Istražujemo
PODSJETNIK ZA ZABORAVNE: Kako je sistemski i sistematski opljačkana Krivaja?
Niti jedan rukovodilac, direktor, član upravnih odbora, resorni ministar ili bilo koja osoba koja je imala zadatak da upravlja državnim kapitalom u Krivaji prethodnih 30 godina, nije odgovarala za desetine nestalih miliona te igranje sudbinama hiljade radnika i članova njihovih porodica sa područja Zavidovića.
Radnici Krivaje, nakon još jednog protestnog skupa prije nekoliko dana, ovoga puta ispred zgrade gdje obitava federalna vlada, očekuju da u utorak 26. maja od te iste vlade dobiju neku informaciju o njihovom daljnjem statusu.
Neuvezan radni staž, neisplaćena novčana potraživanja i neriješen status nakon stečaja, stavke su koje godinama ponavljaju, a svakim novim protestom sve ih je manje, neki umiru ne dočekavši penzionisanje nakon decenija rada.
Teško da će, osim eventualno još jednog obećanja, dobiti nešto konkretno nakon sjednice vlade Federacije, pod uslovom da sjednica bude uopće održana.
Krivaja je možda i najbolji primjer beskrupulozne pljačke ne samo u vrijeme nego i prije početka privatizacije. Industrija koja je imala 10 hiljada radnika, poslovnice diljem bivše države, Evrope i svijeta je propala. Toliko je posla bilo za tužilaštvo, no nikada nije provedena sveobuhvatna istraga o pljački stotine miliona u Krivaju koja se nesmetano odvija 30 godina i još traje.
Tužilaštva su godinama zanemarivala istragu kriminala u Krivaji, prvenstveno što su u pozadini pojedinci iz političke „vrhuške“ koji su upravljali kadrovskom i poslovnom politikom Krivaje, najviše godina kadrovi SDA, da bi sve „dokusurili“ SDP-ovi.
Niti jedan rukovodilac, direktor, član upravnih odbora, resorni ministar ili bilo koja osoba koja je imala zadatak da upravlja državnim kapitalom u Krivaji prethodnih 30 godina, nije odgovarala za desetine nestalih miliona te igranje sudbinama hiljade radnika i članova njihovih porodica sa područja Zavidovića. Na uočeni kriminal prije privatizacije nije bilo reakcija. Neke procjene govore da je u prvim poratnim godinama lažnim fakturama iz Krivajinih poslovnica u inostranstvu, a pored SAD-a imala ih je Francuskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Rusiji pokradeno oko 10 miliona američkih dolara.
Slijedile su prodaje Krivajinog zemljišta na obali Jadrana. U to vrijeme u upravi Krivaje bili su visokopozicionirani članovi SDA : Hasan Muratović, Šefik Džaferović, Miralem Galijašević, Husein Zilkić, Azem Mustafić. O prodaji 8900 m2 Krivajinog zemljišta u Makarskoj te ulozi Izudina Ahmetlića, vlasnik naftne firme HIFA-OIL Žurnal je opširno pisao u svom dossieru.
PrivatizacijaDOSSIER KRIVAJA (1): Kako je opljačkan zavidovićki gigant
Agencija za privatizaciju FBiH objavljuje 2005. godine javni poziv za prodaju kompletne Krivaje, no ponuda nije bilo. Prodaje se jedna po jedan pogon, ukupno 11 tehnoloških cjelina.
Predratnih broj od 12 hiljada radnika sveden je na četiri hiljade. Početak 2007. godine ukazuje na matricu po kojoj će radnici živjeti sve do danas : nema uplate staža, gomilaju se dugovanja za plate, štrajkovi te beskrajna pravna zavrzlama oko statusa ili (su)vlasništva nad Krivajom.
"Obezvređivanje Krivaje je bilo u interesu mnogih ljudi. Njima je bio cilj da se što prije zatvori Krivaja, otpuste radnici i izvrši brza privatizacija", govorio je jedan od direktora u tadašnje vrijeme Jusuf Čahtarević. Toga radi nije dugo zadržao funkciju.
U Krivaju 2008. godine ulazi firma Ferimpex iz Zavidovića, u vlasništvu lokalne porodice Mujanović. Najavljeno je formiranje zajedničke firme „Krivaja 1884“ . Tadašnji federalni premijer Nedžad Branković i resorni ministar Vahid Hećo slavodobitno su pričali o uspješnoj privatizaciji. Firma nikada nije sudski registrovana, pa 2011. godine federalna vlada raskida ugovor sa obrazloženjem da privatni partner nije ispunio svoje obaveze. O tom angažmanu pisalo smo u drugom dijelu dossiera.
PrivatizacijaDOSSIER KRIVAJA (2): Gdje je nestalo 100 miliona maraka državnog kapitala?
Ferimpex je sudskim sporom tražio povrat uloženih 5 miliona maraka sa kamatama optužujući Vladu Federacije, ZDK, Agenciju za privatizaciju, Općinu Zavidovići i Krivaju u stečaju da nisu ispunili svoj dio ugovorenih obaveza.
Epilog nakon 12 godina spora jeste da Vlada Federacije prije dvije godine isplaćuje oko 12 miliona maraka odštete Ferimpexu!
“Nije Vlada inicirala raskid ugovora. U dokumentima koji postoje vrlo se jasno vidi kako je punomoćnik Ferimpexa otkazao ugovor sa Vladom. Mi smo u martu 2011. preuzeli Vladu, a već u aprilu je došao dopis kojim oni otkazuju ugovor. Vlada je formirala komisiju koja je to ispratila i prihvatila raskid ugovora pri čemu smo vrlo jasno dali upute nadležnim pravobranilaštvima i tadašnjoj upravi IP Krivaja da podigne kontratužbu protiv Ferimpexa za sve obaveze koje oni nisu izvršili iz kupoprodajnog ugovora,“ tvrdio je za Žurnal tadašnji i sadašnji federalni premijer Nermin Nikšić.
Protutužbe nije bilo, a iznosila bi jednak broj miliona za neuplaćene poreze i doprinose Krivaje 1884 tokom dvije godine njenog rada, upravo koliko je isplaćeno Ferimpexu!
"Porezna je utvrdila dug od 12 miliona, ali Novalićeva Vlada to nije htjela upotrijebiti", tvrdio je za Žurnal sadašnji stečajni upravnik Krivaje Hamdija Muratović.
Stečaj nad ovovremenom Krivajom otvoren je jula 2011. godine. Več za prva četiri mjeseca stečajnog postupka, promijenjena su tri stečajna upravnika. Krivaja je u stečaj ušla sa 1220 radnika, 122 miliona kratkoročnih i dugoročnih obaveza prema povjeriocima, a procijenjena vrijednost firme bila je upola manja!
„Molim Alaha Dž.Š. da nam pomogne da se 19-og proda, pa da napravimo novi početak. To je jedini mogući izlaz. Sve drugo neću da mislim, jer je crno da crnje ne može biti.“
Ovako je u maju 2014. godine Hamdija Muratović, stečajni upravnik, najavljivao prodaju Krivaje, odnosno ono što je ostalo od nekadašnje firme. Samo mjesec dana kasnije pronađen je kupac Krivaje, nova Ortačka grupa. Već letimičan pogled na poslovne bilanse firmi iz Ortačke grupe nije davao razloga optimizmu.
Ugovor je uz prisustvo federalnog premijera Nermina Nikšića potpisan 25.9.2014., u jeku predizborne kampanje za opšte izbore. Sve je predstavljeno kao velika pobjeda SDP-a. Formirana je nova firma Krivaja-Mobel, za čije direktore su postavljani kadrovi SDP-a.
No, prava namjera Ortačke grupe bila je prepisivanje imovine Krivaje na ove četiri firme, dakle sve proizvodne pogone, skladišta, upravnu zgradu Krivaje te hotel Kristal sa gotovo milion kvadratnih metara zemljišta, a kreditnu zaduženost prebacili su na „Krivaju Mobel“. Sve što je ortačka družina potom uspjela jeste odvesti „Krivaju Mobel“ u stečaj, a 800 radnika ostaviti bez posla.
Prije dvije godine Federalna Agencija za reviziju privatizacije dostavila je Vlada Federacije „Izvještaj o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije IP Krivaja Zavidovići – u stečaju“. Zaključak izvještaja se može svesti na jednu rečenicu: Privatizacija Krivaje bila je nezakonita!
12 GODINA NAKON POTPISIVANJA UGOVORAProdaja Krivaje proglašena neuspješnom!
SDP je na primjeru Krivaje napravio istu grešku kao i tokom cijelog perioda uslovne vladavine u Federaciji i pojedinim kantonima. Spašavajući Krivaju budžetskim novcem, pokušali su dobiti političke poene, a u stvari su zataškavali kriminal SDA- SBiH kadrova počinjen prethodnih godina.
Kako je sistemski i sistematski opljačkana Krivaja i njeni radnici pogledajte u filmu u produkciji Žurnala, prikazu sudbinske povezanosti grada i ove tvornice.
(zurnal.info)
