DOK AKTIVNOSTI KINE BRINU ZEMLJE ZAPADA: Kinezi postali omiljeni partneri vlastima u RS-u

U Evropskoj uniji i drugim zemljama Zapada sve su zabrinutiji zbog ekonomskih aktivnosti kineskih kompanija. Francuski ministar finansija Bruno Le Maire nedavno je, tokom sastanka s kolegama iz zemalja Grupe 7, izjavio kako je cijela svjetska ekonomija u opasnosti od prezasićenosti jeftinim kineskim izvozom.

Predstavnici zemalja članica G7 složili su se da trebaju „reagirati na štetne prakse i razmotriti preduzimanje koraka kako bi se osigurali jednaki uslovi za tržišnu utakmicu”.

To je još jedan znak da se mijenja odnos prema kineskim firmama i trgovini s kineskim partnerima, a vodeće industrijske zemlje, prenose svjetski mediji, udružuju se kako bi se oduprle izazovu od prevelikih kineskih proizvodnih kapaciteta, za koje kažu da ugrožavaju njihove domaće proizvođače.

Jedan od posljednjih poteza bilo je uvođenje visokih carina Evropske unije za kineske električne automobile, a slično je ranije uradio i američki predsjednik Joe Biden.

KINEZI PRVI IZBOR VLASTI U RS-U

Kada je riječ o kineskom izvozu u zemlje u ovom dijelu Evrope, i tu se primjećuje rast, kao i za Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, iz Kine je u BiH prošle godine ušlo 1.033.207.000 KM vrijednosti raznih roba. To je više nego duplo u odnosu na, primjerice, 2020. godinu, kada je iz ove zemlje uvezeno robe u vrijednosti od 477.724.000 KM.

Ali evropsku i zapadnu zabrinutost, čini se, ne dijele države poput Srbije i BiH. U sjeni nedavne posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Srbiji, gdje su odnosi ove dvije zemlje dodatno učvršćeni, objavljeno je da kineska multinacionalna kompanija Zijin Mining Group planira veliko ulaganje u Srbiju.

Kako su prenijeli mediji, radi se o kompaniji koja se bavi iskopavanjem ruda. U Srbiji planiraju dići iskopavanje bakra na 450 hiljada tona godišnje, a Zijin planira povećati i iskopavanje zlata u Srbiji, što će vjerovatno godišnje iskopavanje podići na deset tona.

POSJETA ĐINPINGA I GLAS PROTIV REZOLUCIJEOdriče li se Srbija evropske budućnosti i kako to može utjecati na BiH?

U isto vrijeme, ekonomski analitičari i političari, vodeći se egzaktnim podacima, upozoravaju da Srbija sve više klizi ka dužničkom ropstvu prema Kini.

Politiku Republike Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića, kada je riječ o odnosu prema Kini i firmama iz ove države, odlučni su u stopu pratiti iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Podsjetit ćemo još jednom na rekonstrukciju magistralnog puta Foča – Šćepan Polje, ceste koja spaja Bosnu i Hercegovinu sa Crnom Gorom, a koja već dugo nosi epitet „ceste smrti“.

Državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto nedavno je Washingtonu razgovarao s predstavnicima Svjetske banke kojima je, kako je poručio, predočio važnost finansiranja ovog puta.

„Jako mi je bitno da povedu projekat spajanja glavnih gradova BiH i Crne Gore, prije svega put koji vodi preko Šćepan Polja. To je projekat koji treba da bude finansiran sa sto miliona eura uz bespovratne evropske fondove koji su potrebni“, kazao je, između ostalog, Forto.

Dok državni ministar o finansiranju ovog skupog projekta razgovara sa Svjetskom bankom, vlasti u bh. entitetu Republika Srpska bi radije u cijeli projekat uključile kineske partnere, čak i ako će to poslovanje biti skuplje po budžet.

Predsjednik Vlade ovog entiteta Radovan Višković priznao je da Vlada RS-a favorizuje firmu China Road and Bridge Corporation (CRBC) kao potencijalnog izvođača za izgradnju ovog magistralnog puta, vrijednog oko 100 miliona eura. Novac bi trebala osigurati kineska Exim banka. Nakon što je s predstavnicima ove kineske kompanije potpisao memorandum, praktično je priznao da to znači da će CRBC biti u prednosti prilikom izbora izvođača radova.

“Memorandum podrazumijeva da će CRBC da osigura finansiranje, a na osnovu javnog poziva bit će izabran izvođač. Kada imate osigurano finansiranje imate i prednost u samoj javnoj nabavci”, rekao je Višković.

Kako će i da li će uopće na zakonit način provesti ove najave u djelo, zasad nije poznato, ali ovo predstavlja još jedan jasan znak da se vlasti ovog entiteta sve više okreću kineskim firmama i kreditorima.

S tim u vezi, entitetski predsjednik Milorad Dodik nedavno je na Jahorina ekonomskom forumu održao sastanak i s potpredsjednikom kompanije Huawei za Evropu, te je najavio mogućnost daljnje saradnje.

Konkretne sastanke imao je i ministar energetike i rudarstva bh. entiteta Republika Srpska Petar Đokić. Na sastanku s predstavnicima kineske kompanije TBEA International Engineering istakao je da je cilj uspostavljanje saradnje s ciljem pronalaženja odgovarajućeg modela dugoročnog partnerstva.

Inače, kako je saopćeno, riječ je o kompaniji koja se pretežno bavi rekonstrukcijom i razvojem distributivne i prijenosne mreže, a osim toga realizuju i projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, skladištenja energije, eksploatacije uglja i izgradnje termoelektrana.

KINEZI ZAINTERESIRANI I ZA PROJEKTE U FBIH

Iako su više prisutni u bh. entitetu Republika Srpska, kineske firme i kreditori ne zanemaruju ni drugi entitet – Federaciju BiH.

Kako su pisale kolege s portala CAPITAL, kineska kompanija Norinco International planira da od banjalučke porodice Nikolić kupi 80 posto udjela u stolačkoj firmi Aurora Solar, kojoj je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dala koncesiju na 30 godina za izgradnju 200 miliona KM vrijedne solarne elektrane kapaciteta 125 megavata.

Ova kupovina bi trebala da bude realizirana preko njihove filijale u Mađarskoj i to za 13 miliona eura (25,5 miliona maraka), a procijenjena vrijednost kompletne investicije je 109,86 miliona eura (214,2 miliona maraka). Prema koncesiji i planovima, solarna elektrana trebala bi da bude izgrađena na brdu Komanje kod Stoca na kojem su Nikolići kupili više od 146 hektara zemljišta.

Da su Kinezi zainteresirani za solarnu energiju, pokazuje i nedavni sastanak v.d. direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marka Kubatlije s delegacijom kineske kompanije VEICHI Electric, predvođenom predsjednikom G. Song Qixunom, direktoricom kineske kompanije HD Razvoj Dajanom Majmunović i predstavnicima Kinesko-europskog udruženja za tehničku i ekonomsku suradnju (CEATEC).

Kako je saopćeno, na sastanku je poseban fokus stavljen na mogućnosti promoviranja korištenja solarne energije, kao i potencijalnim prilikama razvoja na tržištu Bosne i Hercegovine.

Da u poslovanju s Kinezima treba biti vrlo oprezan najbolje pokazuje primjer nikad izgrađenog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Prema medijskim izvještajima, Elektroprivreda BiH je nakon višegodišnje trakavice raskinula ugovor s kineskim partnerima, a milioni maraka javnog novca otišli su u nepovrat.

Prvobitni projekat Bloka 7 snage 370 MW i vrijednosti 760 miliona KM, povećan je vremenom na vrijednost od milijardu i 500 miliona maraka i snagu od 450 MW. Tim karakteristikama preferiran je kineski partner.

Almir Muhamedbegović, ekspert za energetiku, kaže da ovaj projekat nikada nije bio siguran projekat:

„Došli smo do toga da je negdje 2014. Vlada FBiH najzad počela da gura tu priču o projektu koji će imati 450 MW, koji će biti sa svim garancijama na kraju skoro milijardu i osamsto, čak milijardu i devesto miliona maraka sa svim garancijama. Sve je to dovelo do situacije da ni u jednom momentu to nikad nije bio siguran projekat. Jer ste imali na kraju krajeva kineske izvođače sa kojima je uvijek potrebno da budete oprezni šta će se desiti. Oni su veliki igrači na polju energetike, oni znaju uraditi posao, ali ako vide prostor za sebe, da naprave neki ekstra profit, kao i svako, oni će to uraditi.“

Podsjetimo, kineske investicije i krediti u BiH primarno su namijenjeni za sektore transporta, energetike i metala, a često su praćeni kontroverzama, sumnjama na korupciju i pogodovanje, netransparentnošću, kašnjenjima, negodovanjem aktivista… Bitno je naglasiti kako je uglavnom riječ o klasičnom uzimanju kredita koje će platiti poreski obveznici, a rjeđe klasičnim investicijama.

Priče o milijardama kineskih investicija su relativne, a stvarne investicije u poslijeratnom periodu ne prelaze 18 miliona maraka. Sve ostalo su investicioni krediti koji su uglavnom uslovljeni angažmanom kineskih kompanija i radnika.

Istovremeno, analize pokazuju kako su kineska ekonomska ulaganja itekako isprepletena s politikom, a da kineski utjecaj udaljava zemlje Zapadnog Balkana od Evropske unije.

ŠTA POKAZUJU ANALIZEKineski utjecaj udaljava zemlje Zapadnog Balkana od Evropske unije

Zašto raste Dodikova nervozaKinezi traže državnu imovinu kao zalog poslovanja u RS

KINEZI U BIHEkonomski interes i(li) strateško pozicioniranje u regiji?

KINESKE INVESTICIJE U BIHUnosni poslovi koje karakterišu sporni krediti, netransparentnost i sumnja na korupciju

(zurnal.info)