Državne i druge nepogode: Farmeri će prije dočekati smrt nego zaštitu od poplave

Farmer Fadil Ahmetašević zbog poplava je izgubio gotovo polovinu zemlje koju je kupio uz rijeku Spreču jer nije bilo nasipa koji bi zaustavio nabujalu rijeku da se izlije na oranicu. U katastru i dalje ima upisana dva i po dunuma ali u stvarnosti je jedan dunum odnijela voda.

Vlasti u Federaciji ne rade ništa ili gotovo ništa da spriječe poplave. Revizori su izračunali da će im trebati 40 godina da ovim tempom dođu tek do zadovoljavajućeg stepena zaštite od poplava. Za Ahmetaševića, kome gotovo svake godine plave imanja, taj je period ravan vječnosti.
- Ja sam mrtav za 40 godina – kaže tridesetosmogodišnji Ahmetašević, jedan od farmera sa najvećim imanjem u gračaničkoj regiji.

On kaže da se lakše nositi sa sušom nego sa poplavama jer je nabavio opremu za navodnjavanje. Od poplave ga može odbraniti jedino nasip ili dublje korito rijeke a to su trebale uraditi silne institucije, agencije i ministarstva koje dobijaju novac od takozvane vodne naknade. Međutim, sav novac se troši samo na održavanje već izgrađenih nasipa i drugih zaštita od poplave.
- Oni čak rade da nas unište – kaže Ahmetašević, vlasnik oko 60 dunuma zemlje od kojih je 40 uz rijeku Spreču: Najbolja, najplodnija zemlja je u sprečanskom polju.

Fadil Ahmetašević (Foto: Avaz)

NOVAC NIZ VODU

Federalni revizori nedavno su objavili izvještaj Prevencija poplava u Federaciji u kojem su detaljno istražili koliko dobro nas vlast štiti od poplava. Zaključak ovog izvještaja od 50 stranica u jednoj bi rečenici glasio: voda i novac bez kontrole cure na sve strane!

“U situaciji kada svaki nivo vlasti na različit način planira i provodi mjere zaštite na vodotocima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija dovodi do 'bacanja novca niz vodu'”, piše u zaključku revizora.

Kada to kažu revizori misle na primjere rijeka baš poput Spreče gdje se ne zna ko šta treba raditi. Posljednjim Zakonom o vodama u Federaciji, sve su rijeke podijeljene na prvu i drugu kategoriju. Jednom upravljaju kantoni a drugom entitetski nivo. Federacija tako upravlja rijekom Sprečom nizvodno od ušća Jale a Tuzlanski kanton uzvodno od ušća.

Ako slučajno imate zemljište uz rijeku čiji je dio u nadležnosti kantona, onda ste prepušteni sami sebi. Iako kantoni dobijaju najviše novca, čak 45 posto od svih vodnih naknada, najmanje ulažu u zaštitu od poplava. Kantoni su u 2009. i 2010. godini dobili više od 36 miliona maraka od naknada. Štete od poplava u istoj godini su dostigle gotovo 100 miliona a svi kantoni zajedno su uložili jedva nešto više od tri miliona da zaštite svoje stanovnike od poplava. Svaki kanton sam određuje koliko će procenata od naknade uložiti u zaštitu od poplava i taj se iznos kreće od nula do deset posto. Livanjski kanton tako u 2010. godini nije uložio ni marke iako je krajem te godine bilo šteta od poplave. Jedino je Posavski kanton uložio svih 500.000 maraka od naknada u zaštitu.

“Ako na to dodamo i činjenicu da kantoni većinom ni nemaju potpune podatke o štetama, dobijamo stvarnu sliku neefikasnosti cijelog sistema”, piše u izvještaju revizora.

Piše i to da su kantoni dobili 20 miliona više nego po ranijem Zakonu o vodama. Samo je 16 posto ili tri miliona potrošeno za zaštitu od poplava.

Spreča pravi poplave gotovo svake godine (Foto: Civilna zaštita Tuzlanskog kantona)

POPLAVA ODNOSI I SNOVE

Sabahudin Avdić iz zemljoradničke zadruge Gračanka kaže da samo u okolini Gračanice štete godišnje prelaze pola miliona maraka.
- Moram kazati da je rijetkost da se ne desi poplava – kaže ovaj tehnolog voćarske i povrtlarske proizvodnje u Gračanki: U pojedinim godinama više a nekad manje, ali svake godine.

On objašnjava da sve manje poljoprivrednika uz rijeku Spreču proizvodi povrće poput krompira ili kupusa. Najčešće je to kukuruz, koji se, kaže, može presijati ako poplavi.
- To je jako plodno tlo sa rekordnim rezultatima, posebno za mrkvu – kaže Avdić i dodaje da su se nasipi od kamena počeli polako praviti ali da su mine uz rijeku i dalje veliki problem na kome ne radi niko.

U ovom dijelu Bosne i Hercegovine poplave pravi i jezero Modrac koje se smanjilo pa veće padavine uzrokuju prelijevanje vode preko brane i poplave.

A poplave osim povrća, štala i namještaja odnose i ljudske snove. Avdić ima zemlju pored rijeke Spreče a zbog poplava ima samo san kako da je iskoristi.
- Sanjam da tu uzgajam ribu, proizvodim povrće – počinje Avdić i vrlo brzo zaključuje: O tome sada nema govora.

Ovaj stručnjak kaže da bi se u zaštitu od poplave isplatilo ulagati. Šest njegovih kolega čiji su izvještaj navodili revizori kažu da podaci UN-a pokazuju da svaki uloženi dolar u prevenciju smanjuje štete od poplava i do osam puta.

Farmer Fadil Ahmetašević, prepušten sam sebi, kako kaže, nema dilema isplati li se praviti nasipe.
- Bezbeli da bi se isplatilo – smatra Ahmetašević za koga svaka poplava znači da mora čekati narednu godinu da proda svoje proizvode na pijaci: Deset porodica žive od mog imanja.

Ove porodice nemaju nikakvog osiguranja da ono što posiju neće odnijeti ili uništiti voda. Zbog toga farmeri u ovom kraju države ne mogu osigurati svoje usjeve.
- Neće niko da nas osigura, znaju da će poplaviti – kaže Ahmetašević i navodi da puno njegovih prijatelja odustaje od zemljoradnje, ali ne i on: Sve sisteme imam, sve sam kupio, da sve to rasprodam i odem u Sloveniju da malterišem...

U proljeće ovaj gračanički farmer ponovo ulazi sa rizikom i uz neizvijesnost za posađenih 20 dunuma pšenice.
- Ako Spreča izađe ode pšenica.

U slijedećem nastavku priče o zaštiti od poplava raspetljavamo zamršeno klupko odgovornosti za odbranu od nabujalih rijeka, upiremo prstom u odgovorne i pitamo ih zašto ne rade dovoljno da spriječe milionske štete te kada se ozbiljno planiraju početi baviti ovim desetinama miliona teškim problemom.

(zurnal.info)