Analiza
MREŽA KRIJUMČARA LJUDIMA SE ŠIRI: Istočnoevropski kriminalci regrutuju nove, neosuđivane saradnike
Sve se više organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca iz istočnoevropskih država okreće krijumčarenju migranata, a u tome prednjače državljani Ukrajine, Moldavije, Bugarske, Rusije, Rumunije, a zatim i državljani Srbije i Hrvatske, kaže Anesa Agović
Trend migracija preko balkanske rute se u prvom kvartalu ove godine smanjio i to za nešto više od 60 posto, dok su rute zapadne Afrike i istočnog Sredozemlja doživjele najveći porast, pokazuju podaci Frontexa.
Priliv migranata u Bosni i Hercegovini također je opao, ali istraživanje Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH (GI-TOC) pokazuje da se u narednom periodu očekuje veći pritisak na BiH.
BEOGRAD ČVORIŠTE ZA SVE RUTE KRIJUMČARENJA
Prema riječima Anese Agović, kordinatorice GI-TOC u posljednjih pola godine karakterističan je pojačan pritisak na ruti koja preko Srbije ide do Mađarske i dalje.
„Prema našem posljednjem izvještaju evidentno je da se situacija u Srbiji komplikuje, odnosno da će posljedice suzbijanja migracija u Srbiji imati posljedice na Bosnu i Hercegovinu. Pod ovim se podrazumijeva da će pritisak na BiH u idućem periodu biti veći, s obzirom na to da će migranti iz Srbije sve više ići preko BiH ka Šengen zoni“, kaže Agović za Žurnal.
U izvještaju Globalne inicijative navedeno je da je Beograd čvorište za sve rute krijumčarenja, te da je u februaru ove godine 35 posto migranata ušlo u Srbiju iz Bugarske, dok ih je 53 posto došlo iz Sjeverne Makedonije. Zbog policijske akcije u blizini granice sa Mađarskom većina daljnjih tokova sada ide prema BiH.
Žurnal na Drini (Video)Srbijanska policija pomaže migrantima da pređu na teritoriju BiH!
„Većina migranata nakon toga putuje u Sarajevo, a zatim nastavlja u Bihać ili Veliku Kladušu, s ciljem prelaska granice sa Hrvatskom. Njemačka, Italija i Francuska su tri prve zemlje namijenjene migrantima, iako konačno odredište ovisi o nacionalnosti migranta“, stoji u izvještaju.
Jedan od glavnih prelaza je Priboj, koji se nalazi na granici sa BiH.
Njemačka je i dalje najpopularnije odredište za migrante, a zatim slijede Austrija, Francuska, Italija, zemlje Beneluxa i Skandinavske zemlje. I dalje najviše migranata dolazi iz Afganistana, Bangladeša, Alžira, Maroka, Konga, Pakistana, Irana…
Anesa Agović ističe da Globalna inicijativa nastavlja da istražuje ovu problematiku, posebno u osvrtu nelegalnih finansijskih tokova koji proističu iz zarađenog novca od krijumčarenja.
Podsjetimo, Žurnal je već pisao o krijumčarenju migranata što je dobro uvezani lanac i biznis u kojem je samo u 2020. godini kroz Zapadni Balkan procirkulisalo između 34 i 50 miliona eura, podatak je do kojeg su ranije došli iz GI-TOC.
„Evidentno je da se sve veći broj migranata uključuje u krijumčarenje, taj procenat nekada dosta manji, sada se utrostručio, kada se govori o udjelu migranata među krijumčarima. Interesantno je da se sve više organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca iz istočnoevropskih država okreće krijumčarenju migranata“, kaže Agović.
U tome, prema njenim riječima, prednjače državljani Ukrajine, Moldavije, Bugarske, Rusije, Rumunije, a zatim i državljani Srbije i Hrvatske.
„Ono što je interesantan trend jeste da se regrutuju državljani ovih zemalja za krijumčaranje, koji prethodno nisu bili osuđivani, niti uključeni u kriminalne aktivnosti“, navodi Agović.
RAZBIJANJE KRIJUMČARSKIH GRUPA
U okviru istraživanja GI-TOC je razgovarala i sa nekoliko krijumčara i u izvještaju su prenijeli njihove izjave. Tako je jedan taksista, koji se bavi krijumčarenjem, rekao da će na „sjeveru Srbije na proljeće opet krenuti posao“, dodajući da njegovi izvori kažu da se očekuje ponovno otvaranje kampova u Somboru i Subotici.
„Postoje naznake da se neki krijumčari vraćaju na svoje staro područje. Jedna afganistanska skupina djeluje na Horgošu u blizini mađarske granice, dok su se Marokanci vratili na svoju redovnu lokaciju kod Srpskog Krstura i Martonoša, naselja uz rijeku Tisu. Afganistanski krijumčari također su uočeni u Šidu, gradu blizu hrvatske granice“, stoji u izvještaju Globalne inicijative.
Navedeno je i to da se čini da su policijske akcije na razbijanju krijumčarskih grupa uspješne, ali da one nisu zaustavile tok izbjeglica i migranata već su samo preusmjerile kretanje.
„Policija u Bosni i Hercegovini provela je nekoliko akcija usmjerenih na navodne afganistanske kriminalce za koje se čini da su svoje operacije prebacili iz Srbije nakon policijske akcije“, stoji u izvještaju. GI-TOC je objavio policijske podatke prema kojima je u 2023. u BiH privedeno 34.409 migranata, dok ih je u 2022. privedeno 27.429. U januaru ove godine policija je zaustavila 2.507 migranata.
U Tužilaštvu BiH ima više predmeta koji se odnose na krijumčarenje lica. Nedavno je podignuta optužnica protiv dvojice državljana Afganistana Sadat Afhana i Mohammad Karim Malang koji su zajedno sa drugim osobama, uglavnom stranim državljanima, postali dio organizirane kriminalne skupine poznate kao BWK. Ova skupina je djelovala na području Srbije i BiH s ciljem nezakonitog krijumčarenja migranata prema zemljama EU. Dvojica optuženih se, između ostalog, terete se da su oteli i zlostavljali migrante.
Nedavno su dvojica optuženih za krijumčarenjeBaban Mohamed Kareem iz Irana i Onen Ilhan zvani doktor, državljanin Turske sporazumn o priznali krivicu za krijumčarenje. Optuženi su da su tokom 2023. radi sticanja finansijske koristi organizovano bavili mađunarodnim krijumčarenjem ljudi turskih državljana među kojima su bili i maloljetnici iz BiH u zemlje EU.
KRIJUMČARI USAVRŠILI TEHNIKE
Anesa Agović kaže da migranti koji imaju novca plaćaju krijumčarima, ali da je sve veći broj onih koji se i samostalno odlučuju na prebacivanje do EU. Cijene ovise od krajnje destinacije, dodala je, pa je tako prebacivanje do Hrvatske oko 2.000 eura po osobi, do BiH može biti od 500 do 1.000 eura.
Žurnal je ranije pisao i o trgovini ljudima u svrhu radne i seksualne eksploatacije među migrantima. Anesa Agović kaže da u prvom kvartalu ove godine nisu zabilježeni slučajevi zlostavljanja djece niti seksualnog uznemiravanja među djecom migrantima u privremenim prihvatnim centrima u BiH, prema zvaničnim informacijama.
„Smatram da je jako važno posvetiti mnogo više pažnje zaštiti ljudskih prava djece bez pratnje, posebno jer ta djeca nemaju povjerenja u sistem, ne žele da provedu ovdje vremena više nego što treba, pa često iz tih razloga i ostanu sa zlostavljačem u okruženju. Globalna inicijativa je u proteklom vremenu posvetila pažnju i ovoj problematici, s obzirom da se vrlo često samo krijumčarenje preklapa sa krivičnim djelom trgovine ljudima“, zaključuje Agović.
Podsjetimo, Žurnal je ranije objavio o migrantu iz Alžira, za kojeg se sumnjalo da je uvezan sa krijumčarima ljudima, u svom šatoru u jednom od kampova na području Krajine fizički i seksualno zlostavljao dvojicu 15-godišnjih migranata.
“On je bio ogroman, a sa sobom je jedno vrijeme vodao i psa kojeg je doveo iz Srbije. U svoj šator bi nekada na silu uveo obojicu mladića, a nekada samo jednog od njih. Ostajali bi po čitavu noć. Ujutro, kada bi on izašao iz šatora, jedan od mladića (ime poznato redakciji, op.a.) izlazio bi iz šatora i odlazio malo dalje od kampa, gdje bi sjedio po čitav dan, odbijajući hranu”, otkrili su tada izvori Žurnala.
U međuvremenu, uz pomoć prijatelja, oba mladića su se uspjela spasiti. Danas su na sigurnom u Italiji.
Inače, što se tiče BiH područje Krajine bilo je zahvaćeno najvećom migrantskom krizom, a mještani s kojima smo razgovarali kažu da se stanje i na području njihovog kantona znatno popravilo. Migrante viđaju u hostelima u kojima spavaju ili marketima gdje kupuju hranu. Međutim, tu budu samo dan ili dva i nastave dalje prema zemljama EU.
Međutim, izvori Žurnala otkrivaju da su se krijumčarske mreže na području USK s godinama profilirale, usavršile i jako dobro umrežile da pretpostavljaju da rutom kroz ovaj dio BiH prolaze samo migranti koji imaju novca i koji "prelazak" mogu dobro platiti.
„Neki od migranata koji se danas bave krijumčarenjem ovdje su došli prije šest ili sedam godina, da su htjeli otići mogli su to uraditi. Radi se o čitavoj mreži u koju su upleteni mnogi... Tačno se zna u koje vrijeme će se krenuti, kojom rutom kretati… Ovdje sjednu u auto, a izađu u Sloveniji, Italiji ili tamo gdje već imaju nekoga da ih čeka. Tu se vrte ogromne svote novca“, tvrde isti izvori.
(zurnal.info)
