Javne nabavke Kliničkog centra Sarajevo: Namještanje tendera, saradnja sa utajivačima, svjesno kršenje zakona...

Namještanje tendera, saradnja sa osuđenima za utaju poreza, samovolja uprave i svjesno kršenje Zakona o javnim nabavkama koje je za posljedicu imalo nedostatak reagensa, samo su neke od nepravilnosti u javnim nabavkama Kliničkog centra Sarajevo, pokazalo je istraživanje Žurnala. Bez obzira na kršenje zakona sankcija za KCUS nema...

Tenderi Kliničkog centra Sarajevo u protekle dvije godine poništavani su između ostalog zbog eksplicitnih zahtjeva iz tenderske dokumentacije, prepisivanja specifikacija iz kataloga proizvođača kojom je pogodovano samo jednom dobavljaču ali i dodjeljivanja ugovora firmama koje nisu ispunjavale uslove iz tenderske dokumentacije. Ured za razmatranje žalbi poništavao je tendere Kliničkog centra čak i zbog toga što se KCUS nije želio izjasniti na žalbe ponuđača. Nije samo Ured poništavao tendere KCUS-a.

Tender za nabavku životnih namirnica za 2017. i 2018. godinu poništio je sam Klinički centar. Generalna direktorica Izetbegović posao je prvobitno dodijelila firmi Vinojug iako je ponuda ove firme ocjenjena kao nezadovoljavajuća. Kada je Ured za razmatranje žalbi poništio ovu odluku, direktorica Izetbegović poništila je tender. Kao razlog poništenja navela je da postupa po rješenju Ureda za razmatranje žalbi.

"Apsolutno je neprihvatljiv stav ugovornog organa iznesen u smislu da je postupao po nalogu ovog organa, kada je predložio poništenje postupka... Imajući u vidu način na koji je ugovorni organ  obrazložio razlog za poništenje predmetnog postupka, ovaj organ konstatuje da isti nije imao zakonski osnov za donošenje Odluke o poništenju postupka", navedeno je iz Ureda.

Osim evidentnog kršenja Zakona o javnim nabavkama direktorici Izetbegović ne smeta ni činjenica da posluje sa firmama čiji vlasnici su osuđeni zbog utaje poreza. Kantonalni sud u Zenici početkom 2016. godine osudio je Mensura Mušiju kao odgovorno lice i suvlasnika firme “MGM Farm” na godinu dana zatvora zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit. 

U presudi Kantonalnog suda u Zenici navedeno je da je Mušija od dobavljača tražio da novac od premija, umjesto na račun u BiH, uplaćuju na račun firme otvoren u Sloveniji. Ukupan iznos uplaćenih premija iznosio je više od 7,7 miliona maraka.

- Ovaj oporezivi prihod nije proveden u poslovnim knjigama pravnog lica „MGM Farm“ d.o.o. Kakanj izbjegavši obračun plaćanja poreza na dobit u iznosu od 1.006.868,85 KM, na koji način je za sebe i ostale suosnivače pribavio imovinsku korist u navedenom iznosu, oštetivši budžet Zeničko-dobojskog kantona za iznos od 1.006.868,85 KM- navedeno je obrazloženju presude Kantonalnog suda.

Mensur Mušija priznao je krivicu i platio milion maraka poreza. Kako više nije odgovorno lice već “samo” suvlasnik, MGM Farm može nastaviti neometano poslovati sa javnim ustanovama. Pored ove firme Mensur Mušija suvlasnik je i firme Hercegovinalijek iz Mostara. MGM Farm osnivač je firmi Vitamedic iz Bijeljine, Pharmamed iz Travnika, Apomedical iz Sarajeva. U 2017. godini firme MGM farm, Apomedical i Hercegovinalijek dobili su poslove u vrijednosti 4,6 miliona maraka od KCUS-a.

COPY – PASTE TENDERI

Na tenderu za nabavku endoproteze kuka i koljena za potrebe Klinike za ortopediju i traumotologiju izmjenom tenderske dokumentacije pogodovano je samo jednom proizvođaču. 

Firma Medika iz Mostara uložila je žalbu navodeći da je tehnička specifikacija u potpunosti prepisana iz kataloga proizvođača Zimmer Biomet. U žalbi je navedeno da je Klinički centar izmijenio prvobitno objavljenu tendersku specifikaciju za LOT 4 tendera tako što su uz nazive predmeta nabavke dodani originalni  proizvođački nazivi i veličine.

"Ova tehnička specifikacija u potpunosti je prepisana iz kataloga jednog od proizvođača endoproteze tačnije Zimmer Biomet tip NexGen. Sa čime je ova nabavka zaključana samo za jednog proizvođača odnosno dobavljača", navedeno je doslovno u žalbi. 

Proizvod NexGen totalna endoproteza koljena, proizvođača Zimmer nalazi se na spisku registrovanih medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Registrovani predstavnik JE firma Mark Medical iz Sarajeva. 

Tehnički direktor ove firme Sabit Kobiljak u razgovoru za Žurnal negira ove tvrdnje navodeći da iako su generalni zastupnik Zimmer Biomet za BiH namještanja tendera nije bilo.

- Ta firma se žali ne samo na ovaj tender, nego na sve moguće tendere koji se raspisujU i opravdano se vjerovatno žale. Međutim, ne raspisujemo mi tendere i tendersku dokumentaciju- kaže Kobiljak. 

Iz Mark Medical-a tvrde da su za “LOT 4  ljudi malo precizirali šta bi voljeli da ugrađuju, koliki asortiman proizvoda bi željeli da imaju i oni se žale na to.”

Ured za razmatranje žalbi usvojio je žalbu i poništio tender a iz firme Medika u odgovoru na Žurnalov upit kažu da su svoje tvrdnje time i dokazali.

“Ovim dokazujemo da smo iznijeli prave dokaze i instrumente koji su utvrdili da je ovo ugovorno tijelo (KCUS) kršilo zakon i da je zbog toga usvojena naša žalba. Sve dokaze koji to potvrđuju smo priložili uz našu žalbu- kažu iz Medike.

ZAŠTO NEMA REAGENSA?

Ured za razmatranje žalbi  poništio je tender vrijedan 4 miliona maraka za nabavku reagensa i potrošnog materijala za potrebe Kliničke hernije i biohemije. Tender je poništen na osnovu žalbe firme Medichem. U žalbi su naveli da je tehničkom specifikacijom pogodovano samo jednom proizvođaču. 

Pored toga, u toku raspisivanja ovog tendera KCUS je već imao tri potpisana ugovora u vrijednosti 2,4 miliona maraka za veliki broj analiza iz lotova 1 i 3 ovog postupka sa firmom Diamedic i Berg iz Sarajeva.

Poništen je i tender za nabavku reagensa i potrošnog materijala aplikabilnog na tehnologiju Cobas 600 pokrenut putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja. Klinički centar pokrenuo je pregovarački postupak sa firmom Farmavita iz Sarajeva iako je za istu robu već imao potpisan ugovor na godinu dana sa firmom Diamedic. Bez obzira na činjenicu da iste proizvode već nabavljaju od druge firme KCUS je u odgovoru na žalbu naveo da ugovor može ponuditi samo Farmaviti jer su jedini dobavljač sa ekskluzivnim pravom!?

 Isti postupak Klinički centar je pokrenuo i za nabavku reagensa i potrošnog materijala aplikabilnog na tehnologiju Vitros sa firmom Medichem. Ured za razmatranje žalbi ovaj postupak ocijenio je nezakonitim te ga poništio. 

Kao razlog za pokretanja pregovaračkog postupka kada je u pitanju nabavka reagensa KCUS navodi probleme u otvorenim postupcima. Klinički centar u svom odgovoru na žalbu optužio je Ured da je zbog njih onemogućeno pružanje zdravstvene zaštite pacijentima jer usvajaju žalbe ponuđača i poništavaju tendere!

Igor Vukajlović iz udruženja Tender kaže da su ovakvi odgovori primjer bahatosti ugovornog organa jer "ne trpe pacijenti zbog Ureda, pacijenti trpe zbog nemara rukovodstva Kliničkog centra koji na taj način radi jer da su dobro napisali tender, on ne bi bio poništen."

NASTAVAK BEZAKONJA

Da je direktorica Izetbegović nastavila nezakonitu praksu svog prethodnika potvrdila su i dva višemilionska tendera za nabavku reagensa iz prošle godine. 

Uz reagense traženo je i ustupanje aparata iako su takvi postupci već ranije ocijenjeni kao nezakoniti od strane Ureda za reviziju institucija FBiH kao i Ureda za razmatranje žalbi.  Prvi tender za nabavku reagensa za potrebe Klinike za mikrobiologiju poništen je u martu a samo dva mjeseca kasnije poništen je i tender za nabavku reagensa za potrebe Klinike za nuklearnu medicinu i endokrinologiju vrijedan 1,78 miliona maraka. 

U odgovoru na Žurnalov upit direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović tvrdi da su prilikom nabavke reagensa postupali u skladu sa zakonom.

- Niti u jednom zakonu nije navedeno da se ovakva procedura ne može sprovoditi- kaže Izetbegović objašnjavajući da je "tačno da je URŽ poništavao ove postupke nabavki po žalbama ponuđača ali je također nesporno da su Agencija za javne nabavke i URŽ po zahtjevima KCUS-a davali različita tumačenja."

Zakone u kojima je navedeno da se ovakve procedure ne mogu provoditi jasno su naveli revizori Ureda za reviziju institucija FBiH. Da je direktorici Izetbegović zakonsko poslovanje na listi prioriteta dovoljno bi bilo da pogleda Izvještaje o finansijskog reviziji KCUS-a za 2014. i 2015. godinu.

- Konstatovali smo da KCUS ima praksu da raspisuje javne nabavke za kupovinu raznih reagensa uz ustupanje aparata na korištenje, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o leasingu, obzirom da je ustupanje aparata na korištenje putem otplate kroz reagense, vrsta lizinga... Ured za razmatranje žalbi je poništio dva postupka raspisana od strane KCUS-a na istom principu, usprkos tome, KCUS svjesno krši odredbe Zakona o javnim nabavkama, te raspisuje dokazano protuzakonite postupke javne nabavke- upozorili su tada revizori.


Kršenje zakona prolazi nekažnjeno

Pored velikog broja nepravilnosti utvrđenih od strane Ureda za razmatranje žalbi, za više od polovine raspisanih tendera KCUS je ugovore dodijelio direktnim sporazumima. 

Iz udruženja Tender upozoravaju da su direktni sporazumi najnetransparetniji postupci javnih nabavki te da “u takvim postupcima cijene se dižu višestruko, prosječno se 70 posto dobijaju više cijene direktnim sporazumima nego otvorenim postupcima." 

U 2016. godini na ovaj način KCUS je dodijelio 258 ugovora vrijednosti oko 400 hiljada maraka, dok je u prošloj godini broj ovakvih sporazuma duplo uvećan kao i njihova vrijednost.

U 2017. godini sklopljeno je 426 direktnih sporazuma, tvrde iz KCUS-a, a razlog za veliki broj direktnih sporazuma bila je “hitna potreba organizacionih dijelova KCUS-a”.

- Jedan od razloga provođenja direktnih sporazuma bio je i raskid postojećih ugovora sa dobavljačima lijekova i usvajanja novog Pravilnika Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH. Do okončanja novih postupaka nabavke lijekova KCUS je iste morao nabavljati putem direktnog sporazuma u cilju obavljanja osnovne djelatnosti pružanje zdravstvene zaštite pacijentima- tvrde iz KCUS-a.

Da KCUS nije “morao” lijekove nabavljati direktnim sporazumima pokazuje činjenica da je novi Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanju i izvještavanju o cijenama lijekova u BiH objavljen u januaru 2017. godine kada je i stupio na snagu. Obavještenje o maksimalnim veleprodajnim cijenama lijekova za tržište BiH Agencija je objavila 18. maja 2017. godine. Do tog datuma KCUS nije imao niti jedan direktni sporazum za nabavku lijekova. Svi direktni sporazumi KCUS-a u tom periodu su bili za nabavku usluga i prehrambenih proizvoda.

Igor Vukajlović iz Udruženja Tender kaže da Ured za razmatranje žalbi, iako je imao zakonsku obavezu, nije izdao niti jedan prekršajni nalog Kliničkom centru, bez obzira na evidentirano kršenje Zakona o javnim nabavkama.

- Za godinu dana oni donesu preko 700 rješenja u korist ponuđača, što znači da utvrde kršenje zakona a ne podnesu niti jednu prekršajnu prijavu. Od 2014. godine kod nas niko nije kažnjen za kršenje zakona- kaže Vukajlović.

U odgovoru na Žurnalov upit Đenan Salčin, direktor Agencije za javne nabavke, kaže da će u narednom periodu na kršenje Zakona o javnim nabavkama reagirati putem prekršajnih prijava ali upozorava da bi i nadležne revizije i tužiteljstva trebali obratiti pažnju na javne nabavke koje krše zakon.

- Agencija u prethodnom razdoblju nije pokrenula niti jednu prekršajnu prijavu zato što još nisu potpuno ispunjeni uvjeti u smislu nedovoljne kadrovske popunjenosti i nedostatka financijskih sredstava da se krene u realizaciju ove nadležnosti. Agencija je pokrenula određene aktivnosti po pitanju pokretanja prekršajnih prijava a jedna od njih je i donošenje podzakonskog akta, kojim će se detaljnije utvrditi koraci pri pokretanju prekršajnih prijava- kaže Salčin.

Iz Ureda za razmatranje žalbi do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na upit Žurnala.


(zurnal.info)