Dok političari obećavaju, a poslodavci negoduju: Ni minimalna plata od 1000 KM nije dovoljna za život radnika

Polovinom novembra, zbog problema odliva radne snage iz Bosne i Hercegovine, održan je sastanak Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH sa predstavnicima Ministarstva sigurnosti, Ministarstva civilnih poslova i Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Učesnici sastanka ocijenili su potpuno opravdanim učestale zahtjeve domaćih poslodavaca i privrednika za liberalizacijom domaćeg tržišta rada i povećanjem kvote uvoza radnika iz inostranstva. Zajednički zaključak sastanka bio je da je neophodno pojednostaviti uvoz radne snage iz inostranstva.

Članovi Komisije kazali su da će uložiti dodatne napore kako bi se situacija u ovim oblastima popravila, te podsjetili na inicijative i zaključke ove Komisije kojim se traži od nadležnih institucija da se proces zapošljavanja stranaca u BiH vodi po pojednostavljenim procedurama, a da se prilikom propisivanja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH strogo vodi računa o zaštiti prava domaće radne snage.

Samo tri dana ranije iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH saopćeno je da je u septembru registrovano 346.848 nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 202.617 ili 58,42 posto su žene.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik predložio je da minimalna plata od 2024. godine u Republici Srpskoj bude 1050 KM. Odmah su reagovali poslodavci iz RS navodeći da to privreda ne može podnijeti te da će doći do zatvaranja radnih mjesta.

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mitrović rekao je da će od januara naredne godine minimalna plata biti 1000 KM. Poslodavci su očekivano negodovali navodeći da nije realno da minimalna plata bude 1000 KM jer bi to bez izmjena zakona o doprinosima, porezu na dohodak,  dovelo do smanjenja broja radnika i zatvaranja firmi.

Udruženje poslodavaca je ponovo aktueliziralo Analizu potencijalnih efekata povećanja minimalne plate u FBiH iz 2021. godine. U analizi je navedeno da nema sumnje da je potrebno povećanje minimalne plate ali da “pretjerano i naglo povećanje” može dovesti do neželjenih posljedica i ugroziti upravo one skupine radnike kojima se nastoji pomoći.

“Između ostalog, može dovesti do rasta nezaposlenosti mladih i žena, ugroziti konkurentnost privatnog sektora, te dovesti do značajnog rasta plata u javim preduzećima, čak i onih radnika koji u ovom trenutku zarađuju znatno više od minimalne plate. Stoga ključno pitanje postaje pronalazak balansa između realnih potreba i nerealnih zahtjeva”, sažetak je ove analize.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH ponovo su uputili zahtjev Vladi da u hitnom postupku usvoji neophodne izmjene i dopune zakona koje bi omogućile povećanje plaća zaposlenima u realnom sektoru u iznosu do 400 KM bez plaćanja poreza i doprinosa na ovaj iznos.

“Nažalost, ostvarila su se naša predviđanja da ćemo izgubiti 2023. godinu kada je u pitanju donošenje reformskih zakona, koji bi omogućili smanjenje poreza i doprinosa i povećanje plata zaposlenima u realnom sektoru. Kako ne bismo izgubili i 2024. godinu, insistiramo na hitnom donošenju zakonskih rješenja koja će omogućiti povećanje plata do 400 KM zaposlenima u realnom sektoru. Za ovaj iznos povećanja se ne bi plaćali porezi i doprinosi, a primjena bi počela od 1.1.2024. godine“, naveli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ranije su naveli da, čim se spomene povećanje minimalca, svi se zadaju u brigu kako će to poslodavci preživjeti a niko se ne pita kako radnik preživljava.

„Ko ne može obezbijediti radniku platu od 1.000 KM neka zatvori firmu“, poručio je ranije predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.

OD ČEGA ŽIVE RADNICI?

I dok traje rasprava hoće li doći do povećanja minimalne plate na 1000 KM prema trenutnim podacima čak i da dođe do povećanja ono ne može pokriti ni polovinu životnih troškova radnika.

Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH za oktobar 2023. godine iznosila je 2.955,10 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august iznosila je 1.281 KM dok je minimalna plata 596 KM. Sa prosječnom platom građani BiH ne mogu pokriti ni pola potrošačke korpe. Minimalna plata od 596 KM pokriva tek 20 posto potrošačke korpe.

U Republici Srpskoj minimalna plata od januara ove godine iznosi 700 KM. Potrošačka korpa za septembar iznosila je 2.523 KM. Prema podacima Saveza sindikata RS, samo za prehranu u septembru mjesecu bilo je potrebno izdvojiti 1.137 KM, u vrijeme kada 2/3 radnika u Srpskoj radi za prosječnu platu koja je manja od republičke prosječne plate.  S druge strane privredni subjekti su u prošloj godini ostvarili prijavljenu neto dobit u iznosu od četiri milijarde KM kazali su iz Saveza sindikata RS navodeći da je sasvim sigurno najmanje još 1/3 dobiti ostala u sivoj zoni.

(zurnal.info)