Izvoz u Kinu 6,8 miliona KM, a uvoz 673 miliona KM

Od očekivanja da bi  izvoz mogao povući zamrlu domaću ekonomiju, ove godine neće biti ništa. Za prvih deset mjeseci ove godine izvoz iz BiH manji je nego u istom periodu prošle godine, dok istovremeno uvoz raste.

Kako pokazuju zvanični podaci Agencije za statistiku BiH, od početka godine pa do kraja oktobra BiH je na svjetsko tržište izvezla roba i usluga u vrijednosti od 6,6 milijardi maraka, što je za 3,7 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Istovremeno, na uvoz roba i usluga je potrošeno 12,8 milijardi maraka, što je povećanje od 0,5 posto, tako da je na kraju oktobra BiH u spoljnoj trgovini bila u minusu od 6,2 milijarde maraka, što i nije neko iznenađenje. Ukoliko se ovaj trend nastavi do kraja godine, spoljnotrgovinski deficit BiH mogao bi nadmašiti prošlogodišnji, koda smo u trgovini sa svijetom uknjižili minus od 7,3 milijarde maraka.

Glavni kupci naših proizvoda, pored susjedne Hrvatske, su u Evropskoj uniji, ali kako je najveći dio EU suočen sa krizom i naš izvoz je praktično ostao nepromjenjen, uz simboličan rast od 0,2 posto u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine.

Istovremeno je uvoz iz EU porastao za 2,7 posto, čime je praktično samo povećan deficit u trgovini sa EU na 2,1 milijardu maraka.

Čekanje da se ekonomija EU oporavi, što bi za posljedicu moglo povećati i potražnju za našim proizvodima, na šta u svojim prognozama i predviđanjima računaju domaći vladini analitičari, po svemu sudeći će potrajati, pa možemo biti zadovoljni ukoliko ne uslijedi značajniji pad našeg izvoza na ovo tržište.

Statistički, situacija u trgovini sa EU će se drastično promijeniti, i to na našu štetu, nakon zvaničnog ulaska Hrvatske u EU 1. jula naredne godine, jer će time i trgovina sa ovim susjedom ući u ukupan saldo naše trgovine sa EU. Kako sa Hrvatskom kontinuirano imamo trgovinskin deficit, to će dovesti i do rasta našeg deficita u trgovini sa EU kao cjelinom.

U međuvremenu, ostatak svijeta također nabija “gol razliku” u trgovini sa BiH. U trgovini sa SAD, najvećom svjetskom ekonomijom, BiH je u debelom minusu, od 313 miliona maraka tokom prvih deset mjeseci ove godine.

Izvoz u SAD samo 33 miliona maraka

Sama visina ovog deficita i nije toliki problem, koliko činjenica da je to rezultat uvoza u vrijednosti od 335 miliona maraka i našeg ukupnog izvoza na američko tržište od simboličnih 33 miliona maraka. SAD koje i same bilježe enorman trgovinski deficit tako su dodale BiH na kratku listu zemalja sa kojima su u spoljnoj trgovini u plusu.

Još je poraznija situacija sa drugom po veličini svjetskoj ekonomiji, Kinom, koja je trenutni motor globalne ekonomije sa snažnim ekonomskim rastom i rastućom kupovnom moći potrošača.

Za deset mjeseci ove godine uvoz iz Kine u BiH iznosio je 673 miliona maraka dok je izvoz iz BiH na kinesko tržište od 1,3 milijarde stanovnika, iznosio smiješnih 6,8 miliona maraka.

Konačan rezultat je deficit u trgovini sa Kinom od 666 miliona maraka. Stvarni deficit je vjerovatno i veći, jer znatan dio kineskih proizvoda u BiH stiže iz treće i četvrte “ruke” pri čemu stvarno porijeklo kineske robe nije uvijek precizno evidentirano.

Loša vijest je da će se ovaj ogroman deficit u narednim godinama gotovo sigurno značajno povećati, kako iz Kine bude pristizala ugovorena oprema za termo elektranu Stanari kod Doboja, a najvjerovatnije će i oprema za novi blok TE Ugljevik također stići iz Kine, što će ukupan kineski izvoz u BiH povećati za dodatnih nekoliko stotina miliona maraka.

Ništa bolje nismo prošli ni u trgovini sa trećeom svjetskom ekonomijom po veličini, Japanom, gdje je naš izvoz manji od milion maraka a uvoz 66 miliona maraka.

Nije sporno da je EU u dubokoj ekonomskoj krizi pa je i potražnja za uvoznim proizvodima smanjna,, kao i da je domaćim proizvođačima ozbiljan problem nedostatak odgovarajaćih certifikata za pristup ovom tržištu.

Isto tako nije novost i da se naše komšije, Hrvatska i Srbija, služe svim raspoloživim sredstvima kako bi zaštitili svoje tržište od konkurencije iz BiH, ali se čini da je dobrim dijelom problem i do nas.

Kako drugačije objasniti da je naš ukupan izvoz u ovoj godini na tržišta tri najveće svjetske ekonomije, SAD, Kine i Japana, jedva četrdesetak miliona maraka. Ako je EU u ekonomskoj krizi, Kina i SAD nisu, pa očigledno je da sa pričom o našim “velikim izvoznim potencijalima” nešto nije u redu.

Čeka se pomoć Politbiroa KP Kine

Teško je povjerovati da je na djelu globalna zavjera SAD, Kine, Japana, EU i ostatka svijeta protiv izvoznika iz BiH. S obzirom na veličinu ovih ekonomija, čak i kada bi postojeći izvoz iz BiH bio povećan za 100 puta, sa četrdeset miliona na četiri milijarde maraka, Amerikanci, Kinezi i Japanci, teško da bi to i primijetili u svojim spoljnotrgovinskim bilansima.

Još je naivnije očekivati da će domaćim proizvođačima kupci iz SAD ili Kine zakucati na vrata i na koljenima ih moliti da im prodaju svoju robu, ili da će država ili neko drugi umjesto njih naći kupce i ugovoriti poslove.

Politbiro Komunističke partije Kine sigurno neće sazvati vanrednu sjednicu kako bi se utvrdilo zašto je uvoz iz Kine u BiH 100 puta veći od izvoza BiH u Kinu, niti će u Washingtonu ostaviti po strani sve goruće svjetske probleme kako bi se vidjelo zašto je izvoz iz BiH u SAD tek 33 miliona maraka a uvoz iz SAD deset puta veći.

U današnjem globalizovanom svijetu kupac je kralj, a prodavac je taj od kojeg se očekuje da pokuca na vrata kupca i da ga sa kvalitetom, cijenom i rokovima ubijedi u superiornost svog proizvoda u odnosu na konkurenciju.

Sudeći po dosadašnjim rezultatima naših izvoznika na tržištima izvan Evrope, nedostatak proizvoda te njihov kvalitet i cijena su puno veći problem nego što je to nedostatak institucionalne podrške od strane države, administrativne i carinske barijere ili politički razlozi.

(zurnal.info)