2018. NA JEDINOJ SLOBODNOJ TERITORIJI (II):Ne postoji sudnica u koju se mogu smjestiti toliki kriminalci!

Istražujemo

2018. NA JEDINOJ SLOBODNOJ TERITORIJI (II): Ne postoji sudnica u koju se mogu smjestiti toliki kriminalci!

U 2018. godini pisali smo o malverzacijama CIK-a, kriminalu i korupciji visokih političkih dužnosnika, mobingu i diskriminaciji na KCUS-u i Medicinskom fakultetu, menadžerskim podvizima Sebije Izetbegović

Ne postoji sudnica u koju se mogu smjestiti toliki kriminalci!

U proteklih 10 godina iz skladišta Centralne izborne Komisije BIH nestalo je više od 35 tona glasačkih listića! Popis izbornog materijala nije vršen 10 godina, pa je, prilikom kontrole, Komisija utvrdila da „za 35,8 tona ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi se utvrdilo gdje se navedena količina papira nalazi“. Od tog papira moglo se odštampati pola miliona glasačkih listića. CIK nema tačnu evidenciju gdje su završile tone glasačkih lističa. Osim revizorskih izvještaja za 2014., 2015. i 2016. godinu, ključni dokaz o manjku izbornog materijala je Izvještaj komisije za utvrđivanje stanja u skladištu CIK-a sačinjen još u februaru 2014. godine.


Državni revizori su primijetili da je CIK uspostavio praksu da ih koordinator za upravljanje procesom štampanja i distribucije glasačkih listića „izvještava usmeno“. Stoga ne postoje pisani tragovi koliko je, zapravo, štampano listića, te koliko ih je upućivano na teren.

U 2018. godini nisu nestajali samo glasački listići. U Tuzli je nestalo više od 200 koverti nastavnika i profesora koji su konkurisali za posao! Desetine profesora i nastavnika koji su poslali pošiljke iz ove poslovnice, izgubilo je pravo da konkuriše za posao u školama širom Tuzlanskog Kantona zbog neisporuke njihovih konkursnih materijala, saznaje Žurnal. Ministar obrazovanja i nauke TK Zlatan Muratović i direktor Centra BH pošta Tuzla Adin Huremović, kadrovi su SBB-a. Uzmemo li u obzir stranačku povezanost, resorno ministrastvo sigurno neće ništa poduzimati, protiv svojih stranačkih kolega iz BH Pošte.
 
Ni u Sarajevu nema prostora za pravdu. Kantonalni sud našao se pred dilemom kako u jednu prostoriju smjestiti 45 optuženih, advokate, sudije i obezbjeđenje? Četrdeset pet optuženih, najmanje toliko advokata, tužioci, sudsko vijeće, daktilograf, obezbjeđenje – ukupno više od 100 osoba. Svi oni trebali bi biti prisutni u jednoj prostoriji, na suđenju u predmetu Pravda koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Sudovi u BiH nemaju sudnice u kojoj bi na jednom mjestu u isto vrijeme moglo biti toliko osoba. Kako prostora nema sudija Kantonalnog suda odlučio je da ročišta o izjašnjenju o krivnji u ovom predmetu podijeli na 3 termina. Već sada se može pretpostaviti da bi zbog toga suđenje u predmetu „Pravda“ moglo potrajati godinama, što znači i ogromne troškove eventualnog iznajmljivanja prostora.  Zvuči paradoksalno, ali za riješenje problema odgovarajuće nekretnine sa dovoljnim prostornim kapacitetom, sud bi pomoć mogao potražiti - od optuženih.

Pravde nema ni u Zenici. Tužilaštvo ZDK je podiglo, a zenički Općinski sud potvrdio optužnicu protiv Sulje Čolakovića jer je prema istoj od nekoliko osoba tražio novac za zapošljavanje. No, postoji pozadina slučaja. Čolaković po svemu sudeći ispašta jer je prije tri godine prijavio nezakonito zapošljavanje, gle ironije, u Zavodu za zapošljavanje ZDK. Slučajno ili ne, optužnica je protiv Čolakovića podignuta 30. novembra ove godine, upravo na dan kada je svjedočio na procesu protiv Ratka Orlandića, bivšeg direktora Zavoda za zapošljavanje ZDK, kadra NS Radom za boljitak, kojeg je upravo Čolaković prijavio za nezakonitosti u Zavodu.


Nadležni tužilac je inače 2015. godine  odbacio prijavu „zbog nedostatka dokaza“, da bi nakon bezbroj Čolakovićevih dopisa i dostavljanja dokumentacije, Tužilaštvo ZDK u konačnici moralo uraditi svoj posao. Zauzvrat, podigli su i protiv njega optužnicu, za koju i pravni laici uočavaju da nije bazirana na dokazima i činjenicama, ali je svojevrsno upozorenje svima koji prijavljuju koruptivna djela.


U Sarajevu za korumpirane političare ali i presuđene kriminalce problema nema. Umjesto upozorenja dobijaju medalje. Tako se na spisku lica predloženih za Medalju otpora iz Armije BiH nalaze optuženici ali i osuđenici za ratne zločine, osuđivani kriminalci, lica sa crne liste SAD-a, ministri, savjetnici i visokopoziconirani kadrovi SDA. Izdvajamo samo neke od spornih osoba predloženih od strane boračkih udruženja.

Mirsad Kukić osuđen je na 18 mjeseci zatvora. Jusuf Pušina optužen za ratne zločine. Mustafa Đelilović osuđen je na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Tarik Arapčić, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, uhapšen je početkom godine. Osumnjičen je za primanje dara radi trgovine uticajem. Hamdija Abdić Tigar krajem 2017. godine uhapšen u Bihaću zbog sumnje da je odgovoran za ubistvo generala HVO-a Vlade Šantića. Među predloženima su i Senaid Memić, načelnik Općine Ilidža, Edin Mušić zastupnik u predstavničkom domu FBiH, Salko Bukvarević trenutni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno – oslobodilčkog rata, Ismet Osmanović, član Glavnog odbora SDA i šef Kluba poslanika ove stranke u Predstavničkom domu FBiH. Na spisku su i trenutni reis Huisein Kavazović, Halid Genjac sekretar SDA, Hajrudin Ahmetalić vlasnik kompanije HIFA, Sulejman Tihić...Na spisku predloženih organizatora otpora nalaze se i Hasan Čengić i Bakir Alispahić, lica sa crne liste SAD-a.


POKLONI I SOPING

Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo u okviru različitih grantova finansira članove SDA i privatni univerzitet Republike Turske. Ministarstvo obrazovanja KS na čelu sa ministrom Elvirom Kazazovićem dalo je 71 hiljadu KM privatnoj ustanovi Internacionalni univerzitet u Sarajevu. Univerzitet, čiji je osnivač Fondacija za razvoj obrazovanja (Sedef), samo je dio lanca obrazovnih ustanova Republike Turske u BiH. Sedef u BiH ima obrazovne ustanove na svim nivoima – od vrtića do univerziteta. U maju ove godine, dok je boravio u posjeti BiH, turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu dodijeljen je počasni doktorat IUS-a.


U prošloj godini, prema turskim firmama, darežljiva je bila i gradska uprava Grada Zenice. Prema odluci skupštine NK Čelika 70 posto upravljačkih i osnivačkih prava NK Čelik prepušteno je „Han grupi“ iz Turske koje predstavlja izvjesni Aydin Olgun. Skupština Čelika je isto tako obećala da će Grad Zenica izvršiti plaćanje reprograma poreskog duga, koji je sa kamatamo dosegao 6,7 miliona maraka te da će javna preduzeća kojima upravlja grad izvršiti otpis potraživanja!? Samo Vodovodu Čelik je dugovao milion maraka!


Grad dakle oprašta i dodatno plaća milionska dugovanja Čelika da bi ga poklonio investitoru!? Iz SDA mudro šute, pa makar njihov politički rival Fuad Kasumović preuzeo zasluge kod dijela biračkog tijela zainteresovanog za spas „njihovog Čelika“. Eventualnim konačnim ulaskom turskih investitora, sav kriminal prethodnih dvadeset godina biće „zatrpan“ i na tome Kasumoviću mogu samo zahvaliti.


U Sarajevu BH Pošta kupuje zgradu od kćerke premijera Novalića za 8,5 miliona maraka. Kćerka Ada Novalić se pominje u dokumentima BH Pošte kao suvlasnik objekta koje ovo javno preduzeće namjerava da kupi. Osim nje, suvlasnici objekta su federalni ministar Nermin Džindić, te šef kabineta federalnog premijera Samir Iskrić. Premijer dao „prethodnu saglasnost“ da Uprava Pošte kupi zgradu od premijerove kćerke. Direktor Pošte Mirsad Mujić tvrdi da „nije upućen u detalje“


Dakle, javno preduzeće koje je u vlasništvu Vlade Federacije namjerava kupiti zgradu čiji su čak i formalni osnivači i suvlasnici  - kćerka federalnog premijera, federalni ministar i šef Kabineta federalnog premijera. Vještaci građevinske struke procijenili su da zgrada koju Pošta namjerava kupiti vrijedi – 8,5 miliona maraka. Upravo je to iznos koji je naveden u prijedlogu  odluke za Skupštinu dioničara BH Pošte, koja bi trebala dati saglasnost na transakciju. Članove Skupštine dioničara imenuje – Vlada Federacije BiH sa Fadilom Novalićem na čelu. Federalna Vlada bila je zauzeta i spašavanjem direktora Civilne zaštite.

Nakon što je Žurnal razotkrio mnoge neregularnosti, kršenje zakona i manipulacije sa nepostojećim jedinicima u Federalnoj upravi civilne zaštite, direktor FUCZ-a Fahrudin Solak odlučio je potražiti spas. Gdje drugo, nego kod svog stranačkog kolege, federalnog premijera Fadila Novalića i njihovih partnera, HDZ-a BiH.


Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak dostavio je prijedlog Vladi Federacije o „Organizovanju federalnih specijaliziranih jedinica civilne zaštite“, kako bi legalizovao dosadašnje trošenje budžetskog novca na nepostojeće timove FUCZ-a. Vlada FBiH, na sjednici, održanoj 21.septembra.2018. godine, udovoljila je Solaku, donijevši "Uredbu o organizovanju federalnih specijaliziranih jedinica civilne zaštite“, kojom su praktično legalizovane nezakonitosti Fahrudina Solaka.

Nisu samo visoki zvaničnici namiještali poslove sebi i članovima svoje porodice. Prema istrazi Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, uposlenik Službe za zapošljavanje KS Sead Đurđević novac namijenjen za podsticaj za zapošljavanje prebacivao je na račun bravarske radnje! Za pola miliona maraka moglo je biti zaposleno stotinjak osoba.

U međuvremenu na Ilidži je počelo je brisanje većeg dijela nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine - Arheološko područje prahistorijsko naselje Butmir. U prijedlogu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zaštićeno područje smanjuje se sa 65.000 metara kvadratnih na 8.000 metara kvadratnih. Gradnja luksuznih stanova, bazena i šoping centra je već počela.

ČIŠĆENJE SA ŠPAHTLOM


Za razliku od MUP-a RS Sebija Izetbegović čistila je čitave godine. Krenula je od KCUS-a a završila na Medicinskom fakultetu. Nepodobni uposlenici izloženi su mobingu i diskriminaciji a spremala se smjena treće dekanese Medicinskog fakulteta u godinu dana. 

„Iskoračili smo 20 godina unaprijed,“ slavodobitno je saopštila direktorica Izetbegović.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu završio je 2017. godinu sa pozitivnim finansijskim rezultatom od 25 miliona KM – navodi se u izvještaju Kliničkog centra koji je trebao biti razmatran na otkazanoj Skupštini KS. Pozitivna brojka zapravo je rezultat ušteda na pacijentima i uposlenicima, o čemu zorno svjedoče podaci iz izvještaja.

Prema sopstvenim tvrdnjama, preuzimanjem dužnosti početkom 2016. godine zatekla je dug veći od 100 miliona, potom je za tu godinu vraćeno 80, da bi 2017. bila okončana sa 25 miliona maraka pozitivnog poslovanja.

Čitavu prethodnu godinu svjetski ekonomski stručnjaci proučavaju fenomen smanjenja dugova koje je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu realizovala direktorica Sebija Izetbegović.

(zurnal.info)