PRVA BH POVORKA PONOSA:Neka ljubi ko god koga hoće

Arhiva

PRVA BH POVORKA PONOSA: Neka ljubi ko god koga hoće

Današnja šetnja dio je borbe za prava LGBTIQ osoba ali i svih potlačenih kategorija u BiH

Neka ljubi ko god koga hoće
FOTO: Adi Kebo/zurnal.info

U Sarajevu je bez incidenata završena prva bh. Povorka ponosa. Pripadnici LGBTIQ zajednice i građani koji ih podržavaju šetnjom od Vječne vatre do Trga BiH zahtijevali su društvo bez homofobije. Nije to, kako su istakli i organizatori, bila samo borba za LGBTIQ osobe već borba za ljudska prava svih potlačenih kategorija u BiH. 

Na Trgu BiH, u kratkom obraćanju okupljenima, organizatori su poručili da se svakodnevno bore za svoja prava, često bivaju verbalno i fizički napadani, nemaju isti pristup zdravstvu:

Zahtijevamo društvo bez homofobije, društvo bez nasilja, legalizaciju istospolnih brakova, zdravstvo za trans osobe i promjenu dokumenata. Naša odgovornost je da govorimo o svim potlačenim u društvu. Ovo je povorka za sve nas – rekao je Branko Ćulibrk, član organizacionog odbora. 

Lejla Huremović iz organizacionog odbora rekla je ovo borba za živote koji ne smiju biti “u četiri zida” već oslobođeni od straha i nasilja:

- Da imamo prava kao drugi ja danas ne bih bila ovdje već bismo radili na rješavanju drugih problema kojih je more u našoj državi. Ova povorka neće promijeniti svijet, mnogi neće ni nakon ovoga moći reći ko su, ali im ova povorka daje snagu i vjeru da će se razbiti predrasude o nama i da će biti bolje. Tu smo, nikoga ne ugrožavamo. Neka se širi ljubav.
Organizatori su poručili kako sanjaju o društvu u kojem će graditi porodice uime ljubavi i slobode. 
Na kraju okupljanja Damir Imamović izveo je sevdalinku Snijeg pade na behar na voće.

Najveći problemi LGBTIQ osoba u bh. društvu su nevidljivost, izoliranost, neprepoznatljivost, neprihvaćanje i nasilje,  kako u javnom tako u i privatnom prostora. Zbog straha od nerazumijevanja, odbacivanja ili nasilja većina LGBTIQ osoba se još uvijek ne odlučuje reći svoju seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili spolne karakteristike svojoj porodici, te su zbog toga prisiljene da skrivaju dio svog života i osobe koje vole. Javni prostor – ulica, radno mjesto, škola, fakultet, institucije, kafići – mjesta su na kojima LGBTIQ osobe ne mogu otvoreno živjeti svoje identitete.

(zurnal.info)