NAKON ŠTO SE OSAM POSTO DJECE NIJE OPREDIJELILO: Ministarstvo obrazovanja uvelo i četvrtu opciju za naziv jezika

Učenici u Kantonu Sarajevo čiji se roditelji nisu opredijelili za naziv jezika ipak će dobiti svjedočanstva. U elektronski sistem bit će, osim postojeće tri opcije – bosanski jezik, hrvatski jezik ili srpski jezik – unesena i četvrta: Bosanski jezik i književnost, srpski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost. Tako ipak neće biti u djelo provedena ucjenjivačka odluka bivšeg ministra Elvira Kazazovića da djeca koja se ne izjasne za jedan jezik neće dobiti svjedočanstvo.  Prema nezvaničnim podacima, oko osam posto djece u Kantonu Sarajevu nije odabralo jednu od tri ponuđene opcije. Djeca koja su ovih dana ostala bez svjedočanstava dobit će ih u narednom periodu.
Inicijativu za odabir jezika bivši ministar obrazovanja pokrenuo je krajem 2017. Iako je tada u javnost plasirana informacija da je inicijativa nastala nakon obraćanja “zabrinutog roditelja” ovo pitanje zapravo je tada pokrenuo direktor OŠ Fatima Gunić Hajrudin Ćuprija. Nakon te inicijative uslijedila je tribina u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU):
- Ne možemo pristati na situaciju u kojoj moramo moliti za svoje pravo. Dakle, moramo postaviti zahtjev našim vlastima da se osigura upotreba bosanskog jezika u svim školama – poručio je na tribini akademik Muhamed Filipović.
Akademik Dževad Jahić ukazao je tada kako u školskoj praksi ima mnogo nesporazuma kada je u pitanju primjena bosanskog jezika, te da se ni “pravo ni obaveza upotrebe vlastitog jezika u školama” ne primjenjuju na adekvatan način.
U tekstovima koje je Žurnal tada objavljivao sagovornici su otvoreno poručivali kako se računa da djece koja će se izjasniti drugačije “neće ni biti”. Osam posto prosjek je koji im je ipak poremetio koncepciju.

Na današnjoj pres konferenciji ministrica Zineta Bogunić navela je kako je struka saglasna sa ocjenom da se jezik imenuje jednim nazivom – Institut za jezik i autoriteti sa Odsjeka za bosanski jezik sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
U ovom procesu, potvrdila je, nije konsultiran profesor sa Fakulteta Senahid Halilović, ujedno i autor zvaničnog pravopisa bosanskog jezika. Studenti Filozofskog fakulteta sigurno pamte i sjajne profesore i asistente na katedri za jezik koji bi o svemu imali šta za reći - profesora Ismaila Palića i Senahida Halilovića, Josipa Baotića, Lejle Nakaš, Amele Šehović...
Kantonalna vlada zaključila je da je ovo pitanje zapravo političko a ne pitanje jezika. Za naredni period najavljen je okrugli sto na kojem će se detaljnije razgovarati o trajnijim rješenjima. Ovo današnje bilo je, očito, samo način da se premosti problem koji je na kraju svog mandata napravio nekadašnji ministar obrazovanja Elvir Kazazović. Roditeljima i djeci ostaje da se nadaju da neće  biti predmet političke trgovine novog saziva vlade i da će najavljena diskusija biti upravo to – rasprava o jeziku.
(zurnal.info)