BLEF ILI STVARNA PRIJETNJA: Hoće li Putin pokrenuti nuklearni rat?

 

Nekoliko dana nakon što je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se snage nuklearnog odvraćanja stave u pripravnost, učinkovito zaprijetivši svijetu nuklearnim ratom, piše The Kyiv Independent. 

Budući da se vojna invazija koja je u toku pokazala iznimno skupom za Rusiju, ključno je pitanje je - da li Putin blefira?

Počinjući invaziju, Putin je rekao da će se svaka strana zemlja koja se pokuša umiješati u rat u Ukrajini suočiti s „posljedicama koje nikada nisu vidjeli u svojoj historiji“, što se može protumačiti kao prijetnja nuklearnim ratom. 

Odluka Rusije da ojača svoje nuklearne snage navodno je utjecala na donošenje odluka u NATO-u. Iako je američki predsjednik Joe Biden rekao da se Amerikanci ne bi trebali brinuti o mogućoj nuklearnoj prijetnji, on je također pokazao da je spreman učiniti sve kako bi izbjegao eskalaciju s Rusijom. Iako su SAD nastavile isporučivati oružje Ukrajini, odbile su isporučiti borbene avione koje je Ukrajina tražila ili nametnuti zabranu letova iznad Ukrajine.

Biden je branio ove odluke rekavši da SAD žele izbjeći „treći svjetski rat“. Međutim, sada je nejasno ublažava li nevoljkost Zapada da brani Ukrajinu rizik od nuklearnog rata ili ga zapravo povećava ohrabrujući Putina da počini naredne akte agresije. 

„S obzirom na Putinovu ludost, nuklearni rat se ne može isključiti“, rekao je ukrajinski vojni stručnjak Vyacheslav Tseluiko za Kyiv Independent.

 

NUKLEARNA OPSESIJA

 

Putin je u više navrata optuživao Ukrajinu za razvoj nuklearnog oružja, a pritom nije prezentirao nikakve dokaze. 

U obraćanju 21. februara kada je priznao nezavisnost država na istoku Ukrajine, Putin je tvrdio da bi Ukrajina mogla razviti nuklearno oružje. U govoru od 24. februara koji je opravdavao rusku invaziju na Ukrajinu, Putin je ponovo govorio o ovom pitanju, rekavši da će Rusija spriječiti Ukrajinu da dobije nuklearno oružje. 

Putin je 5. marta čak zaprijetio da će uništiti i samu ukrajinsku državu, rekavši da navodni planovi Ukrajine za razvoj nuklearnog oružja ugrožavaju „budućnost ukrajinske države“. Dana 16. marta ponovio je svoje tvrdnje da je Ukrajina planirala razviti nuklearno oružje.

Konkretno, osvrnuo se na izjavu ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog od 19. februara da Ukrajina može priznati Budimpeštanski memorandum kao ništavan. Prema Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, Rusija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo obvezale su se da neće koristiti vojnu silu protiv Ukrajine u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja koje je dobila od raspadnutog Sovjetskog Saveza. Uprkos tome, Rusija je prekršila memorandum invazijom na Ukrajinu 2014. godine.

Primjedba Zelenskog potaknula je nagađanja da bi Ukrajina mogla razviti nuklearno oružje kao sredstvo odvraćanja od ruske agresije. Međutim, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je 23. februara da Ukrajina nikada nije planirala razvijati nuklearno oružje.

 

PRLJAVA BOMBA

 

Ruska opsjednutost nuklearnom energijom očitovala se i kada su njene trupe gađale civilna nuklearna postrojenja u Ukrajini. Od 24. februara Rusija je okupirala nuklearne elektrane u Černobilu i Zaporožju, a kasnije su iste granatirale ruske trupe. Moskva je također granatirala nuklearni reaktor na Institutu za fiziku i tehnologiju u Kharkivu. 

Ruska državna propaganda optužila je Ukrajinu da pokušava stvoriti prljavu bombu, uređaj za raspršivanje radioaktivnog materijala na velikom području, unutar svojih nuklearnih postrojenja. U međuvremenu, neki su promatrači izrazili bojazan da bi Rusija mogla zarobljene nuklearne elektrane pretvoriti u prljave bombe kako bi ucijenila Zapad. 

Rusija je lažno optužila Ukrajinu za razvoj oružja za masovno uništenje, uključujući biološko i hemijsko. To je potaknulo američku vladu da tvrdi da je Rusija pripremala operaciju pod lažnom zastavom s oružjem za masovno uništenje i planirala okriviti Ukrajinu.

 

BLEFIRA LI PUTIN?

 

Predviđanja Putinovih postupaka ovise o pretpostavkama njegove racionalnosti ili iracionalnosti. Direktor CIA-e William Burns rekao je 8. marta da je ruski predsjednik „bijesan i frustriran“, ali da „nije lud“. Ako se pretpostavi da je Putin barem donekle racionalan, malo je vjerovatno da će pokrenuti nuklearni rat pune razmjere. 

James Acton, sudirektor programa nuklearne politike Carnegie Endowmenta, rekao je u intervjuu od 10. marta da vjeruje da Putin „prepoznaje da bi korištenje nuklearnog oružja bilo vrlo rizično“. 

U ovom scenariju Putin blefira jer zna da će nuklearni rat dovesti do obostranog uništenja, što je prijetnja i njegovom vlastitom opstanku. Ako je to slučaj, Putin koristi nuklearne prijetnje kako bi zaustavio potporu NATO-a, uključujući nametanje zone zabrane letova koju Zelenski zahtijeva tokom čitavog rata.

Međutim, Putinova racionalnost nije garantovana, što izaziva strah od potencijalnog nuklearnog rata. Ukrajinski politički analitičar Volodymyr Fesenko je među onima koji kažu da je sve moguće u ovom trenutku. 

„S racionalne tačke gledišta, (nuklearni rat) je nemoguć“, rekao je za Kyiv Independent. „Ali od Putina možemo očekivati sve. Imamo posla s manijakom koji se ponaša iracionalno.“

 

STJERAN U ĆOŠAK

 

Oni koji se boje nuklearnog rata, kažu da bi Putin mogao biti sklon upotrijebiti nuklearno oružje ako bude stjeran u ćošak. 

„Koji bi uvjeti morali postojati da bi Putin vjerovao da su rizici korištenja nuklearnog oružja manji od rizika od nekorištenja istog?“, upitao se Acton. „Mislim da bi Rusija morala stvarno izgubiti ovaj rat. Ili možda vrlo dugotrajno i iznimno skupo krvoproliće.“

Acton tvrdi da bi se to moglo dogoditi ako rat postane neželjen u Rusiji i ugrozi Putinovu vlast. „Pričao je o svom gađenju prema (libijskom diktatoru Muammeru) Gadafijevom ubistvu i očito je zabrinut da će mu se isto dogoditi“, rekao je Acton. „Mogao bi promatrati nuklearno oružje kao potencijalni izlaz iz ovog sukoba. Neka vrsta rješenja za spašavanje lica ili čak neka vrsta pobjede.“

Tseluiko je za Kyiv Independent rekao da bi se to moglo dogoditi ako Putin pretrpi konvencionalne poraze u Ukrajini. Jedina zemlja koja je ikada koristila nuklearno oružje u borbi bio je SAD 1945. godine kada je bacio nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki, što je natjeralo Japan na predaju i okončanje Drugog svjetskog rata.

No Sergej Sazonov, ruski politički filozof s estonskog sveučilišta Tartu, kaže da su paralele s Hirošimom pogrešne jer je nuklearni udar uslijedio nakon konvencionalnih pobjeda SAD-a, što je otpor učinilo beskorisnim. 

„(Nuklearni udar na Ukrajinu) Putinu neće dati ništa jer predaja pod takvim uvjetima neće biti vrijedna ni papira na kojem je napisana“, rekao je za Kyiv Independent. „A troškovi su kolosalni, sve do rizika od nuklearnog rata s NATO-om. Čak ni Putin nije takav psihopata.“

Sazonov je tvrdio da „ukrajinska vojska neće nestati, a nakon nuklearnog napada na Kijev bit će nemoguće natjerati je da se preda bez obzira na to što je bilo ko potpisao“.

 

NUKLEARNI ILI KONVENCIONALNI RAT?

 

NATO je odbio vojno intervenirati u ratu u Ukrajini na temelju pretpostavke da će se sukob između NATO-a i Rusije vjerovatno pretvoriti u nuklearni rat. Ali postoji i argument da treći svjetski rat, nešto što Biden često spominje, ne mora biti nuklearni. Prema ovom mišljenju, konvencionalni rat između Rusije i Zapada je vjerovatniji jer će se sve strane bojati obostranog uništenja u slučaju nuklearnog rata. 

„Iskustvo Hladnog rata pokazuje da velike sile mogu voditi konvencionalne ratove bez upotrebe nuklearnog oružja“, rekao je Tseluiko. Kao primjer je naveo proxy ratove između SAD-a i Sovjetskog Saveza u Koreji i Vijetnamu. U ovom scenariju Rusija ima male šanse za uspjeh. 

„U konvencionalnom ratu Rusija nema šanse za pobjedu u ratu s NATO-om“, dodao je Tseluiko.

Neki vjeruju da je ograničeni nuklearni rat s ruskim taktičkim nuklearnim oružjem usmjerenim na Ukrajinu ili zemlje NATO-a vjerovatniji od nuklearnog rata punog razmjera. Ova teorija pretpostavlja da bi taktički nuklearni napadi bili prikladniji budući da ne dovod do obostrano osiguranog uništenja. 

Protuargument tome je da su taktički nuklearni napadi sami po sebi besmisleni jer će najvjerovatnije eskalirati u nuklearni rat punog razmjera uz korištenje strateškog nuklearnog oružja. Tseluiko je ustvrdio da su ruski taktički nuklearni napadi na NATO malo vjerovatni.

 

NUKLEARNI PORAST

 

Dok se Zapad boji antagoniziranja Putina zbog straha od nuklearnog rata, njihova uočena slabost zapravo može povećati rizike takvog rata u budućnosti. Sazonov tvrdi da strah Zapada od nuklearnog oružja daje nuklearnim silama poput Rusije „carte blanche“ da nekažnjeno počine akte agresije, uključujući i one s upotrebom atomskog oružja. To također može dovesti do masovno porasta broja nuklearnog oružja širom svijeta, dodao je. 

„Nedostatak vojnog odgovora na Putinovu nuklearnu prijetnju upravo je ono što nuklearni rat čini neizbježnim u budućnosti“, rekao je. 

„Zapad je upravo pokazao da se nuklearne prijetnje mogu koristiti ne kao odbrambeno oružje, nego kao ofanzivno; ne kao oruđe obuzdavanja koje odvraća velike sile od započinjanja ratova, već kao oruđe osvajanja koje odvraća velike sile od miješanja u ratove.“

(zurnal.info)