MJESEC DANA ZA 2.000 ŽIVOTINJA: Humano zbrinjavanje ili masovna likvidacija pasa u Zenici?

Novi zenički gradonačelnik najavio je u novogodišnjem intervjuu za lokalnu televiziju da će problem pasa lutalica u ovom gradu početi rješavati odmah nakon praznika i u potpunosti osloboditi ulice od pasa u rekordnom roku od mjesec dana. Za lokalno udruženje za zaštitu životinja Šapa ova najava bila je znak za uzbunu i strah da će u Zenici doći do masovnog ubijanja pasa lutalica.

Broj ugriza pasa je u Zenici dostizao prosjek od gotovo jednog ugriza dnevno. Iznos odštete koju grad mora platiti zbog ugriza pasa prešao je cifru od milion maraka.  

Zenica je vjerovatno jedini grad u Bosni i Hercegovini koji osim udruženja za zaštitu pasa lutalica ima i udruženje za zaštitu građana od pasa lutalica.

Dok većina građana Zenice sa nestrpljenjem čeka sklanjanje pasa sa ulica i uglavnom ne pitaju za način na koji će to biti urađeno, mišljenja stručnjaka su podijeljena.


Obećanje načelnika

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović već je ranije obećao da će cijela procedura biti u skladu sa najboljim evropskim praksama i pravilima. On želi za mjesec dana skloniti sve pse sa ulica.
- Dogovoreno je da se svi na human način uhvate i sklone o azil, da se o njima brine – kaže za Žurnal Kasumović i objašnjava da će o sudbinama pasa u azilu odlučivati veterinari.

Članovi Udruženja za spašavanje i zaštitu životinja Šapa iz Zenice plaše se da se “priprema masovno i nezakonito ubijanje pasa”. U saopštenju ovog Udruženja postavljaju pitanje na koji način će oko 2.000 pasa, koliko ih je prema njihovim procjenama na ulicama ovog grada, biti smješteno u azil koji ima deset puta manji predviđeni kapacitet.

Kasumović obećava da ubijanja pasa neće biti.

- Nijedan pas se neće ubiti – kaže za Žurnal Kasumović i objašnjava da će veterinari odlučivati da li će bolesni i opasni psi biti uspavani i ponavlja da “nikakvog ubijanja neće biti”:

Da sam to htio, uradio bih to kao što su radili u drugim gradovima.

Članovi Šape iz Zenice ukazali su na nekoliko detalja koji bi u cijelom procesu koji nije do kraja transparentan mogli biti sporni. Oni tvrde da lokalno komunalno preduzeće Alba, kojeg je gradsko vijeće još 2015. godine izabralo da upravlja azilom, tada još uvijek u izgradnji, nije registrovano za djeloatnost upravljanja skloništem za napuštene životinje “niti bilo koji vid rada sa životinjama”.

“To znači da niko od strane Albe, radnika Albe, vozača Albe, ne može vršiti bilo kakvu aktivnost vezanu za hvatanje i navodno odvoženje pasa u sklonište, te da će istog momenta kada učine bilo koju od navedenih ativnosti prekršiti zakon”, navode u svom saopštenju članovi Udruženja Šapa i dodaju da “uposlenici Albe nisu obučeni za rad sa životinjama, niti imaju relevantno iskustvo i stručnost, niti su ikad imali dodir bilo kakve vrste sa životinjama.”

Kasumović je u najavama ove akcije govorio da će o psima brinuti predstavnici veterinarskog smjera Mješovite škole. U Udruženju Šapa smatraju da uposlenici Albe niti predstavnici škole “nemaju nikakav praktični dodir sa psima koji godinama žive na ulicama Zenice niti imaju ikakvu stručnu osposobljenost” te smatraju da jedino članovi njihovog udruženja mogu raditi ovaj posao.

Iako je Gradsko vijeće prije dvije godine dodijelilo upravljanje azilom komunalnom preduzeću, iz Kasumovićevog ureda su nedavno objavili da su postigli dogovor sa Šapom da ovo udruženje upravlja azilom. Isključivanje udruženja iz rada azila, nakon dvomjesečnih pregovora, u ovom udruženju smatraju “sramnim i netransparentnim”.

Gradonačelnik Kasumović smatra da su članovi Šape nezadovoljni jer će uklanjanjem pasa sa ulica izgubiti smisao postojanja i ne želi odgovarati na njihove kritike.

- Ne mogu nečiju budalaštinu komentarisati – kratko je rekao Kasumović.

Članovi Udruženja Šapa nisu bili dostupni za komentar. Komentar i objašnjenje cijelog postupka nismo uspjeli dobiti niti u komunalnom preduzeću Alba koje upravlja azilom. Ovom preduzeću je data obaveza da oformi takozvani higijenski servis, zakonom predviđeno tijelo koje se brine o psima u azilu i odlučuje o njihovoj sudbini.


Ko će nadgledati proces?

Još uvijek je nejasno koji veterinari će raditi u zeničkom higijenskom servisu. Proces njihovog izbora do sada nije bio transparentan jer Alba kao većinski privatna firma u kojoj grad imao samo dio udjela, nije obavezna da raspisuje javne nabavke.

Veterinar Alen Pašić iz Zenice za Avaz je izjavio kako mu je drago da će uklanjanje pasa konačno početi ali da “sumnja u stručnost i osposobljenost osoba koje će obavljati posao”.

“Neko mora nadgledati provođenje tog posla – rekao je Pašić za Avaz i objasnio da posao “neće biti urađen na pravi način sve dok se ne oformi gradska veterinarska inspekcija”.

“Nisam siguran da  je oformljen higijenski servis i na koji način oni to misle uraditi”, rekao je Pašić za Avaz i dodao da “mora biti objavljen konkurs, taj posao trebaju raditi stručne osobe” te da “svi koji  će raditi u higijenskom servisu moraju proći obuku za hvatanje pasa.”

Veterinar Husein Spahić iz veterinarske stanice Poli-vet kaže da veterinari iz stanice u kojoj on radi nisu kontaktirani u ovom procesu ali da u njemu ne bi ni učestvovao.

- Ne želim učestvovati u tome – kaže za Žurnal Spahić i objašnjava da se mora formirati komisija veterinara koji će odlučivati o sudbinama pasa a takve komisije “u Zenici nema”.

Spahić objašnjava da veterinar po zakonu može predložiti uspavljivanje psa samo kada je bolestan ili je u agoniji.

Veterinar Nermin Beganović iz veterinarske stanice Zenivet kaže da o akciji uklanjanja pasa informacije dobija jedino iz medija. Kaže kako je bio na nekoliko sastanaka na kojima se razgovaralo o rješavanju problema pasa lutalica ali da mu nije poznato ko će od njegovih kolega učestvovati u procesu uklanjanja pasa.

- I mi se pitamo koga će pozvati – kaže Beganović i dodaje da se veterinarska stanica Zenivet stavila na raspolaganje gradskim vlastima i da želi pomoći rješavanju ovog problema.

On objašnjava da svaki veterinar koji ima diplomu može u azilu raditi sa psima. Beganović kaže da podržava akciju “dok je u granicama zakona”. Objašnjava da veterinar može odlučiti da se uspavaju psi koji boluju od zaraznih bolesti ili su opasni za ljude.

Otkrivanje pasa opasnih po okolinu odnosno agresivnih pasa moguće je uraditi posmatranjem i bez dodatnih troškova.

- Svako otkrivanje bolesti bi zahtijevalo testiranje – kaže Beganović.

Mrze li veterinari životinje?

Uklanjanje pasa lutalica sa zeničkih ulica sa pažnjom prati i Adnan Omerdić, predsjednik Udruženja građana za zaštitu čovjeka od ugriza pasa-lutalica Stop ugrizu iz Zenice. Omerdić objašnjava da se ovo udruženje “više bavi ljudima nego psima” ali da im je stalo da se cijela procedura uradi po striktnim zakonskim propisima.

On tvrdi da je na ulicama Zenice već manje pasa od kada je najavljeno njihovo uklanjanje i vjeruje da aktivisti sklanjanju pse u podrume odnosno skloništa. Njegov stav je da udruženja poput Šape trebaju prepustiti stručnjacima da riješe problem jer “ne može ljubav prema životinji riješiti problem”.

Jedini način da se sazna stvarni broj pasa lutalica, smatra Omerdić, jeste da se svi smjeste u azil.

- Nećemo znati koliko ih ima dok ih sve ne smjestimo u azil – kaže Omerdić ali dodaje da bi se smještanjem velikog broja pasa na jedno mjesto mogao napraviti dodatni problem, poput onoga u Tuzli, kada su psi u azilu napadali jedni druge.

On ne dijeli strah aktivista za zaštitu pasa da će veterinari narediti masovna ubijanja pasa lutalica.

- Zašto bi veterinar mrzio životinje? - kaže Omerdić.

Prema posljednjim informacijama koje je prikupilo ovo udruženje, od 2013. do 2016. godine u Zenici se godišnje dogodi 300 do 350 ugriza pasa.

Sud je u korist građana koji su pretrpjeli ujed psa lutalice presudio u iznosu većem od pola miliona maraka bez kamata. Samo dio ljudi je, kaže Omerdić, tužio grad. Da su se svi građani koje je ujeo pas odlučili na tužbe, vrijednost odštete bi bila veća od tri miliona maraka, objašnjava Omerdić.

Ovo udruženje čvrsto podržava Kasumovića u akciji sklanjanja pasa iako bi njen uspjeh značio i kraja rada udruženja.

- Sanjamo dan kada ćemo se ugasiti, to nam je cilj – kaže Omerdić.

Na internet stranici ovog udruženja postavili su brojač koji otkucava dane do roka kojeg je gradonačelnik Kasumović odredio kao krajnji za sklanjanje svih pasa sa ulica.

Brojač prikazuje da je do roka ostalo još mjesec dana ali Omerdić kaže da je najvažnije da je proces počeo.

- Bitno je da se krene a nebitno da li će završiti za mjesec ili pet – kaže Omerdić.

Fuad Kasumović nedavno je sam skratio rok za rješavanje ovog problema. Samouvjereno je rekao da će sve pse ukloniti sa ulice u roku od mjesec dana iako je ranije taj rok bio tri mjeseca. Danas i on ističe da je važnije da proces počne nego krajnji rok za njegov završetak.

- Dnevno će se prevoziti onoliko pasa koliko se mogne jer se zakonski samo dva psa mogu smjestiti u jedno auto – kaže za Žurnal Kasumović.

Da bi svi psi u Zenici bili sklonjeni sa ulica u azil kilometrima izvan grada u obećanom roku, svakog dana će se morati voziti više od 30 “tura” do azila.


Loš primjer iz Sarajeva

Vlastima u Sarajevu se u julu 2016. godine, mjesec dana prije dolaska velikog broja turista na filmski festival, žurilo da sklone što je moguće više pasa lutalica sa gradskih ulica.

Podaci Vlade Kantona Sarajevu pokazuju da je u julu 2016. godine uhvaćeno i sa ulice sklonjeno 685 napuštenih pasa. Nakon pregleda veterinara psi su smješteni u azile u Žunovici i Prači. Nedugo poslije azilima je isključena voda a psima je, otkrili su volonteri koji su se brinuli o psima, u azilu nedostajalo hrane i veterinarske njege.

Dokazi koje su objavili aktivisti za zaštitu životinja pokazali su da psima nije pružena adekvatna njega u azilima. Na taj način je prekršen državni Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je u intervjuima za medije iznio jasan stav da je državni zakon loš, da je donesen pod pritiskom udruženja za zaštitu životinja i da krivicu za problem velikog broja pasa na ulicama snose aktivisti udruženja koji insistiraju da se zakon provodi. U tome je, jasno je iz Konakovićevih izjava, pronađeno opravdanje za uklanjanje pasa sa ulica po svaku cijenu.

Sličan je stav Konaković ponovio prilikom jednog od razgovora sa aktivistima za zaštitu životinja, potvrđeno je Žurnalu od više osoba koje su prisustvovale sastanku.

Vlastima u Sarajevu se prošloga ljeta, baš kao i danas vlastima u Zenici, žurilo da riješe problem koji se stvarao godinama, upravo jer se nije poštovao državni zakon. Vlada Kantona Sarajevo je u junu 2016. godine donijela zaključak kojim je komunalnom preduzeću Rad i Veterinarskoj stanici Sarajevo naređeno da poduzme “sve mjere i aktivnosti u vezi uklanjanja napuštenih pasa sa ulica Kantona Sarajevo”.

Državni zakon o zaštiti životinja jasno “zahtijeva da se napuštenim i izgubljenim životinjama osigura adekvatan smještaj i veterinarsko-zdravstvena pomoć“. Aktivisti su javnost obavijestili da smještaj i zdravstvena pomoć još uvijek nisu osigurani iako je premijer Konaković u junu 2016. godine obećao da će biti obezbijeđeno trajno rješenje problema smještaja uhvaćenih pasa.

"Raspisali smo tender ovih dana za kupovinu tranzitnog prihvatilišta koje će biti trajno rješenje za one koji žele da udome psa i za rješavanje ovih koji su oboljeli“, obećao je Konaković.

Za nabavku tranzitnog prihvatilišta o kojem se u javnosti još uvijek ništa ne zna, zaduženo je kantonalno Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture i ministar Senad Hasanspahić.

Pokušali smo u ministarstvu dobiti više informacija ali sve što su nam iz kabineta ministra Hasanspahića mogli reći jeste da je ministar na godišnjem odmoru.

Ministarstvo je trebalo napraviti registar vlasničkih pasa, registar privatnih azila i udruženja koja se bave zaštitom životinja, da bi se pokrenuo pilot projekat udomljavanja uhvaćenih pasa sa područja Kantona. Ništa od toga do sada nije urađeno, a u međuvremenu se psi šalju u neuslovne prostorije azila Žunovica, Prača i Stup.

Zbog toga su aktivisti protiv Kantona Sarajevo podnijeli nekoliko krivičnih prijava koje su u Tužilaštvu Kantona Sarajevo spojene u jednu krivičnu prijavu. Rezultata po ovim prijavama nije bilo do kraja 2016. godine.

U međuvremenu je premijer Konaković napravio istraživanje o bolestima kod pasa lutalica čime je još jednom prekršen zakon.

U septembru je u javnost procurio dokument sa nazivom „Monitoring infektivnih i parazitranih bolesti zoonotskog tipa u populaciji napuštenih pasa“. Analize krvi po nalogu vlade Vlada Kantona Sarajevo uradio je Veterinarski fakultet i Veterinarska stanica, iako je jedini nadležan za takve analize Ured za veterinarstvo BiH.

Premijer Konaković bio je upoznat da krši Zakon o veterinarstvu BiH jer ga je državna inspektorica za nadzor dobrobit životinja Inga Dujmović upozoriila na to. U izjavi koju je državna inspektorica dala za Istinomjer kaže da je „pored našeg konkretnog upita poslanog premijeru Kantona Sarajevo i zakonske obaveze o razmjeni podataka u slučaju pojave zarazne bolesti, da nam dostavi informacije o razlozima za pokretanje monitoringa, koje bolesti su obuhvaćene monitoringom, kao i o radnjama koje Vlada Kantona namjerava provesti nakon dobijanja rezultata monitoringa, još uvijek nam nisu dostavljene tražene informacije.

Obzirom da je Ured za veterinarstvo BiH nadležan za praćenje stanja u zemlji po pitanju zaraznih bolesti, svakako da su nam takve informacije morale biti dostupne“, kazala je Dujmović za Istinomjer.  

Dalida Kozlić, aktivistica za zaštitu životinja, kaže da je ova analiza samo sredstvo da se opravda eutanazija napuštenih pasa.

- Bolesti na koje su psi testirani nisu opasne za ljude - kaže Kozlić.

Iako je premijer Konaković tvrdio da su rezultati pokazali da je oko 60 posto pasa lutalica zaraženo bolestima opasnim za ljude, inspektorica Dujmović je tvrdila da su bolesti na koje su psi ispitivani izlječive i da mjera eutanazije nije prvo i jedino rješenje.

Žurnalu je iz više izvora sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu potvrđeno da je uprava fakulteta bila svjesna da analize krvi može raditi samo Ured za veterinarstvo. To ih neće spriječiti da u toku januara 2017. godine objave izvještaj čiju je metodologiju kritikovala državna inspektorica, saznaje Žurnal. Rezultati istraživanja će pokazati da je polovina od oko hiljadu ispitivanih pasa zaražena nekom od bolesti opasnih po zdravlje čovjeka.

Rezultati analize su slučajno ili ne upravo onakvi kakve je Konaković predvidio.

(zurnal.info)