Borba protiv kriminala ili olako rješavanja slučajeva: Ko su svjedoci sa imunitetom od krivičnog gonjenja?

Tužilaštva ne vode podatke o broju osoba kojima je dodijeljen imunitet od krivičnog gonjenja, ali se naglašava da su takve odluke u principu rijetke. Svjedok koji je dobio imunitet i svjedočio neće se krivično goniti osim ako je dao lažan iskaz.

Iz Tužilaštva BiH odgovaraju da imunitet predstavlja značajno oružja u rukama organa pravosuđa koje im pomaže da se efikasno bore protiv organizovanog kriminala, te da spriječe ili zaustave nastajanje posljedica djelovanja kriminalnih organizacija.

LAŽNI ISKAZ 

Imunitet se do oktobra 2018. davao svjedoku odlukom glavnog tužioca, ali se od izmjena i dopuna odredaba ZKP-a BiH te godine propisuje i obavezni nadzor suda. Jasno se propisuje i katalog krivičnih djela za koje se može imunitet dati svjedoku. 

„Trajanje imuniteta nije zakonom propisano. Ukoliko svjedok ne postupi kako je naveo ili prešuti činjenice koje su mu poznate o kaznenom djelu i počinitelju,  postoji mogućnost da se donese rješenje kojim se uskraćuje davanje imuniteta. Nadalje, imunitet  se  daje za jednu, konkretnu, krivičnopravnu radnju u vezi sa kojom se svjedok saslušava, te se takva izjava u drugim predmetima ne može koristit. Kao što ZKP BiH propisuje, protiv svjedoka se može preduzeti krivično gonjenje za krivično djelo davanja lažnog iskaza“, pojasnili su iz Tužilaštva BiH.

Nisu mogli konkretno odgovoriti na pitanje koliko su osoba u posljednjih 10-ak godina dodijelili imunitet, navodeći da „u svakom slučaju to nije veliki broj i da ovakve situacije nisu česte“.  

Jedan od posljednjih sudskih procesa vođenih pred Sudom BiH u kojem se pojavljuje svjedok sa imunitetom jesu „Respiratori“. Vlasnik firme Free Motion iz Mostara Kristian Marić bio je jedan od glavnih aktera i posrednika u nabavci 100 kineskih respiratora preko „Srebrene maline“ za FBiH, ali zbog svoje uloge nije odgovarao jer je u zamjenu za svjedočenje dobio imunitet od krivičnog gonjenja. Marić se trenutno suočava sa tužbom zbog nabavke respiratora za Crnu Goru, a koju je protiv njegove firme podnijela BTL Medical Montenegro iz Crne Gore. Prema tužbenim navodima, on nije ispunio obavezu iz ugovora i isporučio 15 respiratora u roku od 10 dana za potrebe Kliničkog centra Crne Gore. Za tu uslugu mu je unaprijed uplaćeno 22.968 eura, a sredstva nije vratio. 

Kriminal težak 10,5 miliona KMKo su saučesnici osuđenim u Aferi Respiratori?

Ovaj tužbeni postupak protiv Marića trenutno je pred Općinskim sudom u Mostaru. 

Podsjetimo, u sudskom procesu koji se u Sudu BiH vodio u predmetu „Respiratori“ pravomoćno su osuđeni Fadil Novalić, Fikret Hodžić i Fahrudin Solak i oni se trenutno nalaze na izdržavanju kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima. Njihovi advokati su u nekoliko navrata isticali da se optužnica zasniva na Marićevoj izjavi koji ne govori istinu i problematizirali su to što tužilaštvo dodjeljuje imunitet takvim osobama. Firma BTL Medical Montenegro spominjala se i u slučaju protiv Novalića i ostalih, a protiv vlasnice Sanje Lekić u Tužilaštvu BiH je formiran predmet. 

Podsjetimo i na davno pravomoćno okončani sudski postupak „Turković“ u kojem je svjedok pokajnik Islam Kalender od Tužilaštva BiH dobio imunitet. Kalender je bio optužen da je zajedno sa pokojnim Rajkom Milovanovićem iz Zvornika ubacio tijela ubijenih Midhata Mekića i Lucije Salas Cortez u već iskopanu raku i posuli ih živim krečem. Tokom istrage Kalender je dao neke od ključnih informacija Tužilaštvu BiH o Zijadu Turkoviću i ostalima. 

Nijaz Zuban i Hilmija Mašović oslobođeni optužbeSUD BiH: Zijad Turković osuđen na 40 godina zatvora

Zaštićeni svjedok se pojavljivao i u predmetu „Lutka“. Jedna od žalbi na prvostepenu presudu kojom je 13 optuženih osuđeno na skoro 100 godina zatvora išla je u tom pravcu da je svjedok pod imunitetom „školski primjer nekredibilnog svjedoka koji mijenja iskaze i koji je sam u sudnici izjavio da je osuđivan za sve osim za ubistvo i silovanje“. Ovo je, prema pisanju Detektora iz maja 2017., izjavila advokatica prvooptuženog Bojana Cvijana Lejla Čović. 

"Odluka se ne može zasnivati isključivo na iskazu svjedoka pod imunitetom”, istakla je tada advokatica.

SLUČAJ „DAR“ 

Dvije godine nakon izmjena i dopuna odredaba ZKP-a BiH dolazi i do izmjena u ZKP-u FBiH, te i na nivou Federacije BiH dodjela imuniteta više nije isključivo u nadležnosti glavnih tužilaca već se propisuje i uloga sudije za prethodni postupak. Sužava se i broj djela za koji se može dati imunitet. 

Glavna tužiteljica Tužilaštva KS Sabina Sarajlija pojašnjava za Žurnal da za razliku od Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine u ZKP-ima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH nije ostavljena mogućnost da se dodijeli imunitet za krivično djelo iste težine kao ono koje se procesuira u konkretnom postupku, već samo ako je propisana kazna za učinjeno krivično djelo manja. 

„Ovakva neujednačena regulacija vodi pravnoj nesigurnosti, a u konačnici protivna je temeljnom konvencijskom standardu – jednakost građana pred zakonom. U pogledu propisanih ograničenja, za koja krivična djela se može odrediti imunitet, kvalitetnije i u praksi primjenjivije rješenje je iz državnog ZKP-a, jer činjenica da je za isto krivično djelo propisana ista krivična sankcija ne znači da su stvarni učinioci takvih krivičnih djela, odnosno njihova stvarna društvena opasnost, istovjetni u u svakom krivičnom predmetu“, kaže Sarajlija. Smatra da je potrebno ujednačiti rješenja sadržana u državnom ZKP-u sa entitetskim i ZKP BD BiH u pogledu krivičnih djela za koja se može dodijeliti imunitet, te da postojeće zakonsko rješenje treba harmonizirati sa institutom svjedok-saradnik pravosuđa koji postoji u Zakonu o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH. 

Tužilaštvo KS u svom radu koristi zakonsku mogućnost dodjele imuniteta, mada je bilo slučajeva kada je glavni tužilac odbijao prijedloge postupajućih tužilaca kao neosnovane ili preuranjene. 

“Takve odluke o imunitetu su prolazile kontrolu zakonitosti od suda, nakon čega je doneseno više pravosnažnih osuđujućih presuda kao na primjer u predmetu “DAR”, u kojem je osuđeno više policijskih službenika zbog krivičnih djela primanje dara ili drugih oblika koristi i zloupotrebe položaja ili ovlasti“, ističe Sarajlija. 

Dalje navodi da pred sudovima u Sarajevu trenutno postoji nekoliko „živih“ predmeta po optužnicama za teška krivična djela općeg i organiziranog kriminala i korupcije visokog nivoa u kojima je korištena zakonska mogućnost dodjele imuniteta, te da se očekuje da će izjave svjedoka sa imunitetom doprinijeti dokazivanju krivnje optuženih u tim predmetima. 

Prema njenim riječima, imunitet se najčešće davao svjedocima koji su svojim radnjama eventualno učinili krivično djelo davanje dara ili drugih oblika koristi, pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, neprijavljivanje krivičnog djela krivotvorenje isprave i slično. Odluka o davanju imuniteta se objelodanjuje odbrani ukoliko dođe do podizanja optužnice. 

SLUČAJ "BOSNA"

Podsjetimo na slučaj "Bosna" koji se u Općinskom sudu u Sarajevu vodio protiv optuženih za zloupotrebe pri zapošljavanju u Elektroprivredi BiH. Nekoliko svjedoka, koji su platili radno mjesto ili su bili spremni to uraditi, dobili su imunitet od krivičnog gonjenja i svjedočili su protiv optuženih. Tako je, naprimjer, uposlenik Elektrodistribucije u Zavidovićima, koji je imao imunitet, svjedočio da se raspitivao o tome da zaposli sina i od optuženog Ramiza Karavdića je saznao da mu za tu uslugu treba 16.000 KM. Prvo je pristao, ali se kasnije predomislio i sve je prijavio nadređenom. 

Asim Sarajlić oslobođen, ostalim 15 i po godina zatvora za nezakonita zapošljavanja Neću im halaliti posljednjih 100 KM koje sam dala za poklone

Podsjetimo, u ovom predmetu ukinuta je osuđujuća presuda Amiru Zukiću, Senadu Traki, Ramizu Karavdiću i Esedu Džananoviću i njima će se suditi ponovo.

Svjedoci sa imunitetom su se pojavljivali i na suđenju za zloupotrebe prilikom inspekcijskih kontrola. Tako je vlasnik jedne trgovačke radnje iz Sarajeva, kojem je dodijeljen imunitet od krivičnog gonjenja, na suđenju Mirzi Ademaju i suoptuženima za više koruptivnih djela, svjedočio da je optuženom inspektoru Enesu Zijadiću predao preko 250 KM kako bi na godinu dana izbjegao inspekcijske preglede. 

ZA ŠEST GODINA IMUNITET DOBILO VIŠE OD 80 SVJEDOKA

Glavni tužilac Tužilaštva TK je u periodu od 2014. do sredine 2020. donio odluke o davanju imuniteta za više od 80 svjedoka. Najviše odluka o davanju imuniteta dato je u postupcima dokazivanja krivičnih djela iz oblasti korupcije i organiziranog kriminala. 

„Najviše ovakvih odluka je doneseno u postupcima dokazivanja krivičnih djela zloupotreba položaja i ovlašćenja, primanje dara ili drugih oblika koristi, davanje ili primanje dara ili drugih oblika koristi za  trgovinu uticajem, krivotvorenje službenih isprava i davanje dara ili drugih oblika koristi.  Također, odluke o imunitetu svjedocima su donošene i u postupcima dokazivanja krivičnih djela organiziranog kriminala i  udruživanja u činjenju krivičnih djela vezanih za koruptivna djela: zloupotreba položaja i ovlašćenja, zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju, krivotvorenje službenih isprava i nesavjestan rad u službi, kao i za organizirani kriminal u vezi sa djelima pokušaja ubistva ili pripreme za  ubistva, iznuda i neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga“, kažu iz Tužilaštva TK. Dodali su da od donošenja izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku FBiH iz 2020. glavni tužilac više nije donosio odluke o davanju imuniteta svjedocima. Razlog za to su, kažu, brojne izmjene kojim se uvode složeniji i komplikovaniji kriteriji za davanje imuniteta svjedocima.

U drugim tužilaštvima u FBiH u posljednjih 10 godina nije bilo svjedoka koji su dobili imunitet od krivičnog gonjenja, dok nam iz Kantonalnog tužilaštva u Mostaru nisu odgovorili na upit.

OSUĐUJUĆA PRESUDA SE NE MOŽE TEMELJITI SAMO NA ISKAZU POVLAŠTENOG SVJEDOKA

Sudija Nedeljko Tabaković ističe da je institut imuniteta u svijetu predviđen za lakše procesuiranje teških krivičnih djela, te podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi zauzeo jasan stav da se osuđujuća presuda ne može temeljiti samo na iskazu svjedoka koji ima povlašteni status i da uz njegov iskaz mora biti utemeljena na još nekom dokazu.

„Sudovi moraju ovaj dokaz cijeniti na isti način i po istim pravilima koje zakon predviđa za svaki drugi izvedeni dokaz pojedinačno i zajedno sa drugim dokazima, te dovesti sve provedene dokaze u uzajamnu i logičnu vezu“, naglašava sudija Tabaković.

ONI ŠTO DAJU MITO NE SMIJU DOBIJATI IMUNITET

Advokati uglavnom imaju nešto drugačija iskustva sa predmetima u kojima se pojavljuju svjedoci sa imunitetom od krivičnog gonjenja. Neki od njih su nam u neformalnom razgovoru rekli da pojedini tužioci često iskorištavaju institut dodjele imuniteta kako bi što prije i što lakše okončali predmet, te da osim iskaza takvog svjedoka u praksi ne nude nijedan drugi značajniji dokaz.

Advokatica Jasminka Jovišević za primjer navodi jedan složeni predmet za pljačku banke u kojem je učesnik i glavni izvršilac dobio imunitet od krivičnog gonjenja, a da je optužnica bazirana na njegovom svjedočenju. Ona smatra da to nije uredu, te da je najlakše dodijeliti imunitet. 

„Često se dešava da se imunitet najviše koristi kod davanja mita i tu su privilegovani oni koji daju mito. Sve dok to budemo radili u odnosu na one koji uzimaju mito mi nećemo iskorijeniti korupciju. Nema prave borbe protiv korupcije sve dok davalac mita ne bude znao da će otići u zatvor zato što nekome daje novac. Kaznite ga, pa ćete vidjeti kada će neko drugi put dati mito. Zar mislite da u nekoj drugoj evropskoj zemlji oni koji daju mito mogu leći i mirno zaspati? Pa, prije će on biti procesuiran samo zato što je i pomislio da će nekome dati pare, a ne onaj kome je dao. A mi još i nagradimo onog što daje pare“, kaže Jovišević, dodavši da su velike mogućnosti dogovora tužilaca i osoba kojima se dodjeljuje imunitet.

Advokatica Jadranka Ivanović imala je drugačija iskustva i ona smatra da se ovaj institut u praksi ne koristi dovoljno i pravilno. Susretala se sa predmetima u kojima su svjedočile osobe, iz čijih iskaza proističe da su preduzimali aktivnosti suprotne sa zakonom, a da prethodno nisu dobili imunitet niti pisanu izjavu da se neće krivično goniti.

Ovakvi svjedoci su kompromitovani samim tim što iz njihovih iskaza proističe da su činili djelo, a istovremeno svjedoče protiv optuženog da je on činio krivično djelo.

„Kakav kredibilitet takav svjedok ima? To je ono što se najčešće dešava u sudnicama“, zaključuje Ivanović.  

(zurnal.info)