Istražujemo
KAKO JE PREMIJER NIKŠIĆ SPASIO BOSNALIJEK: Milionski profit pretvoren u milionski gubitak
Od kada se Vlada Federacije uključila u poslovanje Bosnalijeka, kola su krenula nizbrdo a solidni plus je otišao u neugodni minus, pokazuje analiza poslovanja Bosnalijeka u prvim polugodištima od 2010. do danas
Bosnalijek još uvijek nije spašen uprkos obećanjima premijera Nermina Nikšića još u februaru 2012. godine, pokazuju najnoviji podaci o poslovanju kompanije.
Prvih šest mjeseci ove godine kompanija je završila u minusu većem od pola miliona maraka iako je prihod od prodaje gotovo isti kao u ranijim periodima kada je kompanija imala neto dobit on nekoliko miliona maraka.
Od kada se Vlada Federacije uključila u poslovanje Bosnalijeka, kola su krenula nizbrdo a solidni plus je otišao u neugodni minus.
Neispunjeno obećanje
Na kraju prvih šest mjeseci 2010. godine Bosnalijek je imao prihod od prodaje od gotovo pedeset miliona maraka, uz neto dobit od 3,75 miliona maraka. Prvo polugodište u narednoj, 2011. godini, Bosnalijek je povećao prihod za gotovo sedam posto, na 51,9 miliona maraka, a neto dobit je ostala na gotovo istom nivou, 3,8 miliona maraka
Trend rasta prihoda i dobiti, tokom 2010. i 2011. godine naglo je prekinut u 2012. godini što je za rezultat imalo da je na kraju prvog polugodišta 2012. godine, umjesto dobiti od gotovo četiri miliona maraka kao što je to bilo u prethodnim godinama, Bosnalijek uknjižio gubitak od 4,6 miliona maraka.
U februaru 2012. godine federalni premijer Nermin Nikšić za naš magazin izjavljuje da će Bosnalijek biti spašen. Nije želio otkrivati detalje na koji način će Vlada Federacije to uraditi ali je javnost ubjeđivao da će kompanija biti spašena od lošeg upravljanja Edina Arslanagića, dugogodišnjeg direktora.
Mjesec dana poslije, Nikšić i ministar Erdal Trhulj na konferenciji za novinare javno traže smjenu uprave i istragu Finansijske policije. Novinarima su predstavili informacije zbog kojih sumnjaju da se iz kompanije u kojoj Vlada ima gotovo 20 posto izvlači novac. Obojica žele da se istraga što prije završi ali da smjene uprave ne mogu čekati ni dana više.
- Javno pozivamo Nadzorni odbor da hitno zakažu sjednicu, posebno predsjednika Trivuna, i razriješe upravu Bosnalijeka i imenuju vršioce dužnosti na te funkcije – kazao je u martu 2012. godine Nikšić i zatražio da se u slučaj uključi policija:
Od Finansijske policije tražimo da odmah uđe u kompaniju i napravi detaljnu analizu poslovanja Bosnalijeka i Brštanice te ostalih kompanija poput Rhea expressa.
Smjena uprave se, međutim, nije desila. Prvi put u maju a zatim i u junu 2012. godine. Arslanagić je uspio obezbijediti dovoljan broj glasova na skupštini društva i ostati direktor.
Kraj juna 2012. godine Bosnalijek je završio sa prihodom od samo 36, 8 miliona maraka što je za 30 posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Neto dobit od 3,8 miliona maraka iz prvog polugodišta 2011. godine se pretvorila u minus od 4,6 miliona maraka.
Pad prihoda i pretvaranje profita u gubitak, samo su ukazali da je situacija u poslovanju kompaniji dramatična, jer je očigledno da i pored smanjenih prihoda troškovi nisu značajnije smanjivani, pa je gubitak bio neminovnost.
Silazna putanja
U nedavno objavljenom izvještaju o poslovanju kompanije u prvih šest mjeseci 2013. godine brojke pokazuju da se Bosnalijek oporavlja od ogromnog pada ali je i dalje daleko od “uspjeha” od prije tri godine.
Prihod od prodaje od 45,9 miliona maraka za četvrtinu je veći nego u istom periodu 2012. godine, ali bez obzira na procentualni rast u odnosu na period kada je Bosnalijek u poslovanju dodirnuo dno, prihod je još uvijek manji nego što je bio u istom periodu 2010. i 2011. godine.
Prvo polugodište ove godine Bosnalijek je ponovo završio u minusu, od 668 hiljada maraka, što je napredak u odnosu na isti period prošle godine kada je gubitak iznosio 4,6 miliona maraka. Poređenja radi, u 2010. i 2011. godini u istom periodu kompanija je imala neto dobit od 3,7 i 3,8 miliona maraka.
Očigledno je da je u poslednje dvije godine Bosnalijek doživio transformaciju, iz profitabilne kompanije u gubitaša. Pri tome sam ovogodišnji gubitak u prvom polugodištu sam po sebi i nije toliki problem, koliko činjenica da se poslovanje ove kompanije poslednje dvije godine nalazi na silaznoj putanji.
Ipak, ključno pitanje koje bi vlasnici kompanije, prije svega mali dioničari, trebali postaviti menadžmentu, je kako je moguće da drastičan pad prihoda u prethodnoj godini nije pratilo i smanjenje troškova, jer kao što se može vidjeti iz rezultata poslovanja, prihodi mogu rasti i padati, dobit se pretvara u gubitak ali je visina ukupnih troškova izgleda jedina konstanta, bez obzira da li Bosnalijeku ide dobro ili loše.
(zurnal.info)
