godini visoko kotiraju i dioničari Energoinvesta i HT Mostar. Tržišna cijena dionica Energoinvesta u 2012. pala je za 27,3 posto, dok je godinu dana ranije ova dionica imala rast na godišnjem nivou od 7,8 posto.

Dioničari HT Mostar u 2012. godini prošli su tek za nijansu bolje od dioničara Energoinvesta, pošto je vrijednost dionica mostarskog telekoma pala za 26,6 posto, što je peta godina u nizu kako tržišna vrijednost ove dionice pada. Pad u 2011. godini od 0,8 posto očigledno nije predstavljao najavu preokreta i prelazak ove dionice u “zeleno” čemu su se investitori nadali, već je samo predstavljao zatišje pred buru uoči daljeg sunovrata ove dionice.

Ništa bolje nisu prošli ni dioničari sarajevskog Klasa, pošto je ova dionica u 2012. godini zabilježila pad 18 posto, znatno iznad prosjeka tržišta, dok je godinu dana ranije taj pad iznosio 4,9 posto. Vlasnicima dionica Klasa pad njihove tzržišne cijene nije jedini problem, jer je trgovanje ovom dionicom praktično zamrlo, uz višemjesečne izostanke trgovanja i tek simbolične promete.

{fusionchart id="114" SASE u 2012}

Pada promet dionicama kompanija

Ono što postaje očigledno je da oporavak dionica na SASE nije na vidiku, a najbolji pokazatelj je ukupan ostvareni promet. Iako je u 2012. godini ukupan promet na SASE porastao na 373 miliona maraka, što je za 52 posto više nego u 2011. godini, i predstavlja najveći iznos u poslednje četiri godine, ovo je prije svega zasluga Vlade FBiH i njenog zaduživanja kroz emisije obveznice i trezorskih zapisa, što je “napumpalo” ukupan promet.

Loša vijest je da od ukupnog godišnjeg prometa na trgovanje dionicama kompanija u 2012. godini otpada tek 82,1 milion maraka, što je za 1,5 miliona maraka manje nego u 2011. godini. To samo pokazuje da iako ukupni promet raste promet dionicama komapnija na SASE u stvari pada.

Pri tome, 35 miliona maraka odnosi se na trgovanje samo jednom dionicom, Bosnalijeka, čime ukupna slika postaje još tmurnija, pogotovo za postojeće vlasnike većine dionica koji teško da se mogu nadati da će pronaći zainteresovanog kupca.

Ključni problem domaćeg tržišta kapitala nije pad tržišnih cijena dionica već hronična nelikvidnost, koja traje već godinama, bez naznaka da bi se ubrzo mogli pojaviti investitori sa svježim novcem, što je preduslov za oporavak ukupnog tržišta. Većini investitora tako presotaje samo da što prije pokušaju zaboraviti prošlu godinu i da se nadaju da će ove godine “ipak biti drugačije”.

(zurnal.info)