Praksa „namještanja“ tendera nastavljena je i u 2024. godini. Pored sumnjivih tendera sa najvećom vrijednosti u prošloj godini, izdvojili smo i tendere javnih institucija i preduzeća sa najočiglednijim kršenjima Zakona o javnim nabavkama u BiH. Donosimo pregled ugovora sa najvećom vrijednosti u 2024. godini. Na prvom mjestu kao i prethodnih godina su Autoceste FBiH sa ugovorom za nastavak izgradnje tunela Hranjen.
Izgradnja tunela Hranjen za budžet Autocesta FBiH postala je rupa bez dna, a s druge strane za izvođača radova - firmu Euroasfalt vrlo unosan posao. Za nastavak izgradnje tunela Hranjen Euroasfalt dobio je novih 144 miliona maraka. Prema analizi portala Pratimo tendere ova nabavka ranije je ocijenjena kao rizična.
“Postrojenje za proizvodnju betona (stvarni kapacitet proizvodnje ≥ 60 m3/h, u fazi izgradnje na rastojanju koje obezbjeđuje da vrijeme transporta od trenutka proizvodnje do ugradnje neće biti prekoračeno u odnosu na propisima definisano 1 kom - Postrojenje za proizvodnju betona (stvarni kapacitet proizvodnje ≥ 35 m3/h, na rastojanju koje obezbjeđuje da vrijeme transporta od trenutka proizvodnje do ugradnje neće biti prekoračeno u odnosu na propisima definisano, 1 kom - Bušaća garnitura (snaga minimalno 150 kW, ne starija od 10 godina) 4 kom - Tunelski (rovokopač) bager sa kašikom i hidrauličnim čekićem (ne stariji od 10 godina) 10 kom - Robot za mlazni beton (ne stariji od 10 godina) 3 kom”, navedeno je između ostalog u tenderskoj dokumentaciji.
Osim opreme zahtijevano je i da ponuđač ima na raspolaganju diplomiranog inžinjera sa minimalno 12 godina radnog iskustav u struci na mjestu voditelja projekta, inžinjera sa minimalno 7 godina iskustva na mjestu voditelja tunelogradnje, inžinjera geologije sa minimalno sedam godina iskustva, inžinjer za osiguranje i kontrolu kvaliteta, inžinjer za zaštitu na radu i sigurnost te ekspert za zaštitu okoliša. Na tender je pristigla samo jedna ponuda i to firme Euro-asfalt.
Podsjetimo javnost, tunel Hranjen prema prvobitnom planu trebao je biti izgrađen za oko 90 miliona KM, no taj je novac potrošen za tek oko 30 posto tunela. Prvi tender za izgradnju tunela raspisan je početkom 2018. godine. Na raspisani tender prijavljuje se samo jedna firma-Euroasfalt. Za nadzor radova Autoceste su izabrale IPSA Institut iz Sarajeva.
Prema pisanju Oslobođenja, tadašnji izvršni direktor JP Autoceste BiH Jasmin Bućo trideset i osam dana nakon potpisivanja ugovora podnosi ostavku i prelazi u Euroasfalt. Upravo je on u avgustu iste godine, zajedno sa Adnanom Terzićem, potpisao odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odnosno o odluku o dodjeljivanju posla firmi u koju će preći odmah nakon sklapanja ugovora.
Elektroprivreda BiH i nabavke uglja
Druga dva najvrijednija ugovora u 2024. godini dodijelila je Elektroprivreda BiH za nabavku uglja. Ugovor vrijedan 86.112.000 KM dodijeljen je RMU Banovići. Treći ugovor sa najvećom vrijednosti u 2024. godini je dobila firma Lager iz Posušja. Za nabavku uglja ova firma dobila je 54.036.000 KM od Elektroprivrede BiH.
Žurnal je ranije opširno pisao o poslovanju ove firme sa Elektroprivredom BiH kao i o problemima koje ima lokalna zajednica u Sanskom Most zbog aktivnosti rudnika.
Poslovna diskriminacija Zašto Elektroprivreda BiH skuplje plaća ugalj iz privatnih rudnika?
Podsjetimo, u toku 2024. godine na zahtjev mještana, Općinsko vijeće Sanski Most poništilo svoju saglasnost i zatražilo poništenje koncesije firmi Lager, nadležno kantonalno i federalno ministarstvo naveli su da ova firma radi po zakonu i nema razloga za poništenje koncesije. U međuvremenu, Lager šteti lokalnim zajednicama, zagađuje vode, krši vlastite ugovore o koncesiji i čini to van obima dozvoljenih radova. Mještani sela oko rudnika, koji su odbili prodati zemlju rudniku, sada su prepušteni sami sebi u zaštiti svoje imovine.
RUDNIK U SANSKOM MOSTUFirma Lager zarađuje milione, dok mještanima zagađuje zemlju i vodu
Kako namjestiti tendere ?
Osim najunosnijih tendera izdvojili smo i „najkreativnije“ načina kršenja Zakona o javnim nabavkama BiH. Ugovorni organi da bi dodijelili unosne ugovore odabranim firmama nisu se ustručavali pa su u tenderskim dokumentacijama išli od „nacrtanih“ uslova koje može ispuniti samo odabrana firma, do stavljanja fotografija predmeta ugovora.
Pisali smo ranije o popularnom načinu trošenja javnog novca od strane elektroprivreda na prodručju BiH. Tri elektroprivrede i njihova zavisna preduzeća, koje imaju faktički monopol na tržištu, u 2024. godini su izdvojili preko pet miliona maraka na reklamiranje i slične medijske usluge. Nastavljena je višegodišnja praksa provođenja sumnjivih javnih nabavki, uz zloupotrebu javnog novca i kršenje Zakona o javnim nabavkama. U 2024. godini posebno se isticala Elektroprivreda Republike Srpske i njena zavisna preduzeća.
Elektroprivreda Republike Srpske na čelu sa v.d. direktora Luka Petrović i saradnici proveli su dva tendera – jedan za reklamiranje na sportskim, kulturnim, humanitarnim i drugim manifestacijama i događajima, te drugi za medijsko oglašavanje. Prvi tender vrijedan 2,5 miliona KM, ali i drugi vrijedan 950.000 KM, dodijeljeni su istoj firmi – trebinjskoj agenciji XPLODE MEDIA. U oba navrata njihova ponuda bila je jedina koja je stigla na adresu Elektroprivrede RS.
Riječ je o agenciji koja je osnovana 2021. godine, koja od osnivanja ima samo jednog zaposlenog, a u vlasništvu je Nemanje Bodiroge. Prema pisanju medija, on je brat Aleksandra Bodiroge, SNSD-ovog odbornika u trebinjskoj skupštini. Objavljeno je i kako kontakt telefon ove firme vodi do telefonskog broja odbornika Bodiroge.
Tenderi za medijske usluge više puta pokazali su se kao idealan sistem za izvlačenje javnog novca, ali i za promociju političara koji rukovode javnim institucijama i preduzećima, pa se trošenje javnog novca na reklamiranje može posmatrati i kao način političke promocije. Primjera radi, Luka Petrović koji je na čelu Elektroprivrede RS je, zapravo, političar iz vladajućeg SNSD-a. On, naravno, nije izuzetak.
Pored matične Elektroprivrede RS, i zavisna preduzeća troše značajna sredstva na reklamiranje rekorder je HE na Trebišnjici.
Početkom septembra HET je dodijelio novi ugovor firmi AD kraft vrijedan 950.000 KM za usluge promocije na sportskim događajima, kulturnim manifestacijama, simpozijima, kongresima, sajmovima, savjetovanjima, izdavanju publikacija i ostalim događajima od značaja. Ista firma i prošle godine dobila je isti tender od HET. Podsjetimo javnost da je portal Pratimo tendere polovinom juna upozorio da se se radi o rizičnoj nabavci jer uslovi kvalifikacije u tenderskoj dokumentaciji ukazuju na mogućnost diskriminacije ponuđača. U tenderskoj dokumentaciji tada je traženo da ponuđač mora da posjeduje Google Premier Partner značku za BiH najmanje 2 godine uzastopno. Samo dvije firme iz BiH tada imale su status google partnera - firma AD Kraft i Grape iz Banja Luke.
Tu nije bio kraj potrebi HET-a za promocijom. Krajem oktobra HET je raspisao tender vrijedan preko 750.000 KM, a kojim se traže usluge medijskog predstavljanja preduzeća širom Republike Srpske, na televiziji, internet portalima i štampanim medijima.
Portal Capital je pisao da zahtjevi koje traže kroz tehničke specifikacije po pitanju opreme su takvi da ih malo ko na tržištu može ispuniti, što im je možda i namjera. Naime, oni koji žele da rade za HET ovaj posao moraju da imaju sedam televizijskih kamera, četiri snimateljske ekipe, tri foto aparata, šest jedinica za montažu materijala, rasvjetna tijela i snimače zvuka, dron za snimanje iz vazduha, ali i kameru za podvodno snimanje.
Pored svega navedenog, budući partner mora da raspolaže i sa TV stanicom koja pokriva regije Foče, Bijeljine, Doboja i Banjaluke, dok u domaćem Trebinju mora da ima studio iz kojeg se može uživo emitovati program.
„Postoji potreba za česta gostovanja naših predstavnika u televizijskim emisijama i zbog toga je nužnu da postoji studio u Trebinju koji može da realizuje uživo gostovanja“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Osim toga, iz HET-a su tražili od potencijalnih ponuđača garanciju da će sadržaj koji dostave do 22 časa uveče biti ujutro objavljen u štampanom izdanju novina. Kada je portal u pitanju, rok za objavu je dva sata od prijema sadržaja. Prošle godine ovaj posao je dodijeljen firmi „Port marketing“ iz Banjaluke, koja je osnovana prije dvije godine i koja je u 2023. godini imala jednog zaposlenog. Kao vlasnik i osnivač se navodi Đorđe Bojić.
Tenderi po nacionalnim preferencijama
Po sličnom principu funkcionisali su i tenderi BHANSA-e za reklamiranje putem sportskih klubova, agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), kojom rukovodi Davorin Primorac, inače zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića. Uz kršenje zakona, odlučili su se reklamirati preko odabranih sportskih klubova sa sjedištem u Mostaru, Grudama, Ljubuškom, Laktašima i Banjoj Luci.
BHANSAČovićev zet dijeli 100.000 KM za reklamiranje, tenderi namješteni odabranim klubovima
U septembru ove godine BHANSA raspisala je tender za nabavku marketinških usluga, odnosno usluga reklamiranja, a skoro 100.000 KM dijeli se sportskim klubovima sa sjedištem u Mostaru, Grudama, Ljubuškom, Laktašima i Banjoj Luci. Osim grubog kršenja zakona u vidu namještanja tendera, nameće se i pitanje opravdanosti izdvajanja novca za reklamiranje jedne državne agencije koje ne posluje na komercijalnim, tržišnim principima.
Činjenica da se Primorac i saradnici žele reklamirati preko muških i ženskih nogometnih, rukometnih, vaterpolo i futsal klubova, daje samo privid transparentnosti i fer konkurencije, dok je u suštini svaki od ukupno osam lotova unaprijed namješten. I to klubovima sa hrvatskim ili srpskim predznakom ili obilježjem, te klubovima čiji su „vatreni“ navijači predstavnici vlasti.
Postavljanjem uslova poput minimalnog kapaciteta stadiona ili dvorane u tačno određenim gradovima ili općinama, obaveznog posjedovanja određenih licenci, digitalnog semafora, LED displeja te traženjem rezultata poput osvajanja titule "prvaka" ili "viceprvaka" u prethodnim sezonama, BHANSA je precizno – i nezakonito – usmjerila tender ka unaprijed određenim sportskim klubovima.
Dok se pripremaju izmjene zakona kojima bi se Primorcu omogućilo da praktično neograničeno ostane na čelu BHANSA-e, on je zaključio ugovore vrijedne skoro 100.000 KM s uračunatim porezom, njih ukupno osam, sa sportskim klubovima kojima je tender bio i namješten. Svi ugovori su zaključeni tokom novembra, a za svaki lot je, očekivano, stigla samo po jedna ponuda čija je vrijednost bila identična procijenjenoj.
KAKO JE ŽURNAL NAJAVIOČovićev zet preko BHANSA-e namjestio tender sportskim klubovima
Ovaj način funkcionisanja BHANSA preuzela je od Elektroprivrede HZHB kojim suvereno vladaju kadrovi HDZ-a BiH. Ove godine proveli su dva tendera za reklamiranje putem sportskih klubova. Oba tendera bila su namještena za klubove koji se identificiraju kao hrvatski, bilo kroz naziv, bilo kroz vizuelna obilježja kluba- HŠK Posušje i NK Široki Brijeg.
Početkom februara Elektroprivreda HZHB raspisala je tender za „reklamiranje Društva putem športskog kluba s područja općine Posušje“, vrijedan čak 200.000 KM bez PDV-a. Osim što mu je upitna opravdanost, tender je sumnjiv sa zakonskog stanovišta. Pored toga što nije planiran Planom javnih nabavki Elektroprivrede HZHB za 2024. godinu, što predstavlja kršenje zakona, teritorijalnim ograničavanjem samo na općinu Posušje u velikom dijelu isključuje se konkurencija.
Iako u Posušju postoji veći broj sportskih klubova, uvjeti iz tenderske dokumentacije jasno upućuju na to kome je tender namijenjen. Tako se traži da ponuđači raspolažu sa stadionom koji ima najmanje 1.000 sjedećih mjesta, te da je taj stadion opremljen LED semaforom. Na teritoriji ove općine postoji samo jedan stadion koji je ispunjavao ove uslove, a to je Mokri Dolac. Stadion je općinski, a na njemu svoje domaće utakmice u nogometnoj Premijer ligi BiH igra HŠK Posušje koji, suštinski, raspolaže ovim stadionom.
NASTAVAK NEZAKONITE PRAKSEElektroprivreda HZHB daje 200.000 KM za reklamiranje isključivo u Posušju
Podsjetimo, tender nije bio planiran Planom javnih nabavki Elektroprivrede HZHB za 2024. godinu, što predstavlja kršenje zakona, a teritorijalnim ograničavanjem samo na općinu Posušje u velikom dijelu se isključila konkurencija.
OSAM FENINGA UŠTEDENamješteni tender Elektroprivrede HZHB dodijeljen HŠK Posušje
Ovo, u suštini, predstavlja nastavak nezakonite prakse Elektroprivrede HZHB, kojom suvereno vladaju kadrovi HDZ-a BiH, a koja na ovaj način godinama favorizuje i nagrađuje iznosima do 200.000 KM Zrinjski, Široki Brijeg i Posušje, dakle samo one nogometne klubove koji se identificiraju kao hrvatski, bilo kroz naziv, bilo kroz vizuelna obilježja kluba. U svemu tome, pisali smo, sigurno nije odmogla ni činjenica da, direktno ili indirektno, spomenutim nogometnim klubovima također upravljaju kadrovi HDZ-a BiH.
Da je riječ o kršenju zakona više puta su ustvrdili i federalni revizori u svojim izvještajima. Čak su ranije ustanovili da neki od tih klubova, poput Zrinjskog, istovremeno Elektroprivredi HZHB duguju stotine hiljada maraka za električnu energiju. Međutim, sankcija za odgovorne iz Elektroprivrede HZHB za kršenje zakona nije bilo. Agencija za javne nabavke BiH, koja bi trebala nadgledati adekvatnu primjenu zakona, nije u mogućnosti proaktivno spriječiti ove prakse zbog spornog Pravilnika o praćenju postupaka javnih nabavki. Naime, prema tom pravilniku Agencija za javne nabavke, u sklopu monitoringa javnih nabavki, ne može analizirati tenderske dokumentacije, odnosno izvori praćenja ne mogu biti tenderske dokumentacije koje sačinjavaju ugovorni organi, a na koje zainteresirani ponuđači imaju pravo žalbe. Drugim riječima, Agencija za javne nabavke ne može imati proaktivnu ulogu u sprečavanju ovih vidova kršenja zakona. To kroz žalbe mogu uraditi drugi ponuđači, a odgovornost se može tražiti i kroz prijave Agenciji ili tužilaštvima, čemu svakako rijetko svjedočimo.
Kako prolaze nekažnjeno, ugovorni organi čak i ne pokušavaju prikriti kršenja Zakona. Tako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike otišlo i korak dalje. Za razliku od ostalih ugovornih organa, koji detaljno nacrtaju ili opišu tačno šta žele nabaviti, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, osim crteža i detaljnog opisa, u tendersku dokumentaciju stavili su fotografije namještaja koji žele kupiti. Krajem novembra pokrenuli su postupak nabavke kancelarijskog namještaja procijenjene vrijednosti 91.450 KM. U tenderskoj dokumentaciji za kancelarijske stolice, uz detaljan opis stolica koje žele, fotografisali su stolicu koju već imaju te dodali i fotografiju stolice iz kataloga.
U tenderskoj dokumenatciji su naveli da nabavljaju dvoje sofe. Prva sofa treba da bude „u potpunosti tapacirana sa integrisanim naslonima za ruke. Naslon za leđa i naslon za ruke su međusobno lučno povezani. Sofa treba da posjeduje klizače za meke podove. Sjedište i naslon od pjene. Noge od masivnog drveta“. Stavili su i fotografiju sofe koje žele nabaviti. Ista sofa dostupna je u poznatim JYSK trgovinama.
Osim sofe iz JYSK-a, iz Ministarstva žele kupiti i set sofa i fotelja. U tenderskoj dokumentaciji je navedeno detaljno navedeno kako set treba da izgleda te je dostavljena i fotografija.
„Set izrađen od drveta i metala, obložen 100% poliesterskom tkaninom koja osigurava izdržljivost i lako održavanje. Dužina sofe je 200 cm, širina 80 cm i visina 77 cm, a fotelja je dimenzija: 63 cm u dužini, 80 cm u širini i 78 cm u visini. Dozvoljeno odstupanje +/-3% . Sjedište i naslon od pjene ili drugog kvalitetnog punjenja za što je potrebno dostaviti specifikaciju. Noge od masivnog drveta“, naveli su iz Ministarstva.
Isti set dostupan je u katalogu firme Sitform Sarajevo.
Prema analizi portala Pratimo tendere, ova nabavka ocijenjena je rizičnom iz nekoliko razloga.
„Postupak nabavke je naknadno uvršten u planske dokumente; S obzirom da je kriterijum za ocjenu ponuda ekonomski najpovoljnija ponuda, potkriterijumi se u značajnoj mjeri odnose na nefinansijske aspekte (Garancija 10%; Rok isporuke 20%);Tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji ukazuju na to da postoji mogućnost diskriminacije ponuđača“, navedeno je u analizi.
(zurnal.info)