Iz Federalne uprave civilne zaštite prije nekoliko dana stopirali verifikaciju 100 kineskih respiratora koje je u BiH uvezla firma Srebrena malina. Ovo su uradili zbog izjave direktora Instituta za mjeriteljstvo BiH Željka Medaka da laboratorija "Verlab" nema akreditaciju ovog Instituta (BATA).
Iz FUCZ su, potom, tražili mišljenje od Instituta za akreditaciju BiH, Instituta za mjeriteljstvo BiH i Federalnog zavoda za mjeriteljstvo o valjanosti te akreditacije, odnosno rada "Verlaba" u području respiratora.
Iz Instituta za mjeriteljstvo dobili su odgovor još jučer i u njemu je potvrđeno da "laboratorija Verlab ima validno rješenje do 11. avgusta 2022. za zakonsku verifikaciju medicinskih uređaja sa mjernom karakteristikom koja obuhvata 11 medicinskih uređaja, među kojima je i ventilator/respirator.“
TRAŽI SE VALIDNO RJEŠENJE
Žurnal saznaje da je danas odgovor upućen i iz Instituta za akreditaciju i u njemu se navodi sljedeće:
"Stavljanjem medicinskih uređaja s mjernom funkcijom u zakonsko mjeriteljstvo, nadležnost nad ovim područjem je preuzeo Institut za mjeriteljstvo BiH. Institut za mjeriteljstvo BiH je izdao rješenje o imenovanju koje spominjete u dopisu i dao je ovlasti Verlab d.o.o. za izvođenje verifikacije medicinskih uređaja s mjernom funkcijom, uključujući i respiratore/ventilatore. Stoga vas jedino možemo uputiti na ovaj Institut".
U odgovoru navode o "uvjetima za imenovanje, koji uključuju i prihvatljive dokaze kompetentnosti, koje je propisao i potvrdio Institut za mjeriteljstvo BiH, Institut za akreditiranje BiH (BATA) ne može izjasniti, tim prije što u slučaju verificiranja respiratora prihvaćeni dokaz o kompetentnosti nije akreditacija dodijeljena od BATE."
Iz "Verlaba" su se još u srijedu oglasili na Facebook profilu naglašavajući da mogu nastaviti verifikaciju spornih respiratora, a uz to su objavili i odgovor Instituta za mjeriteljstvo BiH.
Žurnal je već pisao o verifikaciji 11 medicinskih uređaja s funkcijom mjerenja, među kojima su i respiratori, a iz Instituta za mjeriteljstvo BiH još ranije nam je potvrđeno da Verlab ima rješenje o imenovanju za obavljanje usluga zakonske verifikacije, koje su im oni i izdali.
Trakavica o "malina respiratorima" traje već odavno. Mjesecima su kupili prašinu u magacinu, a nakon što je počela njihova raspodjela, za prvu turu respiratora u Goraždu i Sarajevu utvrđeno je da imaju "grešku". Ta greška je ubrzo otklonjena, da bi se pojavio problem verifikacije.
I dok se čeka na "otklanjanje ove pravne stvari", kako je naziva v.d. direktora FUCZ Mustafa Kadribegović, i oni već instalirani respiratori su na "čekanju" i bolnice ih ne mogu upotrebljavati sve dok se ne završi verifikacija.
Do sada je u UKC Tuzla instalirano 18, a na KCUS 16, a za nadati se da će uskoro biti stavljeni u funkciju.
S provođenjem zakonske verifikacije se, podsjetimo, počelo 2014. godine, a
medicinski uređaji koji su dio zakonskog mjeriteljstva su EKG aparati, defibrilatori, pacijent monitori, inkubatori za bebe, respiratori, anesteziološke mašine, infuzomati i perfuzori, terapeutski ultrazvuci, dijalizni aparati i mjerila krvnog pritiska.
NEMA KAZNI ZA SKB MOSTAR
Svi vlasnici mjerila, javne i privatne zdravstvene ustanove, moraju godišnje izvršiti zakonsku verifikaciju, a jedini koji to odbijaju jeste SKB Mostar, o čemu je Žurnal već pisao. Oni za to nisu snosili sankciju zbog čega smo poslali upit Federalnoj upravi za inspekcijske poslove gdje su nam detaljno pojasnili zakone iz ove oblasti.
Oni navode da je oblast mjeriteljstva u BiH regulisana čitavim nizom propisa (zakona i podzakonskih akata) na različitim nivoima vlasti u BiH, koji međusobno nisu usklađeni.
- Institut za mjeriteljstvo BiH obavlja upravne, stručne i organizacijske poslove na području zakonskog mjeriteljstva u BiH određene Zakonom o mjeriteljstvu BiH i nadzire njegovu provedbu. Prvo verificiranje je verificiranje novog mjerila domaće i inozemne proizvodnje prije njegovog stavljanja u promet i upotrebu.Verifikaciju mjerila vrše entitetske institucije za mjeriteljstvo u FBiH i RS ili imenovana lica koja su prethodno prošla procedure akreditiranja ili proceduru jednako vrijednu akreditiranju, pojašnjavaju.
Prvoj verifikaciji podliježu nova mjerila domaće ili strane proizvodnje. Zahtjev za prvu verifikaciju uvezenih mjerila podnosi uvoznik odnosno zastupnik strane firme koja prodaje mjerila sa konsignacionog skladišta.
Nadzor nad provedbom Zakona o mjeriteljstvu BiH i propisa donesenih za njegovu provedbu obavljaju Institut za mjeriteljstvo BiH i entitetske institucije za mjeriteljstvo u BiH i RS. U BiH se u promet mogu stavljati samo ona mjerila koja ispunjavaju zahtjeve Zakona o mjeriteljstvu, a direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH uz konsultovanje sa Savjetom, za pojedine vrste mjerila propisuje načine ocjenjivanja usklađenosti, vrste i načine označavanja mjerila, te sadržaj i oblik certifikata o usklađenosti sa mjeriteljskim propisima.
U Federalnoj tržišnoj inspekciji kažu da im je poznato da je SKB Mostar protestvovao protiv verifikacije medicinskih uređaja od laboratorije Verlab koju je imenovao Institut za mjeriteljstvo BiH, te da su o tome uputili akt nadležnim institucijama BiH i FBiH pod nazivom „Problematika uvođenja medicinskih uređaja sa funkcijom mjerenja u zakonskom mjeriteljstvu BiH" kojim otvaraju pitanja zakonske (ne)uređenosti oblasti mjeriteljstva u BiH.
NEUSKLAĐENOST ODREDBI
"Zbog svega gore navedenog, a imajući u vidu status i ulogu tržišne inspekcije u cjelokupnom sistemu, naš je stav da sve dok važeći propisi iz oblasti mjeriteljstva (BiH i federalni) ne budu usklađeni, odnosno dok ne budu jasno precizirane norme u pogledu nadležnosti Instituta za mjeriteljstvo, Zavoda za mjeriteljstvo i tržišne inspekcije, te dok se jasno ne propiše inspekcijski nadzor u oblasti mjeriteljstva u zdravstvenim ustanovama, Federalna tržišna inspekcija neće na svoju ruku poduzimati radnje nadzora, niti tumačiti zakon u korist jedne od strana, posebno iz razloga što federalni tržišni inspektor postupa i po federalnom i po BiH propisu", naglasili su.
Dalje tvrde da ovakvo stanje neusklađenosti odredbi u propisima iz iste oblasti (u konkretnom mjeriteljstvo) na što godinama ukazuju, dovodi do pravne nesigurnosti koja nije dobra niti za inspekcije, niti za subjekte nadzora, a najvažnije, nije dobra za građane u ovom slučaju - korisnike medicinskih usluga.
Nema tendera za besplatne usluge
Za instalaciju respiratora zaduženi su instaleri Profesional Medica iz Beograda posredstvom sestrinske firme Dre Medical iz Sarajeva.
Mustafa Kadribegović, v.d. direktora FUCZ za Žurnal podsjeća da se ova firma javila da besplatno instaliraju respiratore, pojašnjavajući da u takvim slučajevima tender nije ni potreban.
"Tender se raspisuje kada je razmjena robe ili usluga za novac. U ovom slučaju je sporazum potpisan i mislim da je jasno da se za besplatan rad ne provodi tenderisanje", tvrdi Kadribegović, ističući da ne vidi ništa sporno u vezi sa firmom iz Srbije koja instalira respiratore.
(zurnal.info)