Analiza
ŠTA POKAZUJU ANALIZE: Kineski utjecaj udaljava zemlje Zapadnog Balkana od Evropske unije
U analizi utjecaja Kine u regiji, Fondacija Konrad Adenauer i Wilfried Martnes Centar za evropske studije ističu da jačanje utjecaja Kine u zemljama Zapadnog Balkana zadaje sve veće glavobolje Evropskoj uniji, te upozoravaju da sve jači kineski utjecaj u državama Zapadnog Balkana te zemlje zapravo udaljava od članstva u EU. Istovremeno, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji se deklarativno zalaže za evropski put BiH, saradnju s Kinezima ocjenjuje „dobrom“ ističući kako je „potpuno uvjeren da će biti nastavljena“.
Njemačka vlada provodi politiku „de-riskinga“ kada je riječ o Kini, dakle politiku smanjenja ekonomske ovisnosti, naveli su autori u svom izvještaju pred Minhensku sigurnosnu konferenciju. To je počelo s pandemijom virusa korona, kada su lanci snabdijevanja između Njemačke i Kine kolabirali tokom lockdowna, a ta je politika dobila na zamahu prekidom dugotrajne energetske ovisnosti o Rusiji.
Od ranije je poznato kako Evropska unija uvodi strožija pravila provjere ulaganja za kineske kompanije. S druge strane, vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, ne prate Evropsku uniju u ovom pogledu.
Sve to izaziva zabrinutost u Evropskoj uniji, od koje se očekuje da uskoro dodijeli pregovarački status Bosni i Hercegovini. U analizi utjecaja Kine u regiji, koja je objavljena prošle godine, Fondacija Konrad Adenauer i Wilfried Martnes Centar za evropske studije ističu da jačanje utjecaja Kine u zemljama Zapadnog Balkana zadaje sve veće glavobolje Evropskoj uniji, te upozoravaju da sve jači kineski utjecaj u državama Zapadnog Balkana te zemlje zapravo udaljava od članstva u EU.
Razlog za to je, prenosi euractiv.hr, taj što snažan kineski utjecaj nije u skladu s pravnom stečevinom EU u nizu područja, a posebno u segmentu vladavine prava, slobode kretanja roba, javnih nabavki, trgovačkog prava i slobode medija. Također, kineski utjecaj negativno se odražava na pripremljenost tih zemalja za članstvo u EU u brojnim standardima, poput sigurnosti hrane i fitosanitarne politike, zatim u zaštiti okoliša i u oporezivanju.
Nadalje, ističe se da EU posebno brine sigurnosni aspekt širenja kineskog utjecaja u regiji, što je do izražaja posebno došlo nakon ruske agresije na Ukrajinu, tokom koje je Peking nastavio jačati odnose s Moskvom. Upozorava se kako je kineski utjecaj u regiji snažno porastao u posljednjih desetak godina, te da je posebno jak u Srbiji i u BiH, primarno u Republici Srpskoj. Očekivano, ukazali su i na kredite koje daju kineske državne banke, a koje prijete stvaranjem dužničke ovisnosti o Kini.
NETRANSPARENTNOST, POGODOVANJA, DIZANJE CIJENA…
Ovo nije prvi put da se u analizama upozorava na opasnosti od kineskog utjecaja. Podsjetimo, Žurnal je pisao o tome da više analiza i istaživanja pokazuju kako, iako je malo konkretnih dokaza o malignom kineskom utjecaju, kineski poslovi u BiH dokazuju kako su kineska ekonomska ulaganja isprepletena s politikom, a njihova netransparentnost podstiče ionako proširenu korupciju u državi.
KINEZI U BIHEkonomski interes i(li) strateško pozicioniranje u regiji?
Sve to ne brine previše vlasti u bh. entitetu Republika Srpska, pa nastavljaju, a i produbljuju saradnju s kineskim partnerima. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, koji se deklarativno zalaže za evropski put BiH, nedavno će, na prijemu koji je organizirao ambasador Kine Đi Ping povodom Kineske nove godine i njegovog odlaska iz BiH, saradnju s Kinezima ocijeniti „dobrom“ ističući kako je „potpuno uvjeren da će biti nastavljena“.
Zahvalio se kineskom narodu, kineskom predsjedniku Si Đinpingu, te je dodao: „Imali smo mogućnost da koristimo platformu „Pojas i put“ i da izgradimo Termoelektranu „Stanari“, što je jedna od najvećih investicija ne samo poslije rata, već posljednjih 50 godina, koja je izgrađena kineskom tehnologijom koja se pokazala kao najbolja. I ne samo to, izgradnja bolnica, gradnja puteva… u maju bi trebala biti otvorena bolnica u Doboju.“
O svim ovim, ali i mnogim drugim projektima, mediji su iscrpno pisali. Kontroverze, sumnje na korupciju i pogodovanje, netransparentnost, kašnjenja, negodovanje aktivista, propali projekti… – sve ovo karakteriše projekte u koje su uključene kineske firme.
Dodik se ovoga puta posebno pohvalio izgradnjom bolnice u Doboju koja bi uskoro trebala biti otvorena. Međutim, ovaj projekat je ujedno i jedan od najboljih pokazatelja zašto su kineski poslovi u BiH sporni. Kako je pisao CAPITAL, u martu 2019. godine potpisan je ugovor između Vlade Republike Srpske i kompanija China Sinopharm International Corporation i Shanxi Construction Investment Group, a za izgradnju i opremanje nove zgrade bolnice u Doboju ukupne vrijednosti 88.568.717,58 KM bez PDV-a.
Rok za izgradnju, prema principu „ključ u ruke“, bio je 36 mjeseci. No, umjesto da bolnica bude završena u tom roku i za ugovoreni iznos, uslijedilo je izlaženje u susret kineskim firmama tako što se više puta odobravalo probijanje rokova, naknadno su dogovarani drugi radovi koji nisu bili predviđeni osnovnim ugovorom, a sve je rezultiralo izdvajanjem dodatnog novca građana.
Nedavno je dodijeljen još jedan ugovor kineskim firmama, vrijedan 878.798 KM s PDV-om, i to za izgradnju Službe intenzivne medicine za nehirurške grane i centralnog sistema snabdijevanja CO2 u bolnici.
„Riječ je o svojevrsnoj kompenzaciji, jer je prema našim saznanjima kineski partner za izgradnju bolnice tražio još novca pravdajući to inflacijom“, pisao je CAPITAL prošle godine.
Zbog netransparentnosti projekata u koje su uključeni kineski partneri dižu se i tužbe, piše Valter. Centar za životnu sredinu iz Banje Luke podnio je Okružnom sudu u Trebinju tužbu protiv Elektroprivrede RS zbog tajnosti ugovora o gradnji Hidroelektrane Dabar s kineskim partnerima i skrivanja kreditnog sporazuma.
Ovo je, naime, epilog višemjesečne trakavice te odnosa predstavnika i institucija vlasti u RS prema javnosti i ekološkim aktivistima i udruženjima, odnosno mještanima nevesinjskog kraja, koji opravdano strahuju od buduće akumulacije te potapanja njihovih privatnih zemljišta.
SPORNA POGODOVANJA ZA PROJEKTE
Ni niži nivoi vlasti ne odustaju od saradnje s kineskim partnerima. Tako je u februaru 2022. godine gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić u sarajevskom predstavništvu kineske kompanije Sinohydro, koja djeluje u sastavu grupacije Power China, potpisao Memorandum o saradnji u vezi s izgradnjom tunela kroz Trebević, koji bi povezivao opštine u sastavu Istočnog Sarajeva. Kako je ranije najavljeno, dužina tunela bila bi u prosjeku osam kilometara, a realizacija projekta koštala bi, prema najavama, oko 200 miliona eura.
Iako se nakon prvobitnih najava u javnom prostoru ovaj projekt nije previše spominjao, gradonačelnik Ćosić je u nedavnom razgovoru za Spin Info kazao kako je studija izvodljivosti, koju su platili kineski partneri, gotova, te da bi uskoro trebala biti prezentirana odbornicima u Skupštini Grada.
„Budućnost tunela će zavisiti od nas samih, ako mi ne budemo pričali o tunelu kao mogućem povezivanju svi će govoriti da je on čuven, ako mi budemo vjerovali u to da će se uraditi u narednih 10, 15 pa i 20 godina, uradit će se“, istakao je Ćosić.
Ono što je sporno u cijelom ovom projektu, ranije se pisalo, je to što je započet netransparentno, te da je kineska kompanija Sinohydro favorizirana, iako je poznato da Sinohydro ima loš ugled u svijetu. Primjerice, Razvojna banka Afrike (AfDB) je ovu kompaniju stavila na crnu listu i zabranila im učestvovanje u svim projektima koje finansiraju. Fokus izvještava da je Kina, udruženo sa Saudijskom Arabijom, ponovo targetirala Bosnu i Hercegovinu, a velike kompanije ove dvije države su nedavno u BiH pokrenule proceduru osnivanja zajedničke firme.
Konkurencijsko vijeće BiH, kako stoji u rješenju, odobrilo je privrednim subjektima, saudijskom naftnom gigantu Saudi Arabian Oil Company (Aramco) i jednom od najvećih svjetskih proizvođača čelika kompaniji Baoshan Iron&Steel Ltd. (Baosteel) iz Kine, koncentraciju na tržištima proizvodnje i prodaje teških čeličnih ploča i proizvodnje i prodaje direktno reduciranog željeza u Bosni i Hercegovini.
U rješenju se navodi da se njima u osnivanju privrednog društva u BiH pridružuje i državni fond Kraljevine Saudijske Arabije Public Investment Fund Tower, King Abdullah Financial District. Većinski vlasnik nove firme u BiH bi, prema rješenju, s 50 posto bili Kinezi, dok bi saudijski naftni gigant i fond imali po 25 posto udjela u toj firmi.
Isti medij pisao je i o brojnim kineskim firmama koje su registrirane u našoj državi. Iznesen je podatak da je na području FBiH, od 2007. godine do danas, registrovano čak 190 kineskih poslovnih subjekata, a pojedine kineske firme duguju više od pola miliona direktnih poreza. A u kojoj mjeri Kinezi mogu, direktno ili indirektno, utjecati na dnevno-politička dešavanja u BiH, najbolje se može vidjeti na primjeru izgradnje HE Buk Bijela, o čemu smo pisali.
Zašto raste Dodikova nervozaKinezi traže državnu imovinu kao zalog poslovanja u RS
Podsjetimo da je ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić ocijenio nekorektnim zahtjeve kineskih firmi, koje su dostavile ponude za izgradnju HE Buk Bijela, za odgovorima u vezi sa sporovima koji se vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.
Međutim, ovakav potez je očekivan, jer je poslovna logika Kineza većinom ista – kao kolateral traže državnu imovinu sa „čistim“ papirima, a Žurnalovi sagovornici ističu da je vrlo vjerovatno da su upravo ovakvi zahtjevi razlog zašto je državna imovina postala jedno od najaktuelnijih pitanja u BiH.
(zurnal.info)
