Kako posluje Međunarodna organizacija za migracije u BiH :Zloupotreba novca EU namijenjenog migrantima, zapošljavanje rodbine, krađa hrane...

Istražujemo

Kako posluje Međunarodna organizacija za migracije u BiH : Zloupotreba novca EU namijenjenog migrantima, zapošljavanje rodbine, krađa hrane...

Migranti smješteni u kampovima Blažuj i Ušivak nisu zadovoljni hranom koja se za njih sprema, kažu da je nejestiva. U 2020. godini za migrante u Ušivaku naručeno oko pola tone "Student mixa", koji oni nikada nisu vidjeli, ni okusili. U IOM-u su već godinama zapošljava po rodbinskoj liniji, a u prilog tome govori i činjenica da u ovoj međunarodnoj organizaciji danas rade očevi i sinovi, rođaci...

Zloupotreba novca EU namijenjenog migrantima, zapošljavanje rodbine, krađa hrane...
foto: Adi Kebo (zurnal.info)

 

 

 

U Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) BiH već duže vrijeme dešavaju se zloupotrebe javnih nabavki i novca koje EU šalje za pomoć migrantima, a zabilježeni su i slučajevi nepotizma, otkriva nam nekoliko osoba bliskih IOM-u i njihovim partnerskim organizacijama.


Gdje je nestao "Student mix"?


Dobro upućen izvor tvrdi da migranti smješteni u kamp Ušivak nikada nisu vidjeli ni okusili od oko 500 kilograma, a možda i više kesica „Student mixa“, koji je za njih u nekoliko navrata naručivan tokom 2020. godine.

Na uvid smo dobili nekoliko otpremnica na kojima je kao dobavljač naveden „Gadžocomerc“, dok je naručilac IOM „Ušivak“. „Student mix“ je naručen 23. aprila 2020. godine u količini od 66,60 kilograma. Na ovoj otpremnici nalazi se i 1.000 komada milk landa. Pojedinačne cijene se ne navode, samo ukupna od 1.066 maraka.

 

 

Na otpremnici od 27. aprila iste godine navodi se narudžba 100 kilograma „Student mixa“, ali bez cijene.

 

Naručen je i sljedeći dan 28. aprila u količini od 348 kilograma. Na ovoj otpremnici se nalazi još desetak prehrambenih artikala.

 

 

U kamp Ušivak nije ušao nijedan „Student mix“. Nijedan migrant ga nikada nije okusio. Naručivano ga je u tonama, računi su plaćeni, ali to u kamp nije dostavljeno“, tvrdi naš dobro upućen izvor.

Samo jedna kesica "Student mixa" od 180 grama, u sarajevskim trgovinama, košta 3,60 konvertibilnih maraka. 

Ista stvar je i sa integralnim kruhom sa žitaricama. Na otpremnici od 29. februara 2020. stoji da ga je naručeno 1.548 komada, ali isti izvor tvrdi da migranti u kampu Ušivak ovu vrstu hljeba nikada nisu probali. 

 

 

Na naša pitanja gdje je završio “Student mix” naručen 2020. i da li je podijeljen migrantima u Ušivaku iz IOM-a odgovaraju da su oni “razvili i stavili u upotrebu aplikaciju Smart Camp koja omogućava brzo praćenje sve podrške koja se pruža migrantima i tražiteljima azila, uključujući hranu, neprehrambene artikle i druge usluge kao što su medicinska ili psiho-socijalna pomoć”.

“Svi kupljeni artikli se uvijek distribuiraju korisnicima uz dokaze o distribuciji koji se čuvaju u dosijeima IOM-a”, naveli su iz IOM-a.

 

Krijumčari podvode dječake kako bi im naplatili prelazak preko graniceMigranti - ljudi na čijoj patnji svi zarađujuKrijumčari podvode dječake kako bi im naplatili prelazak preko granice

 

Naši izvori pojašnjavaju da se radi o aplikaciji za registraciju korisnika, te da ova aplikacija nema nikakve veze sa nabavkama. Iz IOM-a nisu odgovorili na dodatna pitanja da li u svojim dosijeima imaju zabilježene podatke o tome gdje je završio “Student mix”.

Tražili smo uvid u plan javnih nabavki, ali nam je rečeno da se ne radi o javnim dokumentima.

Nezadovoljni su hranom u kampovima


Većina migranata smještenih u kampovima Ušivak i Blažuj nisu zadovoljni hranom koja se u kuhinjama pravi za njih: "Ta hrana nije jestiva. U kampu Blažuj nekoliko migranata je napravilo improviziranu kuhinju gdje sami sebi spremaju obroke". 

 

 

 

Isto nam je rekao i jedan migrant iz Afganistana koji dva mjeseca boravi u kampu Ušivak: „Jedina zamjerka koju ja imam jeste hrana. U kuhinji ne prave dobru hranu i nikako ne mogu da je jedem. Ukazivao sam im na to, ali uglavnom ne slušaju primjedbe. Vidim da neki ovdje jedu, možda je do mene, ali ja zaista u ovom kampu ne mogu jesti“.

Dozvolu za ulazak u kamp Ušivak, koji smo posjetili nedavno, dobili smo od Službe za strance BiH. Po dolasku u kamp rečeno nam je da nam je dozvola potrebna i od IOM-a, a kako je nismo tražili, niko od uposlenih nije smio davati izjave.

Nije nam bilo dozvoljeno slikati migrante, pa čak ni s leđa, niti obići njihove prostorije u kojima borave ili restoran: „U njihove prostorije ne ulazimo ni mi jer je to njihov privatni prostor. Ne možete slikati ni ostale prostorije, već samo kamp u cjelini“.

 

 

Nije nam bilo dozvoljeno da sami biramo sagovornike, niti da ih fotografišemo (Foto: Adi Kebo/zurnal.info)

 

Nismo imali slobodu ni da sami prošetamo s kampom i razgovaramo s kim mi želimo, već su nam uposlenici iz IOM-a, koje smo dobili kao pratnju, sami pronašli dvojicu migranata za razgovor. Jedan od njih je bio maloljetan i nije znao engleski. 


Ograda oko kampa dvije godine na čekanju 


Dobro upućeni izvori Žurnala navode i da ograda oko kampa Ušivak, za koju je materijal kupljen još 2020., nikada nije postavljena: “Iz Službe za strance BiH su tražili da se postavi ograda oko kampa Ušivak, ali to nikada nije urađeno. Materijal već dvije godina stoji u kampu”.

 

 

 

Materijal za planiranu ogradu već dvije godine stoji u kampu neupotrijebljen      (Foto: Izvor Žurnala)

 

Iz IOM-a su potvrdili da je materijal za ogradu kupljen i da je montaža u toku, ne precizirajući šta je tačno do sada urađeno.


Zapošljavanje po rodbinskoj liniji


Isti izvori otkrivaju da se već duže vrijeme u IOM-u zapošljava po rodbinskoj liniji. Pojedine osobe, koje su na funkcijama, uposlile su svoju djecu ili rođake. Žurnal je u posjedu imena sinova i kćerki uposlenih u IOM-u, ali i rođaka pojedinih kamp menadžera. Dostavili smo ih IOM-u, u dva navrata, s pitanjem da li su u sukobu interesa, s obzirom na rodbinske veze, ali konkretan odgovor nismo dobili. Nisu ni potvrdili, a ni demantovali, njihov prvi odgovor bio je općenit o strogim pravilima zapošljavanja koja se, kako kažu, primjenjuju širom svijeta, ali i kako pored toga vrše „pomnu kontrolu bliskih rođaka na radnom mjestu“, te preduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurao postojanje odvojenih linija za izvještavanje u slučaju mogućeg rizika od sukoba interesa u skladu sa svojim internim politikama.

 

Tržište krijumčarenja migranata u BiH procijenjeno je na 10,5 miliona euraBalkanska ruta je ključni kanal za Zapadnu EvropuTržište krijumčarenja migranata u BiH procijenjeno je na 10,5 miliona eura

 

Od svih zaposlenih u IOM-u se traži da otkriju bliske odnose na radnom mjestu i takvi slučajevi se razmatraju pojedinačno kroz interne mehanizme etičke kontrole. IOM je uspostavio mehanizme za prijavu mogućih zloupotreba i nedoličnog ponašanja i svo osoblje IOM-a je obučeno i informisano o tome kako to učiniti. Kada se prijavi navod, IOM započinje istragu“, odgovorili su nam.

Imena ćemo objaviti u jednom od narednih tekstova.

 

(zurnal.info)